Brže od pregledniku!
24 odnosi: Šiprage, Babja gora (Poljska), Bečka šuma, Brčko, Cincar, Danska, Dinara, Europski ariš, Flora Hrvatske, Gospić, Konjuh (planina), Kozara, Latvija, Macura (prašuma), Nacionalni park Gros Morne, Nacionalni park Nahanni, Nacionalni park Tara, Nacionalni park Wood Buffalo, Obični bor, Park-šuma Župetnica, Pribajkalski nacionalni park, Radoboj, Smreka, Zavičajna zbirka Baština s botaničkim vrtom Stari-Carski hrast u Rankovićima.
Šiprage
Šiprage su naseljeno mjesto u općini Kotor Varoš, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Visoka smreka i Šiprage · Vidi više »
Babja gora (Poljska)
Babja gora (polj. Babia Góra, slov. Babia hora) planina je između Poljske i Slovačke, dio je Karpata.
Novi!!: Visoka smreka i Babja gora (Poljska) · Vidi više »
Bečka šuma
Bečka šuma Bečka šuma (njem. Wienerwald) je niski šumoviti masiv na istoku Austrije u Donjoj Austriji.
Novi!!: Visoka smreka i Bečka šuma · Vidi više »
Brčko
Brčko je grad i najveća luka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Visoka smreka i Brčko · Vidi više »
Cincar
Cincar (Cincar, Ćinćer) je planina u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, sjeveroistočno od Livna.
Novi!!: Visoka smreka i Cincar · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Visoka smreka i Danska · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Visoka smreka i Dinara · Vidi više »
Europski ariš
Europski ariš (listopadni ariš, ariš, arež, jelva crljena, lat. Larix decidua) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Visoka smreka i Europski ariš · Vidi više »
Flora Hrvatske
Flora Hrvatske, na području Hrvatske na 56.594 km² na popisu je 4354 biljne vrste, od čega 3853 autohtone s 90 endema.
Novi!!: Visoka smreka i Flora Hrvatske · Vidi više »
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Visoka smreka i Gospić · Vidi više »
Konjuh (planina)
Konjuh je planina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Visoka smreka i Konjuh (planina) · Vidi više »
Kozara
Kozara je planina u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Visoka smreka i Kozara · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Visoka smreka i Latvija · Vidi više »
Macura (prašuma)
Macura je prašuma u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Visoka smreka i Macura (prašuma) · Vidi više »
Nacionalni park Gros Morne
Nacionalni park Gros Morne je nacionalni park na zapadnoj obali Newfoundlanda koji je svojom površinom od 1.805 km² drugi najveći nacionalni park u Kanadi.
Novi!!: Visoka smreka i Nacionalni park Gros Morne · Vidi više »
Nacionalni park Nahanni
Nacionalni park i rezervat Nahanni (engleski: Nahanni National Park Reserve) je nacionalni park u jugozapadnoj regiji Dehcho kanadske autonomne terit0rije Sjeverozapadni teritoriji, oko 500 km zapadno od grada Yellowknifea, i svojom površinom od 47.656 km² pokriva većinu prirodnog područja gorja Mackenzie.
Novi!!: Visoka smreka i Nacionalni park Nahanni · Vidi više »
Nacionalni park Tara
Jezero Perućac ispod '''Nacionalnog parka Tara''' Nacionalni park Tara obuhvaća površinu od 22.000 hektara na najvišem dijelu planine Tare, u području općina Bajina Bašta i Užice u zapadnoj Srbiji (Zlatiborski upravni okrug).
Novi!!: Visoka smreka i Nacionalni park Tara · Vidi više »
Nacionalni park Wood Buffalo
Rasprostiranje NP Wood Buffalo u Alberti Nacionalni park šumskih bizona (engleski: Wood Buffalo National Park), smješten na sjeveroistočnim ravnicama gdje graniče kanadske pokrajine Alberta i Sjeverozapadni teritoriji, je svojom površinom od 44.807 km² najveći nacionalni park u Kanadi.
Novi!!: Visoka smreka i Nacionalni park Wood Buffalo · Vidi više »
Obični bor
Obični bor ili bijeli bor (lat. Pinus sylvestris) je crnogorična vrsta drveća iz porodice Pinaceae.
Novi!!: Visoka smreka i Obični bor · Vidi više »
Park-šuma Župetnica
Park-šuma Župetnica nalazi se u zapadnom dijelu grada Križevaca i zaštićena je od 1983.
Novi!!: Visoka smreka i Park-šuma Župetnica · Vidi više »
Pribajkalski nacionalni park
Bajkalsko jezero Stijena Šamanka Bajkalski tuljan Pribajkalski nacionalni park (ruski: Прибайкальский национальный парк) pokriva jugozapadnu obalu Bajkalskoga jezera u jugoistočnom Sibiru u Rusiji.
Novi!!: Visoka smreka i Pribajkalski nacionalni park · Vidi više »
Radoboj
Radoboj je općina u Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Visoka smreka i Radoboj · Vidi više »
Smreka
Smreka (smrča, lat. Picea), biljni rod iz porodice borovki (Pinaceae) u koji pripada 38 vrsta crnogoričnog i vazdazelenog drveća.
Novi!!: Visoka smreka i Smreka · Vidi više »
Zavičajna zbirka Baština s botaničkim vrtom Stari-Carski hrast u Rankovićima
Zavičajna zbirka Baština, kulturna ustanova u Novom Travniku.
Novi!!: Visoka smreka i Zavičajna zbirka Baština s botaničkim vrtom Stari-Carski hrast u Rankovićima · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Obična smreka, Picea abies, Smrča.
