Sadržaj
201 odnosi: Agila I., Agiulf, Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.), Alarik I., Alarik II., Alcalá de Henares, Amalarik, Amfisa, Anđeoska tvrđava, Antička filozofija, Antika, Arijanstvo, Arije, Arkadije, Arles, Úbeda, Atanagild, Atanarik, Ataulf, Atila, Ávila (grad), Španjolski jezik, Štajerska (vojvodstvo), Baeza, Banu Qasi, Barcelona, Baskija, Biskupski štap, Bitka na Katalaunskim poljima, Bizant, Bordeaux, Borrell od Osone, Brescia, Brunhilda, Burgundi, Busento, Cáceres (Španjolska), Córdoba (Španjolska), Clermont-Ferrand, Crna Gora do dolaska Slavena, Dinastija Balti, Dunav, Edirne, Egidije, Egika, Ekdicije, El Greco, Ervig, Eurik, Federati, ... Proširite indeks (151 više) »
Agila I.
Španjolske. Agila I. je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 549. i 554. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Agila I.
Agiulf
Agiulf ili Aioulf (? –- 457.) je bio opksurni i kratkotrajni kralj Sveva u nekadašnjoj zapadnorimskoj provinciji Galiciji.
Pogledaj Zapadni Goti i Agiulf
Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.)
Akvitanija (fra. Aquitaine, gas, oks. Aquitània; bas. Akitania), poznata i pod starim nazivom "Guyenne", je bivša (1982. – 2015.) francuska regija, na jugozapadu Francuske, smještana na obalama Atlantskog oceana i Pirenejskog planinskog lanca.
Pogledaj Zapadni Goti i Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.)
Alarik I.
Ludwiga Thierscha Alarik I. (got. Alareiks) je bio vizigotski kralj između 395. i 410. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Alarik I.
Alarik II.
Alarik II. Alarik II. (lat. Alaricus), bio je vizigotski kralj od 485. do 507. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Alarik II.
Alcalá de Henares
Alcalá de Henares (španjolski: Utvrda na rijeci Henares) je grad koji se nalazi 35 km sjeveroistočno od Madrida, na rijeci Henares, i drugi je po veličini grad madridske autonomne zajednice.
Pogledaj Zapadni Goti i Alcalá de Henares
Amalarik
Аmalarik je bio sin vizigotskog kralja Аlarika II. i Teogedote, kćerke ostrogotskog kralja Teodorika Velikog i njegove prve žene.
Pogledaj Zapadni Goti i Amalarik
Amfisa
Razglednica iz 1918. Amfisa (grčki: Άμφισσα) je glavni grad prefekture Fokide u Grčkoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Amfisa
Anđeoska tvrđava
Anđeoska tvrđava (tal. Castel Sant' Angelo; u prošlosti Mole Adrianorum ili Castellum Crescentii od 10. do 12. stoljeća), također poznata i kao Hadrijanov mauzolej, antička je građevina i spomenik u Rimu, smještena na desnoj obali Tibera nasuprot Anđeoskog mosta (u prošlosti: Pons Aelius).
Pogledaj Zapadni Goti i Anđeoska tvrđava
Antička filozofija
'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.
Pogledaj Zapadni Goti i Antička filozofija
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.
Pogledaj Zapadni Goti i Antika
Arijanstvo
Ravenni, Italija Arijanstvo je kristološki nauk što ga je širio prezbiter Arije, koji je živio i naučavao u ranom 4. stoljeću u Aleksandriji u Egiptu.
Pogledaj Zapadni Goti i Arijanstvo
Arije
Arius Arius (250. do 256., Libija, ? - 336., Carigrad) je bio kršćanski svećenik rodom iz Libije.
Pogledaj Zapadni Goti i Arije
Arkadije
Solid s likom cara Arkadija Flavije Arkadije (lat. Flavius Arcadius Augustus, grč. Ἀρκάδιος) (Španjolska, oko 377. - Konstantinopol, 1. svibnja 408.), istočnorimski car od 395. do 408. godine iz Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Zapadni Goti i Arkadije
Arles
Arles (Arle na okcitanškom) je grad na jugu Francuske, u pokrajini Bouches-du-Rhône, u bivšoj provinciji Provansi.
Pogledaj Zapadni Goti i Arles
Úbeda
Úbeda (arapski: أُبَّدَة الْعَرَب, Ubbada al-`Arab) je grad u provinciji Jaen španjolske autonomne zajednice Andaluzije.
