Brže od pregledniku!
27 odnosi: Židovi u Bjelorusiji, Žitomir (Ukrajina), Brestska crkvena unija, Brjansk, Desni sektor, Duljebi, Fjodor Mihajlovič Dostojevski, Heinrich Fath, Heinrich von Salis-Samaden, Igor Stravinski, Jaroslav I., veliki knez Kijeva, Kijevska Rus', Kobryn, Leljiva (grb), Litavska Metrika, Lodomerija, Organizacija ukrajinskih nacionalista, Poljska, Povijest Poljske, Povijest Rusije, Povijest Ukrajine, Rijeke u Ukrajini, Sofija Tajber, Sovjetska invazija na Poljsku, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Ukrajinska ustanička armija, Volinjski pokolj.
Židovi u Bjelorusiji
Sinagoga u Slominu Židovi u Bjelorusiji su bili treća najveća etnička skupina u zemlji u prvoj polovici 20. stoljeća.
Novi!!: Volinj i Židovi u Bjelorusiji · Vidi više »
Žitomir (Ukrajina)
Žitomir (ukrajinski: Житомир, ruski: Житомир, njemački: Schytomyr, poljski: Żytomierz, hebrejski: זשיטאָמיר) je grad u središnjoj Ukrajini, ujedno središte Žitomirske oblasti.
Novi!!: Volinj i Žitomir (Ukrajina) · Vidi više »
Brestska crkvena unija
Ukrajinske grkokatoličke Crkve; katedrala Sv. Jurja u Lavovu Ukrajinski volinjski episkop Ipatij Potij (1541. – 1613.) Rimski papa Klement VIII. (1536. – 1605.) Brestska crkvena unija (ukr. Берестейська унія) je konkordat između Svete Rimske stolice i Pravoslavne Crkve s prostora Ukrajine, kojim su Kijevski metropolit i većina ukrajinskih crkvenih poglavara potpisali akt sjedinjenja i time 1596. stvorili Ukrajinsku grkokatoličku Crkvu s ciljem zaštite ukrajinskog crkvenog identiteta od poljskih pritisaka u sklopu njihove okupacije ukrajinskih zemalja.
Novi!!: Volinj i Brestska crkvena unija · Vidi više »
Brjansk
Brjansk (ruski:Брянск) je grad u Rusiji, 379 km jugozapadno od Moskve.
Novi!!: Volinj i Brjansk · Vidi više »
Desni sektor
Desni sektor; (ukr. Правий сектор, eng. Right Sector); društveni pokret i politička stranka koji od studenog 2013.
Novi!!: Volinj i Desni sektor · Vidi više »
Duljebi
Položaj istočnoslavenskih plemena; Volinjani označavaju položaj Duljiba; 8. st. Duljibi (ukr. Дуліби); srednjovjekovno slavensko odnosno ukrajinsko pleme s prostora sjeverozapadne Ukrajine.
Novi!!: Volinj i Duljebi · Vidi više »
Fjodor Mihajlovič Dostojevski
Fjodor Mihajlovič Dostojevski (rus. Фёдор Михайлович Достоевский; Moskva, 11. studenog 1821. – Sankt Peterburg, 9. veljače 1881.), ruski književnik ukrajinskog porijekla, romanopisac, novelist i publicist, jedan od najznačajnijih književnika u povijesti.
Novi!!: Volinj i Fjodor Mihajlovič Dostojevski · Vidi više »
Heinrich Fath
Heinrich Fath (Koloszvar, 9. svibnja 1863. – Beč, 13. veljače 1929.) je bio austrougarski general i vojni zapovjednik.
Novi!!: Volinj i Heinrich Fath · Vidi više »
Heinrich von Salis-Samaden
Heinrich Emmerich Freiherr von Salis-Samaden (Mährisch-Weisskirchen, 21. rujna 1875. – Aigen bei Salzburg, 13. ožujka 1955.) je bio austrougarski pukovnik i vojni zapovjednik.
Novi!!: Volinj i Heinrich von Salis-Samaden · Vidi više »
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX. stoljeća.
Novi!!: Volinj i Igor Stravinski · Vidi više »
Jaroslav I., veliki knez Kijeva
U vrijeme vladavine Jaroslava Mudrog, Kijevska Rus' se nalazila na vrhuncu svoje moći Jaroslav Vladimirovič Mudri (staroslavenski: Ярослав Мудрый, stari nordijski: Jarizleifr); (978. – 1054.); je novgorodski i potom veliki kijevski knez, koji je bio na čelu prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi u razdoblju između 1019.
Novi!!: Volinj i Jaroslav I., veliki knez Kijeva · Vidi više »
Kijevska Rus'
Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.
Novi!!: Volinj i Kijevska Rus' · Vidi više »
Kobryn
Kobrin (bjeloruski: Кобрын, ruski: Кобрин, poljski: Kobryń, jidiš: קאברין) je grad u zapadnoj Bjelorusiji u Brestskoj oblasti.
Novi!!: Volinj i Kobryn · Vidi više »
Leljiva (grb)
Leljiva (pol: leliwa) je naziv u poljskoj heraldici za grb sa simbolima polumjeseca i zvijezde iz čega je nastao i naziv jednog od poljskih heraldičkih rodova.
Novi!!: Volinj i Leljiva (grb) · Vidi više »
Litavska Metrika
starobjeloruskomu jeziku. Litve Lew Sapieha. Pod njegovim nadzorom reorganizirana je ''Litavska Metrika''. Litavska Metrika ili Metrika Velike Vojvodine Litve (lat.: Acta Magni Ducatus Lithuaniae, polj.: Metryka Litewska, bjel.: Літоўская Метрыка, ukr.: Литовська метрика, lit.: Lietuvos Metrika) je zbirka povijesnih isprava iz razdoblja od 14.
Novi!!: Volinj i Litavska Metrika · Vidi više »
Lodomerija
Lodomerija je latinski naziv za područje u današnjoj Ukrajini, sjeveroistočno od Galicije.
Novi!!: Volinj i Lodomerija · Vidi više »
Organizacija ukrajinskih nacionalista
Znak Organizacije ukrajinskih nacionalista (M) Organizacija ukrajinskih nacionalista (ukr. Організація українськихнаціоналістів), skraćeno OUN, ukrajinski je politički pokret stvoren 1929.
Novi!!: Volinj i Organizacija ukrajinskih nacionalista · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Volinj i Poljska · Vidi više »
Povijest Poljske
Poljska povijest ne počinje ujedinjenjem poljskih plemena u 10. stoljeću, već u 15. stoljeću prije Krista dolaskom Lužičke kulture koja se zadržala do 4. stoljeća pr. Kr., a okupljala je stanovnike oko grada Biskupina.
Novi!!: Volinj i Povijest Poljske · Vidi više »
Povijest Rusije
Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917 '' Ovo je pregled povijesti Rusije do 1917. Za daljnju rusku povijest vidi članke Sovjetski Savez i Rusija.
Novi!!: Volinj i Povijest Rusije · Vidi više »
Povijest Ukrajine
Zastava Ukrajine Grb Ukrajine Nacionalni muzej povijesti Ukrajine, Kijev Ruskom Carstvu (19. st.) Rurik (9.-14. st.) Povijest Ukrajine je povijest prostora današnje Ukrajine i naroda Ukrajinaca od prapovijesti do danas.
Novi!!: Volinj i Povijest Ukrajine · Vidi više »
Rijeke u Ukrajini
Hidrografski prikaz Ukrajine Dnjepra i njegovih pritoka Dnjepar protiče kroz mnoge gradove, između ostalih kroz Kijev, glavni grad Ukrajine. U Kijevu Dnjepar premoštavaju mnogi mostovi Rijeka Kaljmius u blizini Donjecka Popis rijeka u Ukrajini obuhvaća rijeke duže su od 150 km koje teku kroz Ukrajinu.
Novi!!: Volinj i Rijeke u Ukrajini · Vidi više »
Sofija Tajber
Sofija Paula Tajber (Biala Podlaska, 23. lipnja 1890. – Siedlec, 28. svibnja 1963.) - poljska katolička redovnica, utemeljiteljica Družbe sestara Presvete Kristove Duše i službenica Božja.
Novi!!: Volinj i Sofija Tajber · Vidi više »
Sovjetska invazija na Poljsku
Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.
Novi!!: Volinj i Sovjetska invazija na Poljsku · Vidi više »
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Novi!!: Volinj i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »
Ukrajinska ustanička armija
Vojna oznaka priznanja Ukrajinske ustaničke armije – »Zlatni križ« Ukrajinska ustanička armija (ukr. Українська повстанська армія, Ukrajinska povstans'ka armija) ili UPA (ukr. УПА) je nacionalno oslobodilačka ukrajinska vojska koja je djelovala na prostorima zapadne Ukrajine odnosno središnje Europe u Drugom svjetskom ratu i nakon njegova završetka, od 1942.
Novi!!: Volinj i Ukrajinska ustanička armija · Vidi više »
Volinjski pokolj
Poljaci Stanovništvo Republike Poljske s materinskim jezikom ukrajinskim i rusinskim, prema popisu stanovništva iz 1931. godine Dominantnost stanovništva ukrajinskog jezika nad stanovništvom poljskog jezika u Volinjskom vojvodstvu prema popisu iz 1931. Woli Ostrowieckiej Varšavi Spomenik Tragediji Volinjskoj u Varšavi Wroclawu Obelisk u Kłodzku Spomenik u Krakovu Spomenik u Gdanjsku Spomenik u Przemyślu Michniów, spomenik „Požar Volinja” Aleja žrtava genocida OUN-UPA u Legnici Volinjski pokolj počinili su ukrajinski nacionalisti s aktivnom, čestom podrškom mjesnog ukrajinskog stanovništva prema manjinskim Poljacima nekadašnjeg Volinjskog vojvodstva (za vrijeme rata pod vlašću Komesarijata države Ukrajine), za vrijeme nacističke okupacije poljske, u razdoblju od veljače 1943.
Novi!!: Volinj i Volinjski pokolj · Vidi više »
