Brže od pregledniku!
139 odnosi: Afganistan, Ante Gotovina, Arapska liga, Austrija, Besiana Kadare, Bitka za Bugojno 1993., Bitka za Keljbadžar, Bliskoistočni sukob, Blokada, Bošnjačko-hrvatski sukob, Brazil, Britanski Mandat za Palestinu, Budimir Lončar, Bugarska, Command & Conquer (igra), Crnogorsko-hrvatska granica, Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Domovinski rat, Države članice Ujedinjenih naroda, Druga Intifada, Erdutski sporazum, Estonija, Etničko čišćenje Gruzijaca u Abhaziji, EULEX, Francuska, G4, Gamal Abdel Naser, Genocid u Ruandi, Genocid u Srebrenici, Genocidi u Burundiju, George W. Bush, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Gospodar rata, Gospodarstvo Irana, Gospodarstvo Libije, Guernica (Picasso), Hrvatska povijest, Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini, Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023., Iračko-kuvajtska granica, Iran, Iranski nuklearni program, Istočni Timor, Izrael, Izraelsko-libanonski rat 2006., Jeruzalem, Jomkipurski rat, Jozo Zovko, Južnoafrička Unija, Keljbadžar, ..., Kofi Annan, Kriza u Albaniji 1997., Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1994., Kronologija Domovinskog rata: studeni 1991., Libija, Mahmud Ahmadinežad, Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini, Masakr na Kapiji, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije, Međunarodni sud, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande, Međunarodno priznanje Kosova, Mehmet Güney, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Muammar al-Gaddafi, Operacija Atalanta, Operacija Čvrsta stijena, Operacija Drvena noga, Operacija Grom (HV), Operacija Gusar, Operacija Oluja, Opsada Bihaća, Opsada Sarajeva, Owen-Stoltenbergov plan, Pokolj u Prijedoru, Pokolj u Račku, Pokolj u Sharpevilleu, Politika Bosne i Hercegovine, Povijest Irana, Povijest Srbije, Prevlaka, Priručnik San Remo, Rat na Kosovu, Rat u Afganistanu (2001. – 2021.), Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Darfuru, Rat u Gazi (2008. – 2009.), Rat u Iraku, Rat u istočnoj Ukrajini, Rat u Libiji 2011., Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Republika Kina, Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX), Rezolucija Opće skupštine UN-a 68/262, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 815, Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981, Rusija, Samuel Žbogar, Sarajevsko primirje, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Slovačka, Sovjetski Savez, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srpsko-albanski sukob, Sukarno, Tajništvo Ujedinjenih naroda, Thomas Alfred Shanon, Tim Hetherington, Tršćanska kriza, Ujedinjeni narodi, UNCRO, UNPROFOR, UNTAES, Uspostava i povijest Države Izrael, Ustanak u Sowetu, Vanceov plan, Velikosrpska agresija 1990-ih, Veto, Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu, Vojska Republike Srpske, Vrhovne internetske domene država, Walvis Bay, Warbah, Zapadna unija, Zastava Arms, .xk, 1. siječnja, 1991., 1992., 2008., 2009., 25. rujna, 29. travnja. Proširite indeks (89 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Afganistan · Vidi više »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Ante Gotovina · Vidi više »
Arapska liga
Arapska Liga (arapski: جامعة الدول العربية) je naziv za savez arapskih država, Bliskog istoka i sjeverne Afrike, formirana radi učvršćivanja međusobnih odnosa i jačanja suradnje na političkom, ekonomskom, vojnom i drugim područjima.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Arapska liga · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Austrija · Vidi više »
Besiana Kadare
Besiana Kadare u UN-u Besiana Kadare (Tirana, 1972.) je albanska diplomatkinja, potpredsjednica Opće skupštine Ujedinjenih naroda za njezino 75.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Besiana Kadare · Vidi više »
Bitka za Bugojno 1993.
Bitka za Bugojno između HVO-a i Armije BiH bila je bitka za zauzimanje grada Bugojna od Hrvata u bošnjačko-hrvatskom sukobu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bitka za Bugojno 1993. · Vidi više »
Bitka za Keljbadžar
Bitka za Keljbadžar odvijala se u ožujku i travnju 1993.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bitka za Keljbadžar · Vidi više »
Bliskoistočni sukob
Bliskoistočni sukob, neprestani politički i vojni sukob na području Bliskog (Srednjeg) Istoka od stvaranja države Izrael (1948.). Iako je prošlo preko 70 godina od osnutka hebrejske države, sukob traje još i danas zbog težnje Arapa da stvore palestinsku državu na području Gaze i Zapadne obale.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bliskoistočni sukob · Vidi više »
Blokada
Blokada je aktivnost kojom se prinudno prekida (djelomično ili potpuno) protok namirnica, robe, ratnog materijala ili komunikacija u/iz određenog područja.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Blokada · Vidi više »
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bošnjačko-hrvatski sukob · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Brazil · Vidi više »
Britanski Mandat za Palestinu
Britanski mandat nad Palestinom bio je geopolitički entitet pod britanskom upravom, nastao u sklopu disolucije Otomanskog carstva.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Britanski Mandat za Palestinu · Vidi više »
Budimir Lončar
Budimir Lončar (Preko, 1. travnja 1924.) bivši je jugoslavenski i hrvatski diplomat.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Budimir Lončar · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Bugarska · Vidi više »
Command & Conquer (igra)
Command & Conquer (također poznata kao Command & Conquer: Tiberian Dawn) strateška je videoigra u stvarnom vremenu iz 1995.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Command & Conquer (igra) · Vidi više »
Crnogorsko-hrvatska granica
Hrvatska i Crna Gora imaju kopnenu granicu dugačku 22,6 km.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Crnogorsko-hrvatska granica · Vidi više »
Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja
Dan mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja spomendan je u Republici Hrvatskoj kojim se obilježava sjećanje na dan dovršetka procesa povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Domovinski rat · Vidi više »
Države članice Ujedinjenih naroda
Ugovorom o Antarktici). Organizacija Ujedinjenih naroda trenutačno broji 193 država članica, te su sve ujedno i članice Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Države članice Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Druga Intifada
Druga Intifada, također znana i kao Al-Aksa Intifada (arapski انتفاضة الأقصى, Intifāḍat El Aqṣa; hebrejski אינתיפאדת אל-אקצה, Intifādat El-Aqtzah) je bio drugi palestinski ustanak protiv izraelske okupacije Zapadne obale i pojasa Gaze, od 2000.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Druga Intifada · Vidi više »
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Erdutski sporazum · Vidi više »
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Estonija · Vidi više »
Etničko čišćenje Gruzijaca u Abhaziji
Gruzijsko-abhaški rat i položaj Abhazije u sastavu Gruzije Etničko čišćenje Gruzijaca u Abhaziji, u Gruziji nazivano i Genocid nad Gruzijcima u Abhaziji (gruz. ქართველთა გენოციდი აფხაზეთში) - odnosi se na etničko čišćenje, pokolje, i masovno protjerivanje na tisuće etničkih Gruzijaca koji žive u Abhaziji tijekom gruzijsko-abhaškog rata 1992. - 1993.,The Guns of August 2008, Russia's War in Georgia, Svante Cornell & Frederick Starr.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Etničko čišćenje Gruzijaca u Abhaziji · Vidi više »
EULEX
Misija vladavine prava Europske unije na Kosovu - EULEX KOSOVO je misija policije i civilne administracije Europske unije (EU) koja bi omogućila provođenje moguće neovisnosti Kosova po planu Marttija Ahtisaarija.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i EULEX · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Francuska · Vidi više »
G4
Stalne članice Vijeća sigurnosti (zeleno) i zemlje saveza G4 G4 je savez između Brazila, Indije, Japana i Njemačke u cilju međusobnog podupiranja za dobivanje stalnog mjesta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i G4 · Vidi više »
Gamal Abdel Naser
Gamal Abdel Naser (arapski جمال عبد الناصر, Jamāl ‘Abd an-Nāṣir, Egipatski arapski جمال عبد الناصر, Gamāl ‘Abd el-Nāṣir, često trensliterirano kao i Jamal Abd al-Naser, Jamal Abd an-Nasser) (Aleksandrija, 15. siječnja 1918. – Kairo, 28. rujna 1970.), drugi predsjednik Egipta od 23. lipnja 1956. do smrti 1970. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Gamal Abdel Naser · Vidi više »
Genocid u Ruandi
Ruandski izbjeglički logor u DR Kongu Genocid u Ruandi označava masovna ubojstva stotine tisuća pripadnika manjinskog naroda Tutsi, kao i pripadnika naroda Hutu koji su se suprotstavljali ovim postupcima njihovih sunarodnjaka ekstremista.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Genocid u Ruandi · Vidi više »
Genocid u Srebrenici
Potočari, 11. srpnja 2007. Bošnjaka Srebrenice koji čekaju na identifikaciju Genocid u Srebrenici je ratni zločin izvršen u razdoblju od 13. do 19. srpnja 1995. godine, tijekom rata u Bosni i Hercegovini, u kojemu su Vojska Republike Srpske i posebna srbijanska vojna postrojba Škorpioni ubila najmanje 8372 bošnjačkih muškaraca i dječaka s područja enklave Srebrenica.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Genocid u Srebrenici · Vidi više »
Genocidi u Burundiju
Od stjecanja neovisnosti Burundija 1962., dogodila su se dva događaja koja se nazivaju genocidom.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Genocidi u Burundiju · Vidi više »
George W. Bush
George Walker Bush (6. srpnja 1946.), bivši 43.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i George W. Bush · Vidi više »
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda
Glavni tajnik Ujedinjenih naroda na čelu je Tajništva Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Gospodar rata
Gospodar rata (eng. Lord of War) je film redatelja i scenarista Andrewa Niccola iz 2005. s Nicolasom Cageom koji glumi antijunaka, prodavača ilegalnog oružja.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Gospodar rata · Vidi više »
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Gospodarstvo Irana · Vidi više »
Gospodarstvo Libije
Gospodarstvo Libije predstavlja nacionalno gospodarstvo Države Libije.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Gospodarstvo Libije · Vidi više »
Guernica (Picasso)
Guernica je slika Pabla Picassa iz 1937. god.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Guernica (Picasso) · Vidi više »
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Hrvatska povijest · Vidi više »
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini
Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini "nije nikava teritorijalna jedinica kako se to u javnosti doživljava, već, da ona predstavlja neuspio pokušaj Hrvata u BiH da izbore svoju ravnopravnost" (Ante Jelavić, 6. listopada 2001.). Nastala je kao odgovor na proces dekonstituiranja ili majorizacije Hrvata odnosno hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini, koje je stvorila međunarodna zajednica.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Hrvatska samouprava u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023.
Dana 24.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. · Vidi više »
Iračko-kuvajtska granica
Granica Iraka i Kuvajta duga je 254 km, a proteže se od tromeđe sa Saudijskom Arabijom na zapadu do obale Perzijskog zaljeva na istoku.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Iračko-kuvajtska granica · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Iran · Vidi više »
Iranski nuklearni program
Karta Iranskog nuklearnog programa Iranski nuklearni program pokrenut je 1950-ih godina u suradnji s SAD-om, čija je suradnja trajala sve do 1979. godine odnosno iranske revolucije, kada su Amerikanci zajedno s pojedinim europskim državama prekinuli suradnju s Iranom.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Iranski nuklearni program · Vidi više »
Istočni Timor
Istočni Timor, odnosno službeno Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e i Demokratska Republika Timor-Leste, država je u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Istočni Timor · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Izrael · Vidi više »
Izraelsko-libanonski rat 2006.
Izraelsko-libanonski rat 2006. (arapski حرب تموز, Ḥarb Tammūz; hebrejski מלחמת לבנון השנייה, Milhemet Levanon HaShniya) znan i kao „Libanonski rat 2006.“, „Srpanjski rat“ i "Drugi libanonski rat" je serija vojnih intervencija u Libanonu i sjevernom Izraelu koja je eskalirala nakon što je paravojna postrojba Hezbollaha 12. srpnja 2006. na izraelsko-libanonskoj granici otela dva izraelska vojnika.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Izraelsko-libanonski rat 2006. · Vidi više »
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Jeruzalem · Vidi više »
Jomkipurski rat
Jomkipurski rat ili Listopadski rat (arap. حرب أكتوبر ili حرب تشرين; heb. מלחמת יום הכיפורים ili מלחמת יום כיפור) bio je rat u kojem je sudjelovala koalicija arapskih država predvođena Egiptom i Sirijom protiv Izraela od 6.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Jomkipurski rat · Vidi više »
Jozo Zovko
Jozo Zovko (Uzarići, 19. ožujka 1941.), hrvatski je katolički svećenik iz reda franjevaca.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Jozo Zovko · Vidi više »
Južnoafrička Unija
Južnoafrička Unija (eng. Union of South Africa, afrikaans Unie van Suid-Afrika) je bila država koja se smatra prethodnicom današnje Južnoafričke Republike.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Južnoafrička Unija · Vidi više »
Keljbadžar
Keljbadžar (armenski: Քարվաճառ; aze. Kəlbəcər) je središte Keljbadžarskog rajona u Azerbajdžanu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Keljbadžar · Vidi više »
Kofi Annan
Kofi Annan (Kumasi, Gana, 8. travnja 1938. — Bern, 18. kolovoza 2018.), bio je ganski diplomat, bivši glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Kofi Annan · Vidi više »
Kriza u Albaniji 1997.
Kriza u Albaniji, Piramidska kriza ili Oružana pobuna 1997.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Kriza u Albaniji 1997. · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1994.
1.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1994. · Vidi više »
Kronologija Domovinskog rata: studeni 1991.
1.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Kronologija Domovinskog rata: studeni 1991. · Vidi više »
Libija
Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Libija · Vidi više »
Mahmud Ahmadinežad
Mahmud Ahmadinežad (perzijski: محمود احمدینژاد) (Aradan kraj Garmsara, 28. listopada 1956.), bio je šesti predsjednik Islamske Republike Iran.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Mahmud Ahmadinežad · Vidi više »
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini
Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini ili hrvatsko pitanje je pojam koji označava neravnopravanJazvić, Dejan:, vecernji.ba, 11.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Majorizacija Hrvata u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Masakr na Kapiji
Maka Dizdara Masakr na Kapiji poznat i kao Zločin nad tuzlanskom mladošću je jedan od najtežih zločina počinjenih nad civilima Tuzle koji se dogodio 25. svibnja 1995. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Masakr na Kapiji · Vidi više »
Međunarodna agencija za atomsku energiju
Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Vidi više »
Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije
Republike Bosne i Hercegovine pod nadzorom srpskih snaga 1992. – 1995. Međunarodne sankcije SR Jugoslaviji uvela je međunarodna zajednica zbog sudjelovanja Srbije i Crne Gore u ratu u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodne sankcije protiv SR Jugoslavije · Vidi više »
Međunarodni sud
Međunarodni sud Međunarodni sud (eng: International Court of Justice (ICJ) fr:Cour internationale de justice) glavno je sudsko tijelo Ujedinjenih naroda i jedno o pet glavnih tijela UN-a. Sud ima dvostruku funkciju, a to su rješavanje sporova među državama te davanje savjetodavnih mišljenja na zahtjev UN-a i drugih za to ovlaštenih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodni sud · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Vidi više »
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande
Oznaka suda. Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande (eng.: International Criminal Tribunal for Rwanda, fr.: Tribunal pénal international pour le Rwanda) osnovan je u studenom 1994. godine od strane Ujedinjenih naroda, Rezolucijom 955 Vijeća sigurnosti.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području Ruande · Vidi više »
Međunarodno priznanje Kosova
Republike Kosovo Kosovo je proglasilo 17. veljače 2008. neovisnost od Srbije.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Međunarodno priznanje Kosova · Vidi više »
Mehmet Güney
Mehmet Güney (Siirt, Turska, 3. svibnja 1936.) je turski međunarodni sudac i diplomat.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Mehmet Güney · Vidi više »
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Vidi više »
Muammar al-Gaddafi
Muammar al-Gaddafi (Sirt, 7. lipnja 1942. – blizina Sirta, 20. listopada 2011.), bio je libijski političar, državnik, vojni vođa i de facto Libijski čelnik.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Muammar al-Gaddafi · Vidi više »
Operacija Atalanta
Operacija Atalanta je vojna operacija koju vodi Europska unija da pomogne u zadržavanju, sprječavanju i potiskivanju piratstva i oružane pljačke na obalama Somalije.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Atalanta · Vidi više »
Operacija Čvrsta stijena
Operacija Čvrsta stijena je vojna operacija Izraelskih obrambenih snaga protiv palestinskih militanata u Gazi pokrenuta 8.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Čvrsta stijena · Vidi više »
Operacija Drvena noga
Operacija Drvena noga (hebrejski מבצע רגל עץ, Mivtza Regel Etz) je kodni naziv za izraelski zračni napad na sjedište Palestinske oslobodilačke organizacije u Hammam Chottu, u Tunisu, koji se odigrao 1.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Drvena noga · Vidi više »
Operacija Grom (HV)
Operacija Grom (radni naziv Vukovarska golubica) bila je planirana vojno-redarstvena operacija HV-a početkom studenog 1995. i polovicom 1996. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Grom (HV) · Vidi više »
Operacija Gusar
Operacija Gusar, popularno operacija Maslenica, oslobodilačka je operacija Oružanih Snaga Republike Hrvatske i pripadnika Ministarstva unutarnjih poslova RH, protiv vojnih snaga Republike Srpske Krajine koje su u zaleđu Zadra do tada držale okupiranim područje koje je prekidalo kopnenu komunikaciju Dalmacije s ostalim područjem pod kontrolom legitimnih vlasti Republike Hrvatske.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Gusar · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Operacija Oluja · Vidi više »
Opsada Bihaća
Okolica Bihaća bila je lokacija bitke tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Opsada Bihaća · Vidi više »
Opsada Sarajeva
Opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Opsada Sarajeva · Vidi više »
Owen-Stoltenbergov plan
Owen-Stoltenbergov plan ili službeno Ustavni sporazum o Savezu Republika Bosne i Hercegovine bio je posljednji neuspješni mirovni plan za okončanje rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Owen-Stoltenbergov plan · Vidi više »
Pokolj u Prijedoru
Općina Prijedor na karti Bosne i Hercegovine Pokolj u Prijedoru odnosi se na niz ubojstava i ratnih zločina, te etničko čišćenje od oko 5000 nesrpskih stanovnika koje su počinili JNA i srpska paravojska u okolici i u samom Prijedoru 1992. tijekom rata u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Pokolj u Prijedoru · Vidi više »
Pokolj u Račku
Pokolj u Račku (albanski Masakra e Reçakut) ili Incident u Račku je bio incident koji je naknadno doveo do NATOve intervencije tijekom Rata na Kosovu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Pokolj u Račku · Vidi više »
Pokolj u Sharpevilleu
Grobovi žrtava pokolja u Sharpevilleu. Pokolj u Sharpevilleu dogodio se 21. ožujka 1960. godine u južnoafričkom gradiću Sharpevilleu, kada je policija otvorila vatru na sudionike jednodnevnog prosvjeda za prava crnog domorodačkog stanovništva.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Pokolj u Sharpevilleu · Vidi više »
Politika Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je jedinstvena u svijetu po svom državnom uređenju.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Politika Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Povijest Irana
Položaj Irana na Bliskom istoku Povijest Irana se općenito odnosi povijest Velikog Irana, odnosno teritorija na kojem su živjeli ili žive brojni iranski narodi.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Povijest Irana · Vidi više »
Povijest Srbije
Prvotna srpska država zvala se Raška, ona je osnovana na početku 7.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Povijest Srbije · Vidi više »
Prevlaka
right Prevlaka je poluotok u Hrvatskoj na ulazu u Boku kotorsku u južnoj Dalmaciji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Prevlaka · Vidi više »
Priručnik San Remo
Sanremski priručnik o međunarodnom pravu primjenjivom na oružane sukobe na moru pripremili su međunarodni pravni i pomorski stručnjaci koje je okupio Međunarodni institut za humanitarno pravo.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Priručnik San Remo · Vidi više »
Rat na Kosovu
Rat na Kosovu ili Rat na Kosovu i Metohiji (albanski: Lufta e Kosovës) označava oružani sukob između Srba i Albanaca od 1996. do 1999. Cilj Srba bio je zadržavanje Kosova u Srbiji, dok su Albanci željeli neovisnost za Kosovo.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat na Kosovu · Vidi više »
Rat u Afganistanu (2001. – 2021.)
Rat u Afganistanu, koji je započeo 7.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Afganistanu (2001. – 2021.) · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Rat u Darfuru
Rat u Darfuru bio je građanski rat u Darfuru, zapadnoj pokrajini Sudana, od 2003. do 2010. Za razliku od Drugog sudanskog građanskog rata, koji je bio religijski rat, ovo je etnički sukob.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Darfuru · Vidi više »
Rat u Gazi (2008. – 2009.)
Rat u Gazi, znan i kao "Sukob Izrael-Gaza 2008.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Gazi (2008. – 2009.) · Vidi više »
Rat u Iraku
Rat u Iraku, znan i kao Irački rat i Drugi Zaljevski rat, bio je oružani sukob koji je počeo 2003.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Iraku · Vidi više »
Rat u istočnoj Ukrajini
Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u istočnoj Ukrajini · Vidi više »
Rat u Libiji 2011.
Rat u Libiji ili Revolucija 17.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rat u Libiji 2011. · Vidi više »
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Referendum o hrvatskoj samostalnosti · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Republika Kina · Vidi više »
Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX)
Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX), rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1974.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX) · Vidi više »
Rezolucija Opće skupštine UN-a 68/262
#C0C0C0 Države koje nisu članice UN-a Rezolucija Opće skupštine Ujedinjenih naroda A/RES/68/262 usvojena je 27. ožujka 2014. kao rezultat otvorenog savjetovanja na 80.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Opće skupštine UN-a 68/262 · Vidi više »
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325
Rezoluciju Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda 1325 (S/RES/1325), o ženama, miru i sigurnosti, Vijeće sigurnosti UN-a usvojilo je jednoglasno 31.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 1325 · Vidi više »
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713 je bila Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a koju je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda usvojilo 25. rujna 1991. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 713 · Vidi više »
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 815
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 815, usvojena je 30. ožujka 1993. godina od strane Vijeća sigurnosti UN-a. Rezolucijom se potvrđuje djelovanje UNPROFOR-a na području Republike Hrvatske i utvrđuje da su UN-ove zaštićene zone (UNPA) na području Hrvatske integralni dijelovi teritorija Republike Hrvatske: Originalni navod: Hrvatski prijevod.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 815 · Vidi više »
Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981
Rezolucija Vijeća sigurnosti Organizacije ujedinjenih naroda br.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 981 · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Rusija · Vidi više »
Samuel Žbogar
Samuel Žbogar Samuel Žbogar (Postojna, 5. ožujka 1962.) je slovenski političar.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Samuel Žbogar · Vidi više »
Sarajevsko primirje
Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Sarajevsko primirje · Vidi više »
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Savezna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Slovačka · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Sovjetski Savez · Vidi više »
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Srbi u Hrvatskoj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Srbija · Vidi više »
Srpsko-albanski sukob
Srpsko-albanski sukob je neprijateljstvo između Srba i Albanaca koje je, otvoreno ili latentno, trajalo tokom čitavog 20. stoljeća više puta prerastajući u oružani sukob.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Srpsko-albanski sukob · Vidi više »
Sukarno
Sukarno (ili Soekarno) (Surabaya, 6. lipnja 1901. – Jakarta, 21. lipnja 1970.), indonezijski političar i državnik, jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Sukarno · Vidi više »
Tajništvo Ujedinjenih naroda
Tajništvo Ujedinjenih naroda jedan je od šest glavnih organa Ujedinjenih naroda (UN) originalno predviđenih poveljom UN-a iz 1945. Sastoji se od glavnog tajnika i potrebnog osoblja.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Tajništvo Ujedinjenih naroda · Vidi više »
Thomas Alfred Shanon
Thomas Alfred Shanon mlađi (1958.) američki je političar i diplomat, vršitelj dužnosti državnog tajnika Sjedinjenih Američkih Država u vrijeme izmjene vlasti između američkih predsjednika Baracka Obame i Donalda Trumpa početkom 2017. godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Thomas Alfred Shanon · Vidi više »
Tim Hetherington
Tim Hetherington (puno ime Timothy Alistair Telemachus Hetherington; Birkenhead, Engleska, 5. prosinca 1970. – Misrata, Libija, 20. travnja 2011.) - britanski fotoreporter.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Tim Hetherington · Vidi više »
Tršćanska kriza
Tršćanska kriza je naziv za razdoblje poremećenih međunarodnih odnosa u doba uspostave novih istočnih granica Italije nakon II.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Tršćanska kriza · Vidi više »
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Ujedinjeni narodi · Vidi više »
UNCRO
UNCRO (United Nations Confidence Restoration Operation in Croatia) ili Operacija Ujedinjenih naroda za obnovu povjerenja u Hrvatskoj naziv je za mirovnu operaciju Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i UNCRO · Vidi više »
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i UNPROFOR · Vidi više »
UNTAES
Prijelazna uprava UN-a za istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem poznatija po engleskoj skraćenici UNTAES (od eng. UN Transitional Administration in Eastern Slavonia, Baranja and Western Sirmium) bila je privremena mirovna administracija za područje hrvatskog Podunavlja koja je omogućila mirno okončanje Domovinskog rata na istoku Hrvatske.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i UNTAES · Vidi više »
Uspostava i povijest Države Izrael
Država Izrael (heb. מדינת ישראל Medinat Yisrael) službeni je naziv zemlje, a njezina moderna povijest započinje u 19.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Uspostava i povijest Države Izrael · Vidi više »
Ustanak u Sowetu
Spomenik Hectoru Pietersonu i djeci pobijenoj u Sowetu 1976. godine. Ustanak u Sowetu, poznat i pod imenom 16.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Ustanak u Sowetu · Vidi više »
Vanceov plan
Cyrus Vance Prijedlog mirovne operacije UN-a u Jugoslaviji, poznatiji kao Vanceov plan (ili Vanceov plan za Hrvatsku, kako bi se razlikovalo od Vance-Owenovog plana za BiH), nazvan prema američkom diplomatu Cyrusu Vanceu koji je u to vrijeme bio posebni izaslanik glavnog tajnika UN za bivšu Jugoslaviju.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Vanceov plan · Vidi više »
Velikosrpska agresija 1990-ih
Velikosrpska agresija je naziv koji objedinjuje Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini koji su se istovremeno odvijali na integriranom bojištu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Velikosrpska agresija 1990-ih · Vidi više »
Veto
Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Veto · Vidi više »
Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu
Logo OHR-a Christian Schmidt, visoki predstavnik od 1. kolovoza 2021. Ured visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (OHR) je vodeća organizacija za civilni aspekt implementacije mira u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu · Vidi više »
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Vojska Republike Srpske · Vidi više »
Vrhovne internetske domene država
Vrhovne internetske domene država su vršne domene neke države, a imaju dva slova.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Vrhovne internetske domene država · Vidi više »
Walvis Bay
Walvis Bay (afrikaans i nizozemski: Walvisbaai, njemački: Walfischbucht ili Walfischbai, u značenju „Zaljev kitova”) je lučki grad u Namibiji, te zaljev u kojem se grad nalazi.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Walvis Bay · Vidi više »
Warbah
Warbah (arap. جزيرة وربة) je otok smješten na sjeveroistoku Kuvajta, neposredno uz granicu s Irakom.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Warbah · Vidi više »
Zapadna unija
Zapadna unija (eng. Western Union, skr. WU) ili Organizacija briselskog ugovora (eng. Brussels Treaty Organisation, BTO) bio je europski vojni savez Francuske, Ujedinjenoga Kraljevstva i triju zemalja Beneluksa uspostavljen u rujnu 1948. godine provedbom Briselskog ugovora potpisana u ožujku iste godine.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Zapadna unija · Vidi više »
Zastava Arms
Zastava Arms (bivša Zastava Oružje, srp. Застава Оружје) je srpski proizvođač vatrenog oružja osnovan 1853. sa sjedištem u Kragujevcu.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i Zastava Arms · Vidi više »
.xk
.xk je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Republiku Kosovo.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i .xk · Vidi više »
1. siječnja
1.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 1. siječnja · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 1991. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 1992. · Vidi više »
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 2008. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 2009. · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 25. rujna · Vidi više »
29. travnja
29.
Novi!!: Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda i 29. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Vijeće sigurnosti, Vijeće sigurnosti UN, Vijeće sigurnosti UN-a.
