Otvori u Google MapamaSadržaj
62 odnosi: Ahemenidsko Carstvo, Akadsko Carstvo, Ala (rijeka), Alpska orogeneza, Anšan, Arapska ploča, Arapski poluotok, Aržan (jezero), Asirija, Bahtegan, Behbahan, Bitka kod Perzijskih vrata, Dez, Dez (brana), Domaća koza, Gohar (jezero), Gospodarstvo Irana, Gutejci, Hamadan, Hawraman, Hazaraspidi, Horamabad, Iračko-iranska granica, Iran, Iranoaster, Iranrud, Iranska visoravan, Isfahan, Jasudž, Jezidi, Karun, Karun-3, Kasiti, Kavir-e Mejkan, Kermanšaška pokrajina, Kuh-e Rahmat, Kuhgiluje i Bojer-Ahmad, Kulturni krajolik Uramanata, Kurdi, Kurdistanska pokrajina, Lulubi, Luristan, Maharlu, Mali Gohar, Marun (rijeka), Medijsko Carstvo, Namak, Naram-Sinova stela, Parišan, Perzijska vrata, ... Proširite indeks (12 više) »
Ahemenidsko Carstvo
Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).
Pogledaj Zagros i Ahemenidsko Carstvo
Akadsko Carstvo
Područje prije uspostave Akadskog Carstva Akadsko Carstvo Akadska država ili Akadsko carstvo naziv je za državu koja se od 23.
Pogledaj Zagros i Akadsko Carstvo
Ala (rijeka)
Ala (perz. اَءلا) je rijeka u jugozapadnom Iranu.
Pogledaj Zagros i Ala (rijeka)
Alpska orogeneza
Sredozemlje tijekom Alpske orogeneze Alpska orogeneza je orogenska faza u kasnom mezozoiku i u kenozoiku (a koja traje i danas) tijekom koje je nastao Alpsko-himalajski lanac planina.
Pogledaj Zagros i Alpska orogeneza
Anšan
Perzijskog zaljeva u brončano doba Anšan (perz. انشان, današnji Tape-Malian) starovjekovni je grad podno planinskog masiva Zagros, 36 km sjeverozapadno od Širaza u pokrajini Fars na jugozapadu Irana.
Pogledaj Zagros i Anšan
Arapska ploča
Arapska ploča je mala ploča na sjevernoj i istočnoj polutci.
Pogledaj Zagros i Arapska ploča
Arapski poluotok
alt.
Pogledaj Zagros i Arapski poluotok
Aržan (jezero)
Aržan (perz. ارژن) je slatkovodno jezero u iranskoj pokrajini Fars, smješteno u aluvijalnoj kotlini omeđenoj planinama Zagrosa.
Pogledaj Zagros i Aržan (jezero)
Asirija
Satelitska slika središnjeg dijela Asirije Asirija je u isto vrijeme i zemljopisni i politički pojam.
Pogledaj Zagros i Asirija
Bahtegan
Bahtegan (perz. بختگان) je slano jezero u pokrajini Fars na jugu Irana, oko 80 km istočno od Širaza.
Pogledaj Zagros i Bahtegan
Behbahan
Behbahan (perz. بهبهان) je grad u pokrajini Huzestan na jugozapadu Irana.
Pogledaj Zagros i Behbahan
Bitka kod Perzijskih vrata
Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.
Pogledaj Zagros i Bitka kod Perzijskih vrata
Dez
Dez (perz. دز) je rijeka duljine 515 km u jugozapadnom Iranu.
Pogledaj Zagros i Dez
Dez (brana)
Dez (perz. سد دز) je betonska lučna brana i derivacijska velika hidroelektrana na rijeci Dez u Iranu odnosno pokrajini Huzestan.
Pogledaj Zagros i Dez (brana)
Domaća koza
Svetog Ivana Zeline Domaća koza (Capra hircus hircus, ponekad i samo Capra hircus) je nakon pasa i otprilike istovremeno s ovcama postala gospodarski korištena domaća životinja.
Pogledaj Zagros i Domaća koza
Gohar (jezero)
Gohar (perz. گهر, ili Gahar) je jezero u pokrajini Luristan na zapadu Irana, oko 85 km istočno od Horamabada odnosno 25 km jugoistočno od Doruda.
Pogledaj Zagros i Gohar (jezero)
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18.
Pogledaj Zagros i Gospodarstvo Irana
Gutejci
Gutejci su bili narod nepoznatog podrijetla koji je prvotno naseljavao obronke Zagrosa u današnjem Iranu, a potom je 2183. pr. Kr. (kratka kronologija) nakon propasti Akadskog Carstva ovladalo južnom Mezopotamijom.
Pogledaj Zagros i Gutejci
Hamadan
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.
Pogledaj Zagros i Hamadan
Hawraman
Hawraman (kurdski: ههورامان, Hewraman ili Horaman; perzijski: اورامان, Ōrāmān ili Owrāmān), također Avroman ili Uramanat, je planinski krajolik koji svjedoči o tradicionalnoj kulturi naroda Hawrami (srodnima iračkom narodu Gurani), agropastoralnog kurdskog plemena koje je naselilo regiju otprilike 3000.
Pogledaj Zagros i Hawraman
Hazaraspidi
Hazaraspidi su iranska lokalna dinastija kurdskog podrijetla koja je od 1115. do 1424. godine vladala planinskim područjima Zagrosa u današnjim pokrajinama Fars i Luristan.
Pogledaj Zagros i Hazaraspidi
Horamabad
Horamabad (perz. خرمآباد; /horamabād/, lur. خورمووه; /hormuve/) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Luristan.
Pogledaj Zagros i Horamabad
Iračko-iranska granica
Granica između Irana i Iraka duga je 1.599 km, od tromeđe s Turskom na sjeveru do plovnog puta Shatt al-Arab (poznat kao Arvand Rud u Iranu) i prema Perzijskom zaljevu na jugu.
Pogledaj Zagros i Iračko-iranska granica
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Zagros i Iran
Iranoaster
Iranoaster, rod glavočika, dio tribusa Astereae.
Pogledaj Zagros i Iranoaster
Iranrud
Perzijskim zaljevom na jugu Iranrud (perz. ایرانرود, Irānrūd, dosl. Iranska rijeka; poznat i kao Kaspijsko-perzijski kanal) je iranski višenamjenski irigacijsko-transportni megaprojekt koji uključuje sustave cjevovoda za natapanje sjeveroistočne Iranske visoravni i predloženi pomorski kanal između Kaspijskog mora na sjeveru i rubnih mora Indijskog oceana na jugu.
Pogledaj Zagros i Iranrud
Iranska visoravan
Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Zagros i Iranska visoravan
Isfahan
Isfahan (perzijski: اصفهان), također poznat i kao Ispahan ili Esfahan, grad u središnjem Iranu i administrativno sjedište Isfahanske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Isfahan
Jasudž
Jasudž (perz. یاسوج; /jæsūdž/) je grad u Iranu i sjedište pokrajine Kuhgiluje i Bojer-Ahmad.
Pogledaj Zagros i Jasudž
Jezidi
Jezidi ili Jesidi (kur. ئێزیدی - Êzidî; na hrv. i - azidi, izdi, jazidi, jezidi, zedi) su kurdska etnoreligijska skupina iz Iraka koju karakterizira pripadnost specifičnoj heterodoksnoj religiji odnosno sljedbi.
Pogledaj Zagros i Jezidi
Karun
Karun (perz. کارون) je najduža, vodom najbogatija i jedina plovna rijeka u Iranu.
Pogledaj Zagros i Karun
Karun-3
Karun-3 (perz. سد کارون ۳) je betonska lučna brana i derivacijska velika hidroelektrana na rijeci Karun u Iranu odnosno pokrajini Huzestan.IWPCo: Project Introduction (2012.) Projekt je jedan u seriji velikih energetsko-vodoprivrednih planova na Karunovom porječju započetih sredinom 20. stoljeća,Borjian, Habib (29.4.2011.) a primarna namjena mu je proizvodnja električne energije, navodnjavanje i kontrola sezonskih poplava.
Pogledaj Zagros i Karun-3
Kasiti
16. – 12. stoljeće pr. Kr.) Kasiti ili Kosejci su bili drevni narod prvotno nastanjen podno planinskog masiva Zagros na zapadu današnjeg Irana.
Pogledaj Zagros i Kasiti
Kavir-e Mejkan
Kavir-e Mejkan (perz. کویر میقان, ili Kavir-e Mikan) je slano jezero u središnjem Iranu, na jugu pokrajine Markazi.
Pogledaj Zagros i Kavir-e Mejkan
Kermanšaška pokrajina
Kermanšaška pokrajina (perz. استان کرمانشاه; Ostān-e Kermānšāh) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Kermanšaška pokrajina
Kuh-e Rahmat
Kuh-e Rahmat (perz. كوه رحمت, dosl. Planina milosti), planina u Iranu smještena na rubu ravnice Marvdašt na sjeveru pokrajine Fars.
Pogledaj Zagros i Kuh-e Rahmat
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad
Kuhgiluje i Bojer-Ahmad (perz. کهگیلویه و بویراحمد; Kuhgilūjé va Bojer Ahmad, punim imenom استان کهگیلویه و بویراحمد; Ostān-e Kuhgilūjé va Bojer Ahmad) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Kuhgiluje i Bojer-Ahmad
Kulturni krajolik Uramanata
Kulturni krajolik Hawramana/Uramanata je naziv za zaštićeno područje planinskog krajolika i regije Hawraman koji svjedoči o tradicionalnoj kulturi naroda Hawrami, agropastoralnog kurdskog plemena koje je naselilo regiju otprilike 3000.
Pogledaj Zagros i Kulturni krajolik Uramanata
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Zagros i Kurdi
Kurdistanska pokrajina
Kurdistanska pokrajina (perz. استان کردستان; Ostān-e Kurdistān/Kordestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Kurdistanska pokrajina
Lulubi
akadskog kralja Naram Sina koja veliča njegovu pobjedu nad lulubijskom državom Lulubi je naziv za državu koja je postojala krajem 3. tisućljeća pr. Kr. podno obronaka Zagrosa u zapadnim dijelovima današnjeg Irana.
Pogledaj Zagros i Lulubi
Luristan
Luristan (perz. لرستان; Luristān/Lorestān, dosl. „Lurska domovina”, punim imenom استان لرستان; Ostān-e Luristān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Luristan
Maharlu
Maharlu (perz. مهارلو) je slano jezero u pokrajini Fars na jugu Irana.
Pogledaj Zagros i Maharlu
Mali Gohar
Mali Gohar (perz. گهر کوچک; Gohar/Gahar Kučak) je jezero u pokrajini Luristan na zapadu Irana, oko 85 km istočno od Horamabada odnosno 25 km jugoistočno od Doruda.
Pogledaj Zagros i Mali Gohar
Marun (rijeka)
Marun (perz. مارون) je rijeka u jugozapadnom Iranu.
Pogledaj Zagros i Marun (rijeka)
Medijsko Carstvo
Medijsko Carstvo (perz. Māda, grč. Mēdía, akad. Mādāya) bilo je prvo iransko carstvo koje je od kraja 8. do sredine 6. stoljeća pr. Kr. obuhvaćalo prostore Velikog Irana, sjeverne Mezopotamije i istočne Male Azije.
Pogledaj Zagros i Medijsko Carstvo
Namak
Namak (perz. نَمَک) je slano jezero u središnjem Iranu, podijeljeno između Komske, Semnanske i Isfahanske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Namak
Naram-Sinova stela
Naram-Sinova stela je komemorativna stela (uspravni kameni spomenik) kojom je vladar Akadskog carstva, Naram Sin (2254. – 2218. pr. Kr.), zabilježio svoju pobjedu nad narodom Lulubima s planine Zagros.
Pogledaj Zagros i Naram-Sinova stela
Parišan
Parišan (perz. پریشان) je najveće slatkovodno jezero u Iranu, smješteno u aluvijalnoj kotlini podno Zagrosa odnosno u pokrajini Fars.
Pogledaj Zagros i Parišan
Perzijska vrata
Perzijska vrata Perzijska vrata su drevni naziv za uski prolaz južno od planine Dena u gorju Zagros, danas poznat kao Tang-e Mejran.
Pogledaj Zagros i Perzijska vrata
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Pogledaj Zagros i Perzijski zaljev
Plavetna sjenica
Plavetna sjenica (Parus ili Cyanistes caeruleus) mala je i šarena vrsta sjenice.
Pogledaj Zagros i Plavetna sjenica
Sabalan
Sabalan (perz. سبلان) je vulkanska planina na sjeverozapadu Irana, u Ardabilskoj pokrajini.
Pogledaj Zagros i Sabalan
Sanandadž
Sanandadž (perz. سنندج; poznat i kao Sanandedž, Sine) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Sanandadž
Saqqez
Saqqez (perz. سقز; poznat i kao Saqez, Saghez) je grad u Iranu i sjedište Kurdistanske pokrajine.
Pogledaj Zagros i Saqqez
Srednjoiransko gorje
Srednjoiransko gorje (perz. کوههای کوهرود; Kuha-je Kuhrud) jedan je od glavnih planinskih lanaca na Iranskoj visoravni.
Pogledaj Zagros i Srednjoiransko gorje
Suza (Iran)
Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.
Pogledaj Zagros i Suza (Iran)
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Pogledaj Zagros i Teheran
Vologaz II. Partski
Vologaz II.
Pogledaj Zagros i Vologaz II. Partski
Zagrosia (Plantae)
Zagrosia, maleni biljni rod iz porodice šparogovki.
Pogledaj Zagros i Zagrosia (Plantae)
Zarivar
Zarivar (perz. زریوار) je slatkovodno jezero u Kurdistanskoj pokrajini na zapadu Irana, oko 7,5 km od granice s Irakom.
Pogledaj Zagros i Zarivar
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Pogledaj Zagros i Zemljopis Irana