Pogledaj Zapadni Goti i Úbeda
Atanagild
6. st. Аtanagild је vizigotski kralj u Hispaniji koji je vladao između 554. i 567. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Atanagild
Atanarik
Atanarik (got. Athaneiks) (umro 25. siječnja 381.) je bio vođa raznih vizigotskih plemena tijekom dva desetljeća i vizigotski kralj zadnje godine svog života, 381.
Pogledaj Zapadni Goti i Atanarik
Ataulf
Ataulfov kip u Madridu Ataulf (got. Athal Wolf; što znači "plemeniti vuk"), bio je vizigotski kralj između 410. i 415. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Ataulf
Atila
Atila (procjena godine rođenja od 395. do 406. – smrt 453.) bio je vladar Huna od 434. do svoje smrti u ožujku 453. Bio je i vođa plemenskog carstva u Srednjoj i Istočnoj Europi koje je obuhvaćalo Hune, Ostrogote, Alane i Bugare.
Pogledaj Zapadni Goti i Atila
Ávila (grad)
Ávila de los Caballeros, Ávila del Rey ili jednostavno Ávila (latinski: Abila i Óbila) je grad u istoimenoj španjolskoj provinciji Ávili, pokrajina Kastilja i León.
Pogledaj Zapadni Goti i Ávila (grad)
Španjolski jezik
Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.
Pogledaj Zapadni Goti i Španjolski jezik
Štajerska (vojvodstvo)
Grb Štajerskoga vojvodstva Štajerska (lat. Styria; njem. Herzogtum Steiermark; slov. Vojvodina Štajerska) naziv je za vojvodstvo u Svetom Rimskom Carstvu, a potom i nasljednu zemlju Habsburške Monarhije, smješteno u današnjoj jugoistočnoj Austriji i sjeveroistočnoj Sloveniji.
Pogledaj Zapadni Goti i Štajerska (vojvodstvo)
Baeza
Baeza je grad u provinciji Jaén španjolske autonomne zajednice Andaluzije.
Pogledaj Zapadni Goti i Baeza
Banu Qasi
Banu Qasi na karti (smeđe) godine 925. Banu Qasi, Banu Kasi ili Beni Casi (arapski: بنو قسي or بني قسي, što znači "sinovi" ili "nasljednici Kasija") ili Banu Musa bili su baskijska Muladi (muslimanska) dinastija koja je u 9.
Pogledaj Zapadni Goti i Banu Qasi
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Pogledaj Zapadni Goti i Barcelona
Baskija
Ovo je članak o povijesnoj regiji Baskiji, u kojoj prebivaju Baski.
Pogledaj Zapadni Goti i Baskija
Biskupski štap
Biskupski štap ili pastoral (lat. baculus), pontifikalna je oznaka pridržana biskupima i područnim opatima.
Pogledaj Zapadni Goti i Biskupski štap
Bitka na Katalaunskim poljima
Bitka na Katalaunskim poljima najveći je trijumf Flavija Aecija, koji je uz pomoć Vizigota 20. lipnja 451. pobijedio vođu Huna, Atilu.
Pogledaj Zapadni Goti i Bitka na Katalaunskim poljima
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Pogledaj Zapadni Goti i Bizant
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Pogledaj Zapadni Goti i Bordeaux
Borrell od Osone
Borrellovi posjedi Don Borrell I. (katalonski: Borrell I d’Osona; španjolski: Borrell I de Osona; umro 820.) bio je vizigotski plemić te grof Osone, Urgella i Cerdanye, iz koje je vrlo vjerojatno bio rodom.
Pogledaj Zapadni Goti i Borrell od Osone
Brescia
Brescia je grad i općina u Lombardiji u sjevernoj Italiji.
Pogledaj Zapadni Goti i Brescia
Brunhilda
Philippoteaux and Girardet, ''Die Folterung von Brunhilde'' Brunhilda od Austrazije (Toledo, 543. – 613.) je bila kraljica franačke Austrazije i vizigotska kraljevna, kći vizigotskog kralja Atanagilda i njegove žene Gosvinte.
Pogledaj Zapadni Goti i Brunhilda
Burgundi
Drugo burgundsko kraljevstvo, između 443. i 476. godine Burgundi (lat. Burgundiones) su bili istočnogermansko pleme kojima je prvotna postojbina bila najvjerojatnije Skandinavija te su prešli na otok Bornholm, koji se na staronordijskom jeziku zvao Burgundarholmr (otok Burgunda), a od tamo su naselili Europu.
Pogledaj Zapadni Goti i Burgundi
Busento
Basento (lat.: Busentinus; još i Basentus ili Busentus) je rijeka na jugu Italije, koja izvire u Apeninima, u planini Monte Cocuzzo, protječe talijanskom regijom Kalabrija (stari Bruttium) svojom duljinom od 95 km, sve do grada Cosenza, gdje se ulijeva u rijeku Crati.
Pogledaj Zapadni Goti i Busento
Cáceres (Španjolska)
Cáceres je grad u Španjolskoj, središte istoimene provincije Cáceres u autonomnoj zajednici Ekstremadura.
Pogledaj Zapadni Goti i Cáceres (Španjolska)
Córdoba (Španjolska)
Córdoba je glavni grad istoimene pokrajine u Andaluziji na rijeci Guadalquiviru, južna Španjolska.
Pogledaj Zapadni Goti i Córdoba (Španjolska)
Clermont-Ferrand
Clermont-Ferrand je grad i općina u Francuskoj u regiji Auvergne.
Pogledaj Zapadni Goti i Clermont-Ferrand
Crna Gora do dolaska Slavena
Suvremena crnogorska država naseljavana je od najdavnijih vremena.
Pogledaj Zapadni Goti i Crna Gora do dolaska Slavena
Dinastija Balti
Dinastija Balti је kraljevska dinastija Vizigota, germanskog naroda koji se suprotstavio Rimskom Carstvu kojem je slabila moć.
Pogledaj Zapadni Goti i Dinastija Balti
Dunav
Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.
Pogledaj Zapadni Goti i Dunav
Edirne
Edirne, u hrvatskom jeziku znan i kao Drinopolje, (grčki: Αδριανουπολις, bugarski: Одрин (Odrin), latinski: Hadrianopolis, srpski: Jedrene) je najzapadniji turski grad u turskoj Trakiji, blizu granice s Grčkom (7 km) i Bugarskom (20 km).
Pogledaj Zapadni Goti i Edirne
Egidije
Sijagrijeva državina. Egidije (lat. Aegidius) (? – 464.) je bio predzadnji rimski dužnosnik u Galiji.
Pogledaj Zapadni Goti i Egidije
Egika
Egika (610. – 702.) je bio vizigotski kralj u Hispaniji od 687. godine sve do svoje smrti.
Pogledaj Zapadni Goti i Egika
Ekdicije
Ekdicije (latinski Ecdicius Avitus) (r. oko 420.) je bio glavni zapovjednik vojske, magister militum praesentalis Zapadnog Rimskog Carstva tijekom 474. i 475. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Ekdicije
El Greco
El Greco (na španjolskom znači jednostavno Grk) rođen kao Dominikos Theotokópulos (Δομίνικος Θεοτοκόπουλος) (Fodelos na Kreti, 1541. – Toledo, 7. travnja, 1614.).
Pogledaj Zapadni Goti i El Greco
Ervig
Ervig ili Eurik II., je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 680. i 687. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Ervig
Eurik
Eurikov kip u Madridu Eurik, Evarik ili Ervig I. (415. – 484.), bio je vizigotski kralj od 466. godine do svoje smrti.
Pogledaj Zapadni Goti i Eurik
Federati
Federati (lat. foederatus) su bili narodi kojima je Rimsko Carstvo dopustilo naseliti se u zemljama pod vlašću Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Federati
Filioque
Filioque (lat. „i Sina“) dio je kršćanskog vjerovanja poznatog kao Nicejsko-carigradsko vjerovanje, u obliku kako se ono izgovara u Rimokatoličkoj Crkvi.
Pogledaj Zapadni Goti i Filioque
Flavije Aecije
Flavije Aecije, lat. Flavius Aetius (396. – 454.) je bio vojskovođa i de facto gospodar Zapadnorimskog Carstva između 433. godine i svoje nasilne smrti.
Pogledaj Zapadni Goti i Flavije Aecije
Framta
Framta, Framtan ili Framtane (kastiljanski: Frantán, galicijski: Franta, latinski: Framtanus ili Frantan, portugalski: Frantano; ? -457.) je bio jedan od svevskih kraljeva Galicije 457.
Pogledaj Zapadni Goti i Framta
Franačka
Franačka (lat. Francia), također zvana Kraljevstvo Franaka i Franačko Kraljevstvo (lat. Regnum Francorum) ili Franačko Carstvo (lat. Imperium Francorum) bilo je najveće barbarsko kraljevstvo u zapadnoj Europi i tadašnja velesila uz Bizantsko Carstvo.
