Sadržaj
172 odnosi: Agenda Pontificalis, Aleksandar Alagović, Alojzije Stepinac, Andraš Rogan, Augustin Kažotić, Šimun Bratulić, Šimun Erdődy, Župa sv. Barbare u Jakšiću, Čazma, Bakačeva kula, Baltazar Dvorničić Napuly, Ban, Banja Luka, Banjolučka biskupija, Banovina Slavonija, Bazilije Božičković, Bela krajina, Bjelovarska katedrala, Bosanska Krupa, Bosanski Novi, Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Bužim (BiH), Cazin, Cistercitski samostan i opatija u Topuskom, Collegium Croaticum Viennense, Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću, Crkva sv. Andrije u Kamešnici, Crkva sv. Elizabete Ugarske u Jalžabetu, Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi, Daniele Farlati, Daruvar, Demetrije (u. 1387.), Demetrije Čupor Moslavački, Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105., Dolnji kraji, Dominik, Dubrava (Zagrebačka županija), Duh (razdvojba), Duh (zagrebački biskup), Emerik, hrvatsko-ugarski kralj, Esterházy, Evanđelistar MR 153, Felicijanova isprava, Franjo I. Frankapan Slunjski, Franjo II. Klobušicki, Franjo Thauszy, Gašpar Stankovački, Generalski Stol, Glaž, ... Proširite indeks (122 više) »
Agenda Pontificalis
Agenda Pontificalis ili Missale antiquissimum (tako se zove u inventarima 14. stoljeća) je obrednik, odnosno pontifikal, pisan karolinom za đurskog biskupa Chartwiga-Arduina u 11. stoljeću.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Agenda Pontificalis
Aleksandar Alagović
Aleksandar Alagović, zagrebački biskup Aleksandar Alagović (Malženice kod Trnave u Slovačkoj, 30. prosinca 1760. – Zagreb, 18. ožujka 1837.), zagrebački biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Aleksandar Alagović
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Alojzije Stepinac
Andraš Rogan
Andraš Rogan ili Andrej Rogan slovenski je verojetno katolički svećenik u 17. stoljeću u Prekomurju (Slovenska okrolgina) u Ugarskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Andraš Rogan
Augustin Kažotić
Blaženi Augustin Kažotić (Trogir, oko 1260. – Lucera, Italija, 3. kolovoza 1323.) hrvatski dominikanski svećenik, te zagrebački i lucerski biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Augustin Kažotić
Šimun Bratulić
Šimun Bratulić - jedan od četiriju priora pavlinskog samostana u Lepoglavi koji su postali zagrebački biskupi.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Šimun Bratulić
Šimun Erdődy
Šimun Bakač Erdődy (mađ. Simon Bakocz de Erdődy) (?, oko 1492. – Čazma, 2. lipnja 1543.), hrvatski ban (1530. – 1534.) i zagrebački biskup (1518. – 1543.) iz velikaške obitelji Erdődy.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Šimun Erdődy
Župa sv. Barbare u Jakšiću
Župa sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Župa sv. Barbare u Jakšiću
Čazma
Pogled na Čazmu iz Suhaje Centar Čazme Temelji staroga Grada Čazme Muzej Spomenik hrvatskim braniteljima Božićna bajka Grabovnica: Božićna bajka po ljeti Čazma (latinski: Chasma, mađarski: Csázma, davno Csezmice) je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Čazma
Bakačeva kula
Bakačeva kula je bio fortifikacijski objekt u Zagrebu koji je dao podići upravitelj zagrebačke biskupije Toma Bakač.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bakačeva kula
Baltazar Dvorničić Napuly
Baltazar Napuly Dvorničić rođen je u Koprivnici oko 1560. godine, a bio je brat Blaža Napulyja.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Baltazar Dvorničić Napuly
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ban
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Banja Luka
Banjolučka biskupija
Banjolučka biskupija je jedna od četiri teritorijalne jedinice Katoličke Crkve u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Banjolučka biskupija
Banovina Slavonija
Sjevernohrvatske županije Hrvatske banovine i plemićki posjedi početkom 14. stoljeća Doseljenjem Hrvata, u području Panonske nizine je stvorena Panonska Hrvatska, međutim istu su početkom 10.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Banovina Slavonija
Bazilije Božičković
Bazilije Božičković Bazilije Trifun Božičković (Kloštar Vojakovački, 11. veljače 1719. – Gornji Tkalec, 9. svibnja 1785.) posljednji je u nizu marčanskih biskupa i prvi križevački grkokatolički biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bazilije Božičković
