Brže od pregledniku!
77 odnosi: Autorsko pravo, Badinterova komisija, Bankovna unija (EU), Blaženka Divjak, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bruxelles, Dan Europe, Danska, Deterdženti, Ekonomska i monetarna unija Europske unije, EULEX, Euro, Eurokovanice, Europska direktiva o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova, Europska investicijska banka, Europska komisija, Europska konvencija o ljudskim pravima, Europska prijestolnica kulture, Europska pučka stranka, Europska služba za vanjsko djelovanje, Europska središnja banka, Europska unija, Europska zajednica za ugljen i čelik, Europski gospodarski i socijalni odbor, Europski parlament, Europski sud, Europsko vijeće, Eurozona, FP7, Glavni tajnik, Glavno tajništvo Europskog parlamenta, Gospodarsko interesno udruženje, Hrvatska kuna, Hrvatske eurokovanice, Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020., Institucije Europske unije, Ivan Vidiš, Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj, Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji, Javier Solana, José Manuel Durão Barroso, Južna Osetija, Kapelica Uskrsnuća u Bruxellesu, Kristalina Georgieva, Latvija, Lisabonski ugovor, Majstor iz Heiligenkreuza, Mario Draghi, Međunarodno privatno pravo, Mišljenje Europske unije, ..., Nikolina Brnjac, Odbor stalnih predstavnika (COREPER), Opća uredba o zaštiti podataka, Palača Berlaymont, Palača Charlemagne, Palača Europa, Palača Justus Lipsius, Palača Lex, Poboljšana suradnja, Prava LGBT osoba u Europskoj uniji, Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji, Pristupanje Kosova Europskoj uniji, Revizorski sud, Ruhr, Službenički sud Europske unije, Stalna strukturirana suradnja, Ugovor iz Nice, Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji, Ugovor o spajanju, Višegodišnji financijski okvir, Vijeće Europe, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vizni sustav Schengenskog prostora, Zajednička vanjska i sigurnosna politika, 2014., 2020-ih, 3G. Proširite indeks (27 više) »
Autorsko pravo
Simbol ''copyrighta'' "©" koristi se kako bi se ukazalo da je neko djelo zaštićeno autorskim pravom Autorsko pravo je pravo koje uživaju stvaratelji (autori) književnih, znanstvenih i umjetničkih djela (autorska djela), a koje im daje isključivo pravo korištenja ili odobravanja drugima korištenja svog djela, a uključuje i sustav zaštite tih prava.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Autorsko pravo · Vidi više »
Badinterova komisija
Arbitražna komisija u okviru Mirovne konferencije o Jugoslaviji, poznatija kao Badinterova komisija, prema svom predsjedniku, francuskom pravniku Robertu Badinteru, bila je arbitražna komisija koju je ustanovilo Vijeće ministara Europske ekonomske zajednice 27. kolovoza 1991. godine, a čija je zadaća bila da rješavanjem spornih pravnih pitanja pospješi mirno rješavanje krize u bivšoj Jugoslaviji.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Badinterova komisija · Vidi više »
Bankovna unija (EU)
Bankovna unija u Europskoj uniji prijenos je odgovornosti za bankarsku politiku s nacionalne razine na razinu EU-a u nekoliko zemalja Europske unije, započetu 2012.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Bankovna unija (EU) · Vidi više »
Blaženka Divjak
Blaženka Divjak (Varaždin, 1. siječnja 1967.) hrvatska je političarka, znanstvenica i redovita profesorica u trajnom zvanju prirodnih znanosti, polje matematike na Sveučilištu u Zagrebu i Fakultetu organizacije i informatike.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Blaženka Divjak · Vidi više »
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Bruxelles · Vidi više »
Dan Europe
Dan Europe europski je i hrvatski spomendan koji se obilježava 9. svibnja.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Dan Europe · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Danska · Vidi više »
Deterdženti
Deterdženti Deterdženti (detergent) (lat.: detergens, particip prezenta od detergere: brisati, skidati) su sve tvari ili smjese koje sadrže sapune i/ili druge površinski aktivne tvari namijenjene za procese pranja i čišćenja.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Deterdženti · Vidi više »
Ekonomska i monetarna unija Europske unije
Zemlje članice Ekonomske i monetarne unije. Plavo su označene države koje su uvele euro, narančasto zemlje koje se nalaze u mehanizmu ERM II, a crveno zemlje koje su izvan navedenog mehanizma. Ekonomska i monetarna unija (EMU) krovni je pojam kojim se označava politika za ostvarivanje konvergencije gospodarstava svih zemalja članica Europske unije u tri faze.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ekonomska i monetarna unija Europske unije · Vidi više »
EULEX
Misija vladavine prava Europske unije na Kosovu - EULEX KOSOVO je misija policije i civilne administracije Europske unije (EU) koja bi omogućila provođenje moguće neovisnosti Kosova po planu Marttija Ahtisaarija.
Novi!!: Vijeće Europske unije i EULEX · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Euro · Vidi više »
Eurokovanice
Postoji osam apoena kovanica eura, u rasponu od jednog centa do dva eura (euro je podijeljen na stotinu centi).
Novi!!: Vijeće Europske unije i Eurokovanice · Vidi više »
Europska direktiva o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova
Europsku direktivu o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova 2004/24/EC je direktiva koju su donijeli Vijeće EU i Europski parlament kako bi se regulirao proces odobrenja ljekovitog bilja u EU.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska direktiva o proizvodima tradicionalnih biljnih lijekova · Vidi više »
Europska investicijska banka
Europska investicijska banka (EIB) međunarodna je financijska institucija u javnom vlasništvu čiji su dioničari države članice Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska investicijska banka · Vidi više »
Europska komisija
Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska komisija · Vidi više »
Europska konvencija o ljudskim pravima
Europska konvencija o ljudskim pravima - EKLJP (engl. European Convention on Human Rights - ECHR; fr. Convention européenne des droits de l'homme - CEDH) međunarodni je ugovor o zaštiti ljudskih prava i sloboda u Europi te je kao takav najstariji i najučinkovitiji sustav za zaštitu ljudskih prava u svijetu.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska konvencija o ljudskim pravima · Vidi više »
Europska prijestolnica kulture
Europska prijestolnica kulture je naslov koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu kojeg Europska unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život te svoju kulturno-povijesnu baštinu.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska prijestolnica kulture · Vidi više »
Europska pučka stranka
Europska pučka stranka (engl. European People's Party, kratica EPP) je najveća europska politička stranka osnovana 1976.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska pučka stranka · Vidi više »
Europska služba za vanjsko djelovanje
Europska služba za vanjsko djelovanje (kratica EEAS ili EAS od engleskoga: European External Action Service) funkcionalno je autonomno tijelo Europske unije (tijelo sui generis) pod nadležnošću Visokog predstavnika Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska služba za vanjsko djelovanje · Vidi više »
Europska središnja banka
Sjedište Europske središnje banke Europska središnja banka (ESB, eng. European Central Bank - ECB) središnja je banka eurozone, monetarne unije 20 država članica Europske unije koje su usvojile euro kao vlastitu valutu.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska središnja banka · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska unija · Vidi više »
Europska zajednica za ugljen i čelik
Europska zajednica za ugljen i čelik (skraćeno EZUČ ili engleski ECSC od European Coal and Steel Community) osnovana je Pariškim ugovorom 18. travnja 1951. sa zadaćom da od područja država članica (Belgija, Francuska, SR Njemačka, Italija, Luksemburg i Nizozemska) stvori jedinstveno tržište za ugljen i čelik.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europska zajednica za ugljen i čelik · Vidi više »
Europski gospodarski i socijalni odbor
Europski gospodarski i socijalni odbor - EGSO (engleski Economic and Social Committee; francuski Comité économique et social) savjetodavno je tijelo Europske unije sastavljeno od različitih gospodarskih i socijalnih interesnih skupina (poslodavaca, zaposlenika, ostalih organizacija civilnog društva), koje daju mišljenja drugim institucijama, najčešće u sklopu procesa donošenja novih propisa EU.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europski gospodarski i socijalni odbor · Vidi više »
Europski parlament
Europski parlament (EP) jedno je od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedna od njezinih sedam institucija.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europski parlament · Vidi više »
Europski sud
Amblem Europski sud (engl. Court of Justice) jedan je od sudova unutar Suda Europske unije, institucija Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europski sud · Vidi više »
Europsko vijeće
Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Europsko vijeće · Vidi više »
Eurozona
#AAAAAA Članice Europske unije koje nisu članice europodručja(stanje 1. siječnja 2023.) Eurozona, službeno na hrvatskom jeziku nazvana europodručjem (ponekad u hrvatskom jeziku nazvana i kao područje eura, euro-područje, euro-zona, eursko područje te zona eura), monetarna je unija 20 država članica Europske unije (EU) koje su usvojile euro (€) kao svoju primarnu valutu i jedino zakonsko sredstvo plaćanja.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Eurozona · Vidi više »
FP7
Sedmi okvirni program (Seventh Framework Programme, FP7), glavni program Europske unije za financiranje istraživanja i tehnološkog razvoja, koji predstavlja uokvirenu plansku cjelinu istraživanja u razdoblju od 2007.
Novi!!: Vijeće Europske unije i FP7 · Vidi više »
Glavni tajnik
Glavni tajnik (ili: generalni sekretar) je najčešće izvršni organ u raznovrsnim organizacijama.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Glavni tajnik · Vidi više »
Glavno tajništvo Europskog parlamenta
Glavno tajništvo je upravno tijelo Europskog parlamenta na čelu s glavnim tajnikom, a čini ga dvanaest glavnih uprava i pravna služba.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Glavno tajništvo Europskog parlamenta · Vidi više »
Gospodarsko interesno udruženje
Gospodarsko interesno udruženje je trgovačko društvo sa svojstvom pravne osobe koje osnivaju dvije ili više fizičkih i pravnih osoba radi olakšanja i promicanja obavljanja gospodarskih djelatnosti njegovih članova, da bi poboljšale ili povećale njihov učinak, ali tako da ono za sebe ne stječe dobit.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Gospodarsko interesno udruženje · Vidi više »
Hrvatska kuna
Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Hrvatska kuna · Vidi više »
Hrvatske eurokovanice
Hrvatske eurokovanice novi su skup kovanica eura koje od srpnja 2022.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Hrvatske eurokovanice · Vidi više »
Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020.
''Tipografska šahovnica'' - Vizualni identitetet predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. označava hrvatsko predsjedavanje Vijećem ministara Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije 2020. · Vidi više »
Institucije Europske unije
Institucionalni ustroj Europske unije (EU) čini sedam institucija.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Institucije Europske unije · Vidi više »
Ivan Vidiš
Ivan Vidiš je magistar politologije, savjetnik u kabinetu Ministra rada i mirovinskog sustava RH i predsjednik Mladeži Hrvatske demokratske zajednice.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ivan Vidiš · Vidi više »
Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj
Izbori za zastupnike u Europskom parlamentu se u svim zemljama Europske unije u pravilu održavaju svakih pet godina, koliko traje zastupnički mandat.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Izbori za Europski parlament u Hrvatskoj · Vidi više »
Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji
Država bez izuzeća Zakon Europske unije vrijedi u svih dvadeset i sedam država članica Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji · Vidi više »
Javier Solana
Javier Solana de Madariaga, (Madrid, 14. srpnja 1942.), španjolski je političar član španjolske socijalističke stranke, i profesor fizike.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Javier Solana · Vidi više »
José Manuel Durão Barroso
José Manuel Durão Barroso (Lisabon, 23. ožujka 1956.), portugalski političar, bivši predsjednik Europske komisije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i José Manuel Durão Barroso · Vidi više »
Južna Osetija
Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Južna Osetija · Vidi više »
Kapelica Uskrsnuća u Bruxellesu
Bruxelles, Chapelle de la Résurrection Chapelle de la Résurrection (nizozemski: Verrijzenis-Kapel,, hrv. Kapelica Uskrsnuća) katolička je crkva s ekumenskim usmjerenjem smještena u europskom središtu Bruxellesa.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Kapelica Uskrsnuća u Bruxellesu · Vidi više »
Kristalina Georgieva
Kristalina Ivanova Georgieva-Kinova (bugarski: Кристалина Иванова Георгиева-Кинова, Sofija, 13. kolovoza 1953.), bugarska ekonomistica i političarka.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Kristalina Georgieva · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Latvija · Vidi više »
Lisabonski ugovor
Šefovi država i vlada članica EU u Lisabonu Lisabonski ugovor (također i Reformski ugovor), punim nazivom Ugovor iz Lisabona o izmjenama i dopunama Ugovora o Europskoj uniji i Ugovora o osnivanju Europske zajednice, međunarodni je ugovor koji je potpisan u Lisabonu 13. prosinca 2007. godine s ciljem rješavanja pitanja daljnjeg institucionalnog funkcioniranja Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Lisabonski ugovor · Vidi više »
Majstor iz Heiligenkreuza
Majstor iz Heiligenkreuza: ''Blagovijest Mariji'' (slika na drvu, oko 1410.) Majstor iz Heiligenkreuza: ''Mistični brak sv. Katarine'', (slika na drvu, između 1415. i 1420.) Majstor iz Heiligenkreuza (njem. Meister von Heiligenkreuz) naziv je za neznanog gotičkog slikara i minijaturista koji je u razdoblju od 1395.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Majstor iz Heiligenkreuza · Vidi više »
Mario Draghi
Mario Draghi (Rim, 3. rujna 1947.) talijanski je ekonomist i bivši Predsjednik vlade Republike Italije od 13. veljače 2021. do 22.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Mario Draghi · Vidi više »
Međunarodno privatno pravo
Međunarodno privatno pravo grana je prava unutar pravnog sustava jedne države koja sadrži pravna pravila, načela i metode za rješavanje privatnopravnih situacija s međunarodnim obilježjima.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Međunarodno privatno pravo · Vidi više »
Mišljenje Europske unije
Mišljenje Europske unije, vrsta pravnog akta Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Mišljenje Europske unije · Vidi više »
Nikolina Brnjac
Nikolina Brnjac (Karlovac, 11. srpnja 1978.) profesorica, doktorica prometnih znanosti i političarka.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Nikolina Brnjac · Vidi više »
Odbor stalnih predstavnika (COREPER)
Odbor stalnih predstavnika ili skraćeno COREPER (od franc. Comité des représentants permanents) je pomoćno tijelo Vijeća Europske unije, koji se sastoji od dva dijela - tzv.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Odbor stalnih predstavnika (COREPER) · Vidi više »
Opća uredba o zaštiti podataka
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) (EU) uredba je Europske unije kojom se regulira zaštita podataka i privatnost osoba unutar Europske unije, a donosi i propise vezane za iznošenje podataka u treće zemlje.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Opća uredba o zaštiti podataka · Vidi više »
Palača Berlaymont
Palača Berlaymont je poslovna zgrada u Bruxellesu u Belgiji, u kojoj je smješteno sjedište Europske komisije, izvršnog ogranka Europske unije (EU).
Novi!!: Vijeće Europske unije i Palača Berlaymont · Vidi više »
Palača Charlemagne
Palača Charlemagne poslovna je zgrada u Europskoj četvrti Bruxellesa, u kojoj su smještene Glavna uprava za ekonomska i financijska pitanja, Glavna uprava za trgovinu, a od 2015. i Služba unutarnje revizije Europske komisije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Palača Charlemagne · Vidi više »
Palača Europa
Palača Europa sjedište je Europskog vijeća i Vijeća Europske unije, smještena u ulici Wetstraat/Rue de la Loi u europskoj četvrti Bruxellesa, glavnog grada Belgije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Palača Europa · Vidi više »
Palača Justus Lipsius
Palača Justus Lipsius nalazi se u tzv.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Palača Justus Lipsius · Vidi više »
Palača Lex
Palača Lex je uredski i rezidencijalni neboder u Europskoj četvrti u Bruxellesu (Belgija) na adresi Rue de la Loi/Wetstraat 145.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Palača Lex · Vidi više »
Poboljšana suradnja
Poboljšana suradnja (engl.: Enhanced cooperation, u hrvatskim medijima poznatija pod nazivom pojačana suradnja) postupak je gdje je za minimalno 9 država EU-a dozvoljena veća integracija ili suradnja na području struktura EU-a, ali bez uključivanja drugih država EU-a. Ovo im omogućava kretanje različitim brzinama prema različitim ciljevima od onih izvan područja poboljšane suradnje.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Poboljšana suradnja · Vidi više »
Prava LGBT osoba u Europskoj uniji
LGBT prava u Europskoj uniji zaštićena su ugovorima i zakonom Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Prava LGBT osoba u Europskoj uniji · Vidi više »
Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Dana 1. srpnja 2013. godine Republika Hrvatska postala je 28.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Pristupanje Kosova Europskoj uniji
Pristupanje Kosova Europskoj uniji jest proces kojim Kosovo nastoji pristupiti Europskoj uniji.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Pristupanje Kosova Europskoj uniji · Vidi više »
Revizorski sud
Revizorski sud posebna je kontrolna institucija Europske unije nadležna da ispituje sve prihode i rashode svih tijela koje je osnovala Zajednica ako to nije isključeno nekim ustavotvornim dokumentom.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Revizorski sud · Vidi više »
Ruhr
Ruhrsko područje na karti Savezne Republike Njemačke. Ruhr ili Ruhrsko područje, Ruhrski okrug, Ruhrska regija, Ruhrska oblast, Ruhrska dolina je velika konurbacija u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija u Njemačkoj.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ruhr · Vidi više »
Službenički sud Europske unije
Službenički sud Europske unije (engl. European Union Civil Service Tribunal) je specijalizirani sud unutar Suda Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Službenički sud Europske unije · Vidi više »
Stalna strukturirana suradnja
Stalna strukturirana suradnja (engleski: Permanent Structured Cooperation; PESCO) je strukturalna integracija koju provodi 25 od 28 nacionalnih oružanih snaga država članica Europske unije na temelju članka 42.6 i Protokola 10 Ugovora o Europskoj uniji u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene Unije (CSDP)., European External Action Service Zajedno s Koordiniranim godišnjim pregledom obrane (Coordinated Annual Review on Defence, CARD), Europskim obrambenim fondom (European Defence Fund, EDF), Sposobnostima za planiranje i provedbu vojnih misija s neizvršnim mandatom (Military Planning and Conduct Capability, MPCC), PESCO tvori novi sveobuhvatni obrambeni paket EU-a. PESCO je sličan EU mehanizmu pojačane suradnje (Enhanced cooperation) u smislu da integracija ne zahtijeva da u njemu sudjeluju sve države članice EU.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Stalna strukturirana suradnja · Vidi više »
Ugovor iz Nice
Raspodijela glasova u Vijeću Europske unije prema Ugovoru iz Nice, primjenjuje se od 1. studenog 2004.: ZemljaGlasoviStan.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ugovor iz Nice · Vidi više »
Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji
Članice Europske unije od 1. srpnja 2013. Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji je međunarodni ugovor između država članica EU-a i Hrvatske čije je sklapanje i stupanje na snagu pravna pretpostavka za ostvarivanje članstva Hrvatske u Europskoj uniji i Europskoj zajednici za atomsku energiju.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Ugovor o spajanju
Ugovor o spajanju, poznat i kao Briselski ugovor bio je europski ugovor koji je ujedinio izvršne institucije Europske zajednice za ugljen i čelik (EZUČ), Europske zajednice za atomsku energiju (Euratom) i Europske gospodarske zajednice (EEZ).
Novi!!: Vijeće Europske unije i Ugovor o spajanju · Vidi više »
Višegodišnji financijski okvir
Višegodišnji financijski okvir ili skraćeno VFO (eng. multiannual financial framework, MFF, nje. mehrjähriger Finanzrahmen, fra. cadre financier pluriannuel, CFP), financijski program koji ograničuje rashode Europske unije za razdoblje od najmanje pet godina utvrđujući godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za preuzimanje obveza po kategorijama rashoda i godišnje gornje granice odobrenih proračunskih sredstava za plaćanja.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Višegodišnji financijski okvir · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Vijeće Europe · Vidi više »
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku
Josep Borrell, trenutačni visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (engleski: High Representative of the Union for Foreign Affairs and Security Policy) glavni je koordinator i predstavnik Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku · Vidi više »
Vizni sustav Schengenskog prostora
zračnoj luci München. Pečat za izlazak iz schengenskog područja izdan na trajektnom terminalu Hook of Holland. Vizni sustav Schengenskog prostora sastavnica je unutar šireg područja politike slobode, sigurnosti i pravde Europske unije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Vizni sustav Schengenskog prostora · Vidi više »
Zajednička vanjska i sigurnosna politika
Zajednička vanjska i sigurnosna politika (eng. Common Foreign and Security Policy), ustanovljena je Ugovorom o Europskoj uniji kao nastavak prijašnje europske političke suradnje.
Novi!!: Vijeće Europske unije i Zajednička vanjska i sigurnosna politika · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Vijeće Europske unije i 2014. · Vidi više »
2020-ih
2020-ih trenutno je desetljeće gregorijanskog kalendara koje je započelo u četvrtak 1. siječnja 2020., a završit će u ponedjeljak 31. prosinca 2029. Desetljeće je započelo globalnim poremećajima i neredima izazvanim pandemijom COVID-19.
Novi!!: Vijeće Europske unije i 2020-ih · Vidi više »
3G
3G odašiljač 3G je skupno ime za treću generaciju mobilne telefonije.
Novi!!: Vijeće Europske unije i 3G · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vijeće EU, Vijeće ministara EU.
