Sadržaj
33 odnosi: Đuro, dukljanski kralj, Žabljak Crnojevića, Beloš Vukanović, Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042., Bodin, Crna Gora, Crna Gora do dolaska Slavena, Crnogorci, Crnogorska književnost, Crnogorska povijest, Crnogorska srednjovjekovna književnost, Crnogorski državni grbovi do 1921., Crnogorski vladari, Crnojevići, Duklja (grad), Dukljani, Dukljansko Kraljevstvo, Gradihna, dukljanski kralj, Grb dinastije Vojislavljevića, Grubeša, dukljanski kralj, Ivan Skilica, Ljetopis popa Dukljanina, Lokrum, Mihailo, Mihailo III., dukljanski knez, Neda, dukljanska kneginja, Petrović Njegoš (crnogorska dinastija), Radoslav, dukljanski knez, Sv. Ivan Vladimir, Svač, Svačka biskupija, Vojislav, Vukan Nemanjić.
Đuro, dukljanski kralj
Đuro (na crnogor. ćiril. Ђорђе, Đorđe) iz crnogorske dinastije Vojislavljevića, sin dukljanskoga kralja Bodina, u dva je navrata bio dukljanski kralj, najprije od 1113. do 1118. a onda u razdoblju od 1125. do 1131. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Đuro, dukljanski kralj
Žabljak Crnojevića
Cetinja Žabljak Crnojevića i okruženje u XV stoljeću Žabljak Crnojevića, srednjovjekovni grad i utvrda na ušću rijeke Morače u Skadarsko jezero, osnovan još za doba Vojislavljevića i Dukljanskoga kraljevstva u 11. stoljeću, jedno vrijeme crnogorska prijestolnica.
Pogledaj Vojislavljevići i Žabljak Crnojevića
Beloš Vukanović
Beloš Vukanović (Belos, Beluš, Bjeluš, Bέλοσις) (?, poč. 12. st. – ?, prije 1198.), raški veliki župan, ugarski palatin i hrvatski ban iz dinastije Vukanovića, ogranka dukljanske dinastije Vojislavljevića i u bliskom srodstvu s drugom Nemanjićima.
Pogledaj Vojislavljevići i Beloš Vukanović
Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Knez Vojislav, predvodio Dukljane u pobjedi nad Bizantincima i njihovim vazalima Bitka kod Bara, Barska bitka ili Tuđemilska bitka se odigrala 6. na 7. listopada 1042. na lokalitetu današnjega sela Tuđemili kod Bara (Crna Gora) između dukljanske vojske, koju je predvodio knez Vojislav, te bizantske vojske pod zapovjedništvom Kursilija iz Drača (Albanija).
Pogledaj Vojislavljevići i Bitka kod Bara 6. – 7. listopada 1042.
Bodin
Bodin (cnr. Бодин), također u povijesnim izvorima i Konstantin Bodin (grč. Κωνσταντίνος Βοδινός, lat. Bodinus-Constantin Bodinus, bug. Константин Бодин), iz dinastije Vojislavljevića, jedan od najznačajnijih vladara u crnogorskoj nacionalnoj povijesti, vladao Dukljanskim kraljevstvom od 1082.
Pogledaj Vojislavljevići i Bodin
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Vojislavljevići i Crna Gora
Crna Gora do dolaska Slavena
Suvremena crnogorska država naseljavana je od najdavnijih vremena.
Pogledaj Vojislavljevići i Crna Gora do dolaska Slavena
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorci
Crnogorska književnost
Crnogorska književnost obuhvaća književnost pisanu na crnogorskom i drugim jezicima na području suvremene Crne Gore od 9. st. do danas.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorska književnost
Crnogorska povijest
'''Zastava Crne Gore''' Crnogorska povijest (na crnogor.: Crnogorska istorija) kronološki može se pratiti u razdoblju od tisućljeća.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorska povijest
Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorska srednjovjekovna književnost obuhvaća razdoblje crnogorske književnosti od početka pismenosti pa do konca 15. st. i propasti Crnojevića države.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorska srednjovjekovna književnost
Crnogorski državni grbovi do 1921.
Povijest crnogorski državnih grbova, koji su u srednjem vijeku bili i grbovi vladajućih dinastija, seže u 9. stoljeće za doba Dukljanskoga kraljevstva, te preko perioda zetske i starocrnogorske države Balšića i Crnojevića, dinastije Petrović Njegoš, sve do nasilnoga nestanka Kraljevine Crne Gore 1918.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorski državni grbovi do 1921.
Crnogorski vladari
U povijestii Crnogorci su imali četiri dinastije.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnogorski vladari
Crnojevići
Crnojevići na crnogor. čiril. Црнојевићи su treća crnogorska dinastija.
Pogledaj Vojislavljevići i Crnojevići
Duklja (grad)
''Grad Duklja'' Crne Gore'' Duklja (izvorno, latinski Doclea, na crnogor.ćiril. Дукља) je najznačajniji urbani centar za rimskoga razdoblja na području suvremene Crne Gore, u okolici Podgorice, u okviru provincije Prevalis.
Pogledaj Vojislavljevići i Duklja (grad)
Dukljani
Dukljani (na crnogor. ćiril. Дукљани), također i Dioklićani - Диоклићани, u grčkim povijesnim izvorima Διοχλείς ili Διοκλητιανοί, lat. Dioclenses su slavensko i/ili slavenizirano stanovništvo Duklje, prve crnogorske države, predci suvremenih Crnogoraca i drugih naroda koji žive na području Crne Gore.
Pogledaj Vojislavljevići i Dukljani
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Pogledaj Vojislavljevići i Dukljansko Kraljevstvo
Gradihna, dukljanski kralj
Gradihna na crnogor. ćiril. Градихна (spominje se i kao Gradinja), dukljanski kralj, iz dinastije Vojislavljevića, vladao oko 1131. do 1142. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Gradihna, dukljanski kralj
Grb dinastije Vojislavljevića
''Grb dinastije Vojislavljevića'' Grb dinastije Vojislavljevići, vladara dukljanske države (od početka 11. st. do konca 12. st.),imao je zlatnu kosu lentu, s heraldičke lijeve u desnu stranu, koja je razdvajala dijagonalni crveni izduženi štit.
Pogledaj Vojislavljevići i Grb dinastije Vojislavljevića
Grubeša, dukljanski kralj
Grubeša na crnogor. ćiril. Грубеша dukljanski kralj iz dinastije Vojislavljevića, vladao 1118. – 1125. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Grubeša, dukljanski kralj
Ivan Skilica
Ivan Skilica (Ivan Skilices) (grč. Ιωάννης Σκυλίτζης, lat. Ioannes Scylitzes) (Mala Azija, nakon 1045. – ?, prije 1125.), bizantski kroničar, pravnik i službenik na carskom dvoru u Konstantinopolu.
Pogledaj Vojislavljevići i Ivan Skilica
Ljetopis popa Dukljanina
Ljetopis popa Dukljanina (lat. Regnum Sclavorum, Kraljevstvo Slavena; poznato i kao Barski rodoslov) je crnogorska i južnoslavenska srednjovjekovna kronika nastala, po mišljenju većine povjesničara, u 12. stoljeću u Baru: njezin je autor najvjerojatnije anonimni svećenik Barske nadbiskupije,Opća i nacionalna enciklopedija, str.
Pogledaj Vojislavljevići i Ljetopis popa Dukljanina
Lokrum
Lokrum je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora u dubrovačkom akvatoriju.
Pogledaj Vojislavljevići i Lokrum
Mihailo
Mihailo (crn. Михаило), prvotni kralj u crnogorskoj povijesti, poglavar dukljanske države iz dinastije Vojislavljevića od 1046. do 1081. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Mihailo
Mihailo III., dukljanski knez
Mihailo III. dukljanski knez, vladar iz dinastije Vojislavljevića, na dukljanskom prijestolju od 1163. do 1186. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Mihailo III., dukljanski knez
Neda, dukljanska kneginja
Neda na cnogr. ćiril. Неда dukljanska kneginja, bila je nećaka bugarskoga cara Samuila, žena dukljanskog kneza Vojislava, jedno vrijeme suvladarka na prijestolju dukljanske kneževine.
Pogledaj Vojislavljevići i Neda, dukljanska kneginja
Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Petar I. Petrović Njegoš (''sv. Petar Cetinjski'') Petar II. Petrović Njegoš Petrovići Njegoši (crnog.ćiril.: Петровићи Његоши), vladajuća dinastija Crne Gore od 1696. do 1918. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Petrović Njegoš (crnogorska dinastija)
Radoslav, dukljanski knez
Radoslav na crnogor. ćiril. Радослав dukljanski knez iz dinastije Vojislavljevića, vladao ostatkom Dukljanskoga kraljevstva od 1142. do oko 1163. godine.
Pogledaj Vojislavljevići i Radoslav, dukljanski knez
Sv. Ivan Vladimir
Pravoslavna katedrala svetog Ivana Vladimira u Baru Sveti Ivan Vladimir, na crnogorskoj ćirilici Свети Владимир, poznat i kao Sveti Jovan Vladimir i Sveti Vladimir Dukljanski (na grč. Ἰωάννης ὁ Βλαδίμηρος – Iōannīs o Vladimīros; alb.
Pogledaj Vojislavljevići i Sv. Ivan Vladimir
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Pogledaj Vojislavljevići i Svač
Svačka biskupija
katedrale sv. Ivana u Svaču.''' Biskupija Svač (lat. Dioecesis Suacinensis) je de facto bila rimokatolička biskupija u Crnoj Gori.
Pogledaj Vojislavljevići i Svačka biskupija
Vojislav
Vojislav, na crnogor. ćiril. Војислав, također se spominje i kao Stefan Vojislav i Dobroslav i Vojislav Dukljanin, grč. Βοϊσθλάβος ὁ Διοκλητιανός, dukljanski knez, sredinom 11.
Pogledaj Vojislavljevići i Vojislav
Vukan Nemanjić
Vukan Nemanjić, freska u Visokim Dečanima Vukan Nemanjić, kralj Duklje (1195. – 1207.) i veliki župan Raške (1202. – 1205./1207.), katoličke vjeroispovijesti.
Pogledaj Vojislavljevići i Vukan Nemanjić