Bela krajina
Položaj Bele krajine na karti Slovenije Črnomelj Bela krajina, područje u jugoistočnoj Sloveniji uz granicu s Hrvatskom, smještena između rijeke Kupe na jugu i istoku te Žumberačke gore na sjeveru.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bela krajina
Bjelovarska katedrala
Katedrala sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bjelovarska katedrala
Bosanska Krupa
Bosanska Krupa je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, smještena u dolinama rijeka Une i Krušnice.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bosanska Krupa
Bosanski Novi
Bosanski Novi (boš. / srp. Novi Grad / Нови Град) općina i grad, nalazi se u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bosanski Novi
Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Od 6.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bosna i Hercegovina u ranom srednjem vijeku
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
Bužim (BiH)
Bužim je naseljeno mjesto i središte općine na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Bužim (BiH)
Cazin
Cazin je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine na križanju puteva koji vode od Bihaća prema Velikoj Kladuši, susjednoj Hrvatskoj i dalje prema zapadnoj Europi, zatim preko Rakovice prema Jadranskom moru i jugozapadno preko Bosanske Krupe prema Banjoj Luci, Tuzli i dalje prema istoku.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Cazin
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom
Cistercitski samostan i opatija u Topuskom su bili rimokatolički samostan s crkvom i opatijom u Topuskom.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Cistercitski samostan i opatija u Topuskom
Collegium Croaticum Viennense
Collegium Croaticum Viennense bio je hrvatski kolegij koji je djelovao u Grazu od 1608. do 1624.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Collegium Croaticum Viennense
Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću
Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću. Pogled na crkvu. Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću rimokatolička je župna crkva posvećena Presvetom Trojstvu u Nedelišću u Međimurskoj županiji Današnja crkva sagrađena je oko 1460. godine na mjestu, gdje je prije bila stara drvena crkva.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću
Crkva sv. Andrije u Kamešnici
Crkva sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Crkva sv. Andrije u Kamešnici
Crkva sv. Elizabete Ugarske u Jalžabetu
Crkva sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Crkva sv. Elizabete Ugarske u Jalžabetu
Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi
Središte Čazme. Vidi se i crkva sv. Marije Magdalene Crkva sv. Marije Magdalene Unutrašnjost Crkve sv. Marije Magdalene Orgulje. Crkva sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Crkva sv. Marije Magdalene u Čazmi
Daniele Farlati
Daniele Farlati (San Daniele del Friuli, 22. veljače 1690. Padova, 25. travnja 1773.), talijanski isusovac i povjesničar Hrvatska enciklopedija LZMK.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Daniele Farlati
Daruvar
Daruvar (češki: Daruvar, mađarski: Daruvár, njemački: Daruwar, srpski: Дарувар, latinski: Aquae Balissae) je grad u Hrvatskoj, i drugi najveći grad unutar Bjelovarsko-bilogorske županije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Daruvar
Demetrije (u. 1387.)
Demetrije (Taškul, Bačka, u. 20. veljače 1387.), jedan od zagrebačkih nadbiskupa iz redova Hrvata koji je imenovan kardinalom.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Demetrije (u. 1387.)
Demetrije Čupor Moslavački
Demetrije Čupor Moslavački (u. 1468./1480.) je bio hrvatski plemenitaš iz obitelji Čupora Moslavačkih.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Demetrije Čupor Moslavački
Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dmitra Zvonimira Smrću hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1089.), započeo je niz događaja koji je rezultirao krajem samostalnog Hrvatskog Kraljevstva te njegovim ulaskom u personalnu uniju s Kraljevinom Ugarskom.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Dinastički rat u Hrvatskoj 1091. – 1105.
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Dolnji kraji
Dominik
* Dominik (ime), muško ime.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Dominik
Dubrava (Zagrebačka županija)
Dubrava je općina u Hrvatskoj, u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Dubrava (Zagrebačka županija)
Duh (razdvojba)
* Duh Sveti, treća božanska osoba u kršćanstvu, a koja zajedno s Ocem i Sinom čini Presveto Trojstvo.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Duh (razdvojba)
Duh (zagrebački biskup)
Biskup Duh prvi je zagrebački biskup, kojega je na tu dužnost oko 1094. imenovao utemeljitelj biskupije, ugarski kralj Ladislav I. Po narodnosti je bio Čeh, dok neki tvrde da je bio Slovak.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Duh (zagrebački biskup)
Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Emerik (mađ. Imre, u Hrvatskoj poznat i kao Mirko) (1174. – 30. studenog 1204.), hrvatsko-ugarski kralj (1196. – 1204.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Emerik, hrvatsko-ugarski kralj
Esterházy
Grb obitelji Esterházy Esterházy, mađarska velikaška obitelj porijeklom iz plemena Salomon.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Esterházy
Evanđelistar MR 153
Ilustracija Sv. Ivana u Evanđelistaru Evanđelistar MR 153 napisao je Duh, zagrebački biskup, karolinom i iluminiran likovima evanđelista, upravo njihovim simbolima, koji su, koji su u tekst ukomponirani u pravokutnik koji čvrsto uokviruju dvije trake u boji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Evanđelistar MR 153
Felicijanova isprava
'''Felicijanova isprava''' Felicijanova isprava ili Felicijanova povelja isprava ostrogonskoga nadbiskupa Felicijana iz 26. travnja 1134. u kojoj se iznose pojedinosti o dolasku prvoga zagrebačkoga biskupa Duha u Zagreb.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Felicijanova isprava
Franjo I. Frankapan Slunjski
Franjo I. Frankopan Slunjski (lat. Franciscus de Frangepanibus) (Slunj, 1536. — Varaždin, 2. prosinca 1572.), hrvatski knez, hrvatski ban i protuturski vojskovođa iz velikaške obitelji Frankapan.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Franjo I. Frankapan Slunjski
Franjo II. Klobušicki
Franjo II.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Franjo II. Klobušicki
Franjo Thauszy
Franjo Baltazar Thauszy (Lipnik, 23. ožujka 1698. – Zagreb, 11. siječnja 1769.), je bio đakovačko-bosanski i zagrebački biskup te banski namjesnik.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Franjo Thauszy
Gašpar Stankovački
Gašpar Stankovački (?, oko 1555. - ?, 30. lipnja 1596.), zagrebački biskup (1588. – 1596.) i hrvatski ban (1595. – 1596.), porijeklom iz plemićke obitelji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Gašpar Stankovački
Generalski Stol
Generalski Stol je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Generalski Stol
Glaž
Glaž je bio srednjovjekovni grad, sjedište istoimene županije na području današnje Bosne.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Glaž
Godinić
Godinići su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Velike Gorice.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Godinić
Gora (Petrinja)
Gora je mjesto u Sisačko-moslavačkoj županiji, na Banovini, 8 km jugozapadno od Petrinje, na glavnoj prometnici prema Glini.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Gora (Petrinja)
Gornji Tkalec
Gornji Tkalec je selo sjeverozapadno od Vrbovca.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Gornji Tkalec
Gregorijanci
Gregorijanci (Gregoryancz, de Gregoriancz), hrvatska plemićka obitelj podrijetlom iz Križevačke županije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Gregorijanci
Hrašće Turopoljsko
Hrašće Turopoljsko je naselje u sastavu Grada Zagreba.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrašće Turopoljsko
Hrašćinski meteorit
Ilustracija pada Hrašćanskog meteorita nastala prema opisu očevidaca Kada se metalni meteoriti poliraju i kemijski nagrizaju, pokazuju poznate Widmanstättenove figure (Prirodoslovni muzej u Beču). Uzorak koji se nalazi u Natural History Museum u Londonu (9,8 grama). Widmanstättenove figure (listići debljine 0,3 mm) vidljive na meteoritu Gibeon.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrašćinski meteorit
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska
Hrvatska glazba
KD Vatroslava Lisinskog, Zagreb, 2008.) Hrvatska glazba je ukupna glazbena djelatnost Hrvata od srednjeg vijeka do danas.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska glazba
Hrvatska Keča
Hrvatska Keča ili Keča (rumunjski: Checea odnosno Checea Croată) je općina i istoimeno naselje u županiji Timiş, u Rumunjskom dijelu Banata.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska Keča
Hrvatska Klarija
Hrvatska Klarija ili Klarija (srp.: Radojevo, rum.: Peterda, mađ.: Klári) je naselje u općini Nova Crnja u Srbiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska Klarija
Hrvatska Neuzina
Katolička crkva u Neuzini Katastarski zemljovid Neuzine 1769. i 1772. Hrvatska Neuzina (mađ. Horvát-Neuzina, Kisnezsény, nje. Kroatisch Neusin) je nekad bilo samostalno selo.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska Neuzina
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska pod Habsburzima
Hrvatska povijest
Hrvatski je narod oko 626.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska povijest
Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatska neposredno prije rata s Mađarima 1848. Kao i u većem dijelu Monarhije, i u Hrvatskoj je 1848.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatska u Revoluciji 1848.
Hrvatske zemlje
Hrvatske zemlje, pojam za teritorije koji jesu ili su bili politički, etnički i/ili povijesni vezani uz hrvatski narod, od ranoga srednjega vijeka do danas.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatske zemlje
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatski sabor
Hrvatsko plemstvo
Čakovečka povelja grofa Adama Zrinskog iz 1684. godine Grof Petar IV. Zrinski Pečat bana Matka Talovca Hrvatsko plemstvo se razvijalo od najraniji vremena prilagođavajući se vremenu i vladanju.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Hrvatsko plemstvo
Ime grada Zagreba
Felicijanova isprava, „rodni list Zagreba”, dokument u kojem se po prvi put spominje pojam Zagreb (''Zagrabiensem episcopatum'') Godine 1094. Ladislav I. Arpadović dao je utemeljiti zagrebačku biskupiju, što nam je poznato iz Felicijanove isprave iz 1134. godine, kojom nadbiskup Felicijan potvrđuje osnivanje zagrebačke biskupije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ime grada Zagreba
Ivan Krstitelj Paxy
Ivan Krstitelj Paxy (Jegerska biskupija, 1718. ili 1720. – Varaždin, 20. prosinca 1771.), srijemski i zagrebački biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ivan Krstitelj Paxy
Ivan Smilo Bohemus
Ivan II.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ivan Smilo Bohemus
Ivanić-Grad
Ivanić-Grad je grad u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ivanić-Grad
Janko Kamauf
Janko Kamauf Janko Kamauf (Zagreb, 10. prosinca 1801. – Zagreb, 11. kolovoza 1874.) bio je prvi gradonačelnik grada Zagreba.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Janko Kamauf
Janus Pannonius
Janus Pannonius (Čazma, 29. kolovoza 1434. – Medvedgrad kraj Zagreba, 27. ožujka 1472.), hrvatski i mađarski humanist, latinski pjesnik, diplomat, biskup Pečuha.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Janus Pannonius
Joseph Szeman
Joseph Szeman, (Josephum, Josip) (Košice, Slovačka, 1783. – 7. svibnja 1844.), geometar i kartograf.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Joseph Szeman
Josip Đurkovečki
Josip (Jožef) Đurkovečki (Gyurkovechki) (Sveti Ivan Zelina, 1766. – Samarica, 18. ožujka, 1832.) hrvatski kajkavski je vjerski pisac i slovničar.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Đurkovečki
Josip Galjuf
Josip Galjuf (Varaždin, 20. studenog 1722. – Zagreb, 1786.), zagrebački biskup, nasljednik mu je bio Maksimilijan Vrhovac.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Galjuf
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Jelačić
Josip Juratović (skladatelj)
Josip Juratović (Dubovac (Karlovac) JURATOVIĆ, Josip, u: Leksikon hrvatske crkvene glazbe, Meridijani: Samobor, 2011., str. 158., 31. prosinca 1796. – Zagreb, 29. kolovoza 1872.), hrvatski skladatelj, orguljaš, zborovođa, crkveni glazbenik, glazbeni pedagog, tenor i katolički svećenik, franjevac.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Juratović (skladatelj)
Josip Lang
Josip Lang (Lepšić kraj Ivanić-Grada, 25. siječnja 1857. – Zagreb, 1. studenoga 1924.), bio je zagrebački biskup, dobrotvor i sluga Božji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Lang
Josip Mihalović
Josip Mihalović (Torda, 16. siječnja 1814. – Zagreb, 19. veljače 1891.), kardinal, zagrebački nadbiskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Josip Mihalović
Juraj Branjug
Josip Branjug (Zagorska Sela, 11. studenoga 1677. – Zagreb, 1748.) zagrebački biskup od 1723.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Juraj Branjug
Juraj Fridecki
Juraj Fridecki (mađarski Frideczky György) (Vál, 14. travnja, 1820. – Velika Narda, 28. srpnja, 1887.) mađarski je rimokatolički svećenik, pisac gradišćanskohrvatskog jezika, nadziratelj hrvatskih škola u Željeznoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Juraj Fridecki
Juraj Haulik
Zagrebačkoj katedrali. Spomen ploča u Trnavi Juraj Haulik de Várallya (sl. Juraj Haulík Váralyai, Trnava, Slovačka, 20. travnja 1788. – Zagreb, 11. svibnja 1869.), hrvatski kardinal i zagrebački nadbiskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Juraj Haulik
Juraj II. Drašković
Juraj II.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Juraj II. Drašković
Kažotić
Kažotić (lat. Casotti), trogirska plemićka obitelj koja se prvi put spominje u izvorima početkom 13.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kažotić
Kaptol zagrebački
Zagrebačku katedralu s Kaptolom krajem 19. stoljeća Kaptol u Zagrebu Zagrebački kaptol je tijelo u sklopu Zagrebačke nadbiskupije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kaptol zagrebački
Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
Karta rimokatoličkih biskupija u Hrvatskoj Katolička Crkva na području Republike Hrvatske je teritorijalno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, te samostalnu Zadarsku nadbiskupiju i Vojni ordinarijat koji su izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Katolička upravna podjela Republike Hrvatske
Klinac grad
Gradinska utvrda Klinac Klinac grad je srednjovjekovni burg (stari grad) koji se nalazi oko 8 km južno od grada Petrinje u selu Klinac na Banovini.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Klinac grad
Koloman (herceg)
Koloman (mađ. Kálmán) (?, 1208. – Čazma, 1241.), ugarski kraljević, kralj Galicije (1215. – 1219.) i herceg "čitave Slavonije", odnosno Hrvatske (1226. – 1241.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Koloman (herceg)
Komarnički arhiđakonat
Teritorij koji obuhvaća Zagrebačka biskupija je bio podijeljen na arhiđakonate.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Komarnički arhiđakonat
Kraljevina Slavonija
Kraljevina Slavonija (njemački: Königreich Slawonien; latinski: Regnum Sclavoniae) bio je skupni naziv za tri istočne hrvatske županije oslobođene u Velikom turskom ratu.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kraljevina Slavonija
Križevačka eparhija
Križevačka eparhija ili Križevačka biskupija je biskupija grkokatoličke crkve u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji, sa sjedištem u Križevcima.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Križevačka eparhija
Krupa na Uni
Krupa na Uni je općina u Bosni i Hercegovini, u entitetu Republici Srpskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Krupa na Uni
Kukuljević Sakcinski
Kukuljević Sakcinski je hrvatska plemićka obitelj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kukuljević Sakcinski
Kupinec
Kupinec je naseljeno mjesto u Republici Hrvatskoj u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kupinec
Kvirin Sisački
Kvirin Sisački (? - Sambotel, 4. lipnja 309.), svetac Rimokatoličke Crkve, biskup u Sisciji, mučenik, zaštitnik Siska, Krka, Krčke i Sisačke biskupije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Kvirin Sisački
Ladislav I. Sveti
Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ladislav I. Sveti
Ladislav Kaniški
Grb velikaške obitelji Kaniški Ladislav Kaniški (Kanižaj) (lat. Ladislaus Kanisay, mađ. Kanizsai László) (? — ?, 1500./01.), ugarski velikaš, hrvatski ban (1493. – 1495.) i jajački ban (1495.) iz plemićke obitelji Kaniški.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Ladislav Kaniški
Lelije Cipiko
Lelije Cipiko (Trogir, 11. kolovoza 1721. – Split, 24. ožujka 1807.), trogirski plemić, splitski nadbiskup i posljednji primas Dalmacije i cijele Hrvatske (1784. – 1807.). Podrijetlom je iz poznate trogirske plemićke obitelji Cipiko (Ćipiko, Cippiko).
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Lelije Cipiko
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Maksimilijan Vrhovac
Marčanska biskupija
Grkokatolička konkatedrala Sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu Crkveno sjedinjenje pravoslavnih vjernika s Katoličkom crkvom, u smislu stvaranja grkokatoličke crkvene zajednice u Hrvatskoj, 1611. godine, vezano je uza "sjedinjenog" biskupa Simeona Vratanju, koji je rezidirao u sjedinjenu samostanu Marča, danas napuštenu lokalitetu pokraj Čazme.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Marčanska biskupija
Marija (majka Isusova)
Marija (aram. מרים Maryām "gorka"; arap. مريم(Maryam); grč. Μαριαμ, Mariam, Μαρια, Maria) bila je majka Isusova.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Marija (majka Isusova)
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Marija Bistrica
Marko Križevčanin
Marko Stjepan Krizin ili Marko Križevčanin (Križevci, oko 1588. – Košice, 7. rujna 1619.) bio je hrvatski katolički svećenik, profesor, kanonik, misionar i mučenik.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Marko Križevčanin
Martin Bogdan
Martin Bogdan (? - 11. prosinca 1647.) bio je zagrebački biskup, 59.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Martin Bogdan
Martin Borković
Martin Borković (Domagović, Jastrebarsko, 1597. - Zagreb, 1687.), general pavlinskog reda, zagrebački biskup, banski namjesnik za sudbene poslove.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Martin Borković
Martin III. Brajković
Martin III.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Martin III. Brajković
Matko Talovac
Matko Talovac († 1445.), hrvatski i slavonski ban.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Matko Talovac
Međimurje pod ugarskom vlašću
Međimurje pod ugarskom vlašću razdoblje je kada se taj najsjeverniji hrvatski kraj između Mure i Drave formalno nalazio pod upravom ugarske županije Zala.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Međimurje pod ugarskom vlašću
Miholec
Miholec je naselje u općini Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Miholec
Mirko Eszterházy
Mirko (Emerik) Eszterházy (1665. – 1745.) - jedan od četiriju priora pavlinskog samostana u Lepoglavi koji su postali zagrebački biskupi.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Mirko Eszterházy
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Mraclin
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Narodna stranka
Nikola I. Gisingovac
Nikola I. Gisingovac (njem. Nicholas Güssing) († 1299.), slavonski velikaš njemačkog podrijetla, više puta ugarski palatin između 1275. i 1298. godine i dvaput ban cijele Slavonije 1281. i 1287. godine iz velikaške obitelji Gisingovaca.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Nikola I. Gisingovac
Nikola Stepanić Selnički
Nikola Stepanić Selnički (Selnica kod Konjščine, oko 1553. - Zagreb, 24. prosinca 1602.) zagrebački biskup i povjesničar.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Nikola Stepanić Selnički
Nova Rača
Nova Rača (mađarski: Újracsa, stariji nazivi: Racha i Ratcha) često znana i kao samo Rača je općina u geografskom središtu Bjelovarsko-bilogorske županije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Nova Rača
Oštra Luka
Oštra Luka je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Oštra Luka
Osvald Tuz
Osvald Tuz (najvjerojatnije u Sv. Ladislavu u današnjoj Mađarskoj, oko 1438. – Čazma, 16. travnja 1499.), hrvatski biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Osvald Tuz
Pavao Horvat (biskup)
Grb roda Horvat Pavao Horvat (Pavao iz Horvata; ? - poslije 1394.), 28.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Pavao Horvat (biskup)
Pavao Zorčić
Pavao Zorčić (Sveti Ivan Žabno, oko 1620. – Marča, 23. siječnja 1685.) – hrvatski grkokatolički biskup Rodio se oko 1620.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Pavao Zorčić
Pecki
Pecki su selo u Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Pecki
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Petar IV. Zrinski
Petar Keglević (VII.)
Petar VII.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Petar Keglević (VII.)
Petar Petretić
Petar Petretić (1604. – 1667.) hrvatski kanonik, biskup, povjesničar i jezikoslovac, pobornik crkvenog jedinstva.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Petar Petretić
Petar Talovac
Petar Talovac, u izvorima i Perko (? – ?, 1453.), hrvatski velikaš iz obitelji Talovaca i ban Hrvatske i Dalmacije (1438. – 1453.). Bio je upravitelj Zagrebačke biskupije, a potom ban Hrvatske i Dalmacije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Petar Talovac
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Petrinja
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Podravina
Podravska Moslavina
Podravska Moslavina je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Podravska Moslavina
Podravski Hrvati (Mađarska)
Podravski Hrvati (mađ. Dráva menti horvátok) su jedna od skupina Hrvata u Mađarskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Podravski Hrvati (Mađarska)
Povijest Zagreba
Jelačićev trg 1880. godine Zagrebačka katedrala krajem 19. stoljeća Zagreb je glavni i najveći grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Povijest Zagreba
Prekomurski jezik
Prekomurski križni natpis na Krajni o uskrsnuću (1886). Prekomurski jezik (ISO 639-3: pkm; zahtjev odbijen); nazivan 'prekomursko narječje,' 'prekomurština' (mađ. vend nyelv, prekmurjei nyelv, slovenski prekmurščina, prekomurski prekmürski jezik, prekmürščina, prekmörski jezik, prekmörščina) Narječje slovenskog jezika.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Prekomurski jezik
Prelog
Prelog je grad u Međimurskoj županiji u sjevernoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Prelog
Pribislavec
Pribislavec (mađarski: Zalaújvár) je općina u Međimurskoj županiji, u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Pribislavec
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Prijedor
Pučki ustanak
Pučki ustanak (mađ. Népfelkelő, njem. Landsturm) od 1868. naziv je za pričuvne postrojbe Austro-ugarske vojske na teritoriju Hrvatske.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Pučki ustanak
Raskrižje (Međimurje)
Raskrižje je bivše naselje u Hrvatskoj, regiji Međimurje.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Raskrižje (Međimurje)
Razvoj hrvatskih narječja
Pri doseljenju, Hrvati, kao i drugi slaveni,vjerojatno govore dijalektima slavenskog jezika.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Razvoj hrvatskih narječja
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat
Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat Hrvati s teritorija Vojne krajine u Baniji (Hrvatska) iz Turopolja preseljeni su u Srednji Banat početkom 19.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Seoba Hrvata iz Pokuplja, Turopolja i Banovine u Banat
Sesvete
Crkva Svih Svetih u Sesvetama Sesvete su naselje u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske aglomeracije, a također isto ime nosi gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Sesvete
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Sisak
Slavonski dijalekt
Povijesno rasprostiranje hrvatskih narječja Današnje rasprostiranje hrvatskih zapadnoštokavskih dijalekata Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Slavonski dijalekt
Splitsko-makarska nadbiskupija
Splitsko-makarska nadbiskupija (lat. Archidioecesis metropolitana Spalatensis-Macarskensis) rimokatolička je metropolitanska nadbiskupija utemeljena oko 300. sa sjedištem u Saloni kao Salonitanska biskupija.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Splitsko-makarska nadbiskupija
Srednjovjekovna Petrinja
Smatra se da je Petrinja kao naselje postojala i prije prvog spominjanja imena Petrinja iz 1201. godine, Tadija Smičiklas, Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije, Zagreb, 1905., br.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Srednjovjekovna Petrinja
Stjepan Babonić
Situacija u Hrvatskoj u vrijeme Stjepana II. Babonića Stjepan Babonić (? – Čazma, 10. kolovoza 1247.), zagrebački biskup (1225. – 1247.) i splitski nadbiskup (1242. – 1243.). Pretpostavka da je bio izdanak velikaškog roda Babonića, koju je iznio Ivan Kukuljević-Sakcinski nije potvrđena.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan Babonić
Stjepan II.
Stjepan II. može biti.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan II.
Stjepan III.
* Stjepan Kaniški, zagrebački biskup (1356. – 1375.).
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan III.
Stjepan Kaniški
Grb velikaške obitelji Kaniški Stjepan Kaniški (Kanižaj) (lat. Stephanus de Kanisa de genere Ossl, mađ. Kanizsai István) (? – Zagreb, 1375.), ugarski velikaš iz plemićkog roda Osl, zagrebački biskup (1356. – 1375.) kao Stjepan III. i banski namjesnik (1362.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan Kaniški
Stjepan Prodavić
Stjepan II.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan Prodavić
Stjepan Razum
Stjepan Razum (Konščica kod Samobora, 16. prosinca 1960.), hrvatski je katolički svećenik i povjesničar.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan Razum
Stjepan Seliščević
Stjepan Seliščević (Tuhelj, 1637. – Zagreb 1. travnja 1703.) bio je zagrebački biskup.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stjepan Seliščević
Stridon
Josipa Bedekovića (1752.) Štrigovi, naselju za koje se smatra da je antički Stridon Stridon, antičko naselje u kojem je, prema njegovu vlastitom zapisu, rođen sv.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stridon
Stupnik
Stupnik je općina u Hrvatskoj, smještena u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Stupnik
Sveti Petar Orehovec (mjesto)
Sveti Petar Orehovec je naselje i sjedište istoimene općine Sveti Petar Orehovec u Koprivničko-križevačkoj županiji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Sveti Petar Orehovec (mjesto)
Svetište Majke Božje Bistričke
Crkva na otvorenom »Bl. Alojzije Stepinac«: Sveta misa na Zavjetnom hodočašću vjernika Grada Zagreba 11. rujna 2011. Svetište i crkva na otvorenom Svetište Majke Božje Bistričke nacionalno je hrvatsko marijansko svetište i jedno od najposjećenijih u Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Svetište Majke Božje Bistričke
Templari u Hrvatskoj
Templarski pečat Templari se pojavljuju u Hrvatskoj sredinom 12. stoljeća, a glavni zadatak bio im je pružanje utočišta kršćanskim hodočasnicima na putu prema Svetoj zemlji.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Templari u Hrvatskoj
Toma Bakač
Toma Bakač (Tomo Bakač Erdedski, Bacocz, Bakoch, Bakòcz, Erdődy; ?, 1435. — Ostrogon, 11. lipnja 1521.), državni kancelar i upravitelj Zagrebačke biskupije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Toma Bakač
Tradicionalna misa
Tradicionalna latinska misa (TLM), tridentska misa ili latinska misa oblik je rimskoga obreda svete mise sadržan u tipskome izdanju Rimskog misala kakav je izdavan od 1570.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Tradicionalna misa
Trapistički red
Trapistički novak čita u svojoj sobi Trapisti su katolički monaški red koji slijedi Pravilo sv. Benedikta.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Trapistički red
Turska Hrvatska
Turska Hrvatska (označena zelenom graničnom crtom i riječima "Türkisch Kroatien") na karti iz 1791.g. prema austrijskom kartografu Franzu J.J. von Reillyju Zemljovid francuskog kartografa Jeana Janviera iz 1770-1771.g. sa slobodnom Hrvatskom (označenom žutom graničnom crtom na lijevoj strani) i dijelom Hrvatske pod Turcima (omeđenom isprekidanom crnom crtom kao "Croatie au Turc") Ilirskih pokrajina" iz 1813.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Turska Hrvatska
Utvrda Komogovina
Utvrda Komogovina bila je srednjovjekovna utvrda izgrađena na istoimenom posjedu čije se ime pojavljuje 1334.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Utvrda Komogovina
Velika Kladuša
Velika Kladuša je općina na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Velika Kladuša
Vid Došen
Vid Došen (Tribanj, oko 1719. – Dubovik kraj Broda na Savi, 1778.) je bio hrvatski svećenik, pjesnik i publicist.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Vid Došen
Vinica
Vinica je naseljeno mjesto i istoimena općina u Hrvatskom zagorju.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Vinica
Volfgang Gyulay
Volfgang (Vuk) Gyulay - jedan od četiriju priora pavlinskog samostana u Lepoglavi koji su postali zagrebački biskupi.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Volfgang Gyulay
Vuk Kukuljević Sakcinski
Vuk Kukuljević Sakcinski (1705. – Zagreb, 28. studenoga 1751.) je bio hrvatski povjesničar, bogoslov, kanonik i generalni vikar Zagrebačke biskupije.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Vuk Kukuljević Sakcinski
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Zagreb
Zagrebačka katedrala
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili Zagrebačka katedrala najveća je hrvatska sakralna građevina i jedan od najvrjednijih spomenika hrvatske kulturne baštine.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Zagrebačka katedrala
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebački plenarij
Zagrebački plenarij, također i Zagrebački bjelokosni plenarij i Bjelokosni plenarij, čine četiri bjelokosne pločice s reljefima pričvršćene u barokni srebrni okvir, čiji se izvornik čuva u Riznici zagrebačke katedrale.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Zagrebački plenarij
Zapadna Moslavina
Zapadna Moslavina nazivana još i Otok Ivanić je povijesno-geografska lokacija u središnjoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i Zapadna Moslavina
11. prosinca
11.
Pogledaj Zagrebačka biskupija i 11. prosinca