Pogledaj Zapadni Goti i Franačka
Francuska umjetnost
Eugene Delacroix, ''Sloboda vodi narod'', 1830., ulje na platnu, 325 × 260 cm, Louvre, Pariz. Francuska umjentost je umjetnička produkcija na prostoru današnje Republike Francuske i umjetnost Francuza od prapovijesti do danas.
Pogledaj Zapadni Goti i Francuska umjetnost
Fritigern
Fritigern (got. Frithugarnis) je bio vizigotski kralj između 369. i 380. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Fritigern
Gajzerik
Gajzerik (389. – 25. siječnja 477.) je bio kralj Vandala i Alana između 428. godine do svoje smrti 477. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Gajzerik
Galsvinta
Galsvinta је bila vizigotska princeza i kraljica Neustrije, (Toledo, 540. — 567.) Bila je kćerka vizigotskog kralja Atanagilda, a udala se za franačkog kralja Neustrije, Hilperika I., dok je njena sestra Brunhilda bila udana za drugog franačkog kralja, kralja Аustrazije Zigeberta I. Кralj Hilperik је već bio oženjen Аudoverom, koja mu je rodila šesero djece, аli je uspio poništiti svoj brak kako bi se oženio Galsvintom.
Pogledaj Zapadni Goti i Galsvinta
Gepidi
Gepidi su bili germansko pleme, poznato po tome što su porazili Hune nakon smrti Atile.
Pogledaj Zapadni Goti i Gepidi
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Pogledaj Zapadni Goti i Germani
Germanska umjetnost
Anglosaksonska kaciga iz Sutton Hooa (Engleska), 7. stoljeće Germanska umjetnost označava umjetnička djela germanskih naroda koja nastaje u predrimskom razdoblju željeznog doba u sjevernoj Europi, a koja se uobličila tijekom velike seobe naroda (oko 300. – 900.) u kontinentalnoj Europi.
Pogledaj Zapadni Goti i Germanska umjetnost
Gesalek
Gesalek ili Gesalik је bio vizigotski kralj оd 507. do 511. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Gesalek
Goti
Wielbarkske kulture ranog 3. stoljeća, narančasto je područje Černjakove kulture u ranom 4. stoljeću. Ljubičasto područje je Rimsko Carstvo. Goti (gotski: gutans, latinično: Gutans) su germansko pleme, koje potiče iz Skandinavije, točnije iz Götalanda.
Pogledaj Zapadni Goti i Goti
Gotski rat (376. – 382.)
Gotski rat 377.
Pogledaj Zapadni Goti i Gotski rat (376. – 382.)
Gotski rat (535. – 554.)
Prikaz Gotskog rata Gotski rat (535. – 554.) nastao je kao rezultat odluke Justinijana I. da vrati provincije u Italiji koje su pripadale Rimskom Carstvu dok ih nisu preuzeli Odoakar i Teodorik Veliki.
Pogledaj Zapadni Goti i Gotski rat (535. – 554.)
Gotski zakonik
Naslovna stranica Gotskog zakonika iz 1600. godine Gotski zakonik (El Liber Iudiciorum ili Lex Visigothorum) je bio skup vizigotskih zakona teritorijalnog karaktera, koji je sastavio kralj Hindasvint u svojoj drugoj godini vladavine, a objavljen je oko 654. godine nakon revizije i dopune koju je uradio njegov sin Rekesvint.
Pogledaj Zapadni Goti i Gotski zakonik
Granada
Granada je grad i središte istoimene provincije u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji.
Pogledaj Zapadni Goti i Granada
Granadski ukaz
slika potpisanog ukaza Granadski ukaz ili Alhambrijski ukaz (špa. Edicto de Granada, Decreto de la Alhambra) ukaz je španjolskih vladara Ferdinanda i Izabele iz 31. ožujka 1492. kojim se naređuje izgon Židova s područja Španjolske do 31.
Pogledaj Zapadni Goti i Granadski ukaz
Gundiok
Gundiok (protogermanski: *Gunþawīgaz) (? - 473.) bio je kralj Burgunda (Drugo Burgundsko Kraljevstvo) između godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Gundiok
Heraclea Lyncestis
Mozaik iz bazilike Heraclea Lyncestis, (makedonski: Хераклеја Линкестис, grčki: Ἡράκλεια Λυγκηστίς) je antički grad, osnovan za Filipa II. Makedonskog, polovicom IV. st. pr. Kr. na sjeverozapadu tadašnjeg Makedonskog kraljevstva (pored današnje Bitole u Makedoniji).
Pogledaj Zapadni Goti i Heraclea Lyncestis
Hindasvint
Hindasvint Hindasvint (lat. Chintasvintus) je bio vizigotski kralj u Hispaniji od 642. godine do svoje smrti, 653. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Hindasvint
Hintila
Spomenik Hintili u parku ''Del Buen Retiro'' u Madridu Hintila je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 636. i 639. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Hintila
Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Najstariji tragovi ljudske nazočnosti na hrvatskom tlu potječu iz starijeg kamenog doba.
Pogledaj Zapadni Goti i Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata
Hrvatski povijesni prostor u antici
U kasno brončano doba javljaju se, ilirska plemena Japodi, Liburni, Delmati, Breuci, Kolapijani te Histri.
Pogledaj Zapadni Goti i Hrvatski povijesni prostor u antici
Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici
Podjela Carstva 395. na Istočno i Zapadno Carstvo nije spriječila prodor barbara.
Pogledaj Zapadni Goti i Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Pogledaj Zapadni Goti i Huni
Imola
Imola (Iômla na lokalnom dijalektu), grad i općina u pokrajini Bologni, smješten na rijeci Santerno, u regiji Emilia-Romagna na sjeveru Italije.
Pogledaj Zapadni Goti i Imola
Inocent I.
Inocent I. (Rim, ? - Rim, 12. ožujka 417.), papa od 22. prosinca 401. do 12. ožujka 417. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Inocent I.
Istočni Goti
Ostrogotsko kraljevstvo Istočni Goti zvani i Ostrogoti su bili barbarsko germansko pleme koje je s istoka došlo na prostore Zapadnog Rimskog Carstva i Istočnog rimskog carstva (Bizanta) i bitno su utjecali na političke prilike kasnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Istočni Goti
Istočnogermanski jezici
Istočnogermanski jezici, jedna od tri glavne skupine germanskih jezika čiji su jedini predstavnici izumrli gotski, kojim su se služili Goti u području Krima (krimski gotski dijalekt) u današnjoj Ukrajini te u Bugarskoj i središnjoj Europi (vizigotski i ostrogotski), i vandalski, koji se govorio na području južne Španjolske i u susjednoj Africi.
Pogledaj Zapadni Goti i Istočnogermanski jezici
Izidor Seviljski
Sveti Izidor Seviljski (špa.: San Isidro ili San Isidoro de Sevilla; Cartagena, oko 560. – Sevilla, 4. travnja 636.), biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i glazbeni teoretičar.
Pogledaj Zapadni Goti i Izidor Seviljski
Jakov I. Aragonski
Jakov Osvajač Jakov I. Aragonski (katalonski: Jaume d'Aragó; španjolski: Jaime I de Aragón) poznat i kao Jakov Osvajač, rođen je u Montpellieru 2. veljače 1208. godine, a umro u Valenciji 27. srpnja 1276. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Jakov I. Aragonski
Jovin
Jovin prikazan na novcu Jovin (Latinski: Iovinus) bio je zapadnorimski car uzurpator od 411.
Pogledaj Zapadni Goti i Jovin
Julijan Toledski
Јulijan Toledski (Toledo, 642. – Toledo, 690.), nadbiskup Тоleda u doba vladavine Vizigota u Hispaniji, pisac, povjesničar i svetac.
Pogledaj Zapadni Goti i Julijan Toledski
Julijska krajina
Kozina, danas pješačko-biciklistička staza Julijska krajina (talijanski: Venezia Giulia; njemački: Julisch Venetien; furlanski: Vignesie Julie; latinski: Carsia Julia) je zemljopisna, politička i kulturna regija koja obuhvaća Istru, Kras, Tršćansko primorje i Rijeku, danas na području Italije, Slovenije i Hrvatske.
Pogledaj Zapadni Goti i Julijska krajina
Justinijan I. Veliki
Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.
Pogledaj Zapadni Goti i Justinijan I. Veliki
Kanonsko pravo (Katolička Crkva)
Kanonsko pravo Katoličke Crkve je zaokruženi pravni sustav koji obuhvaća sudove, odvjetnike, sudce, zakonik pravnih pravila kao i metode njegova tumačenja.
Pogledaj Zapadni Goti i Kanonsko pravo (Katolička Crkva)
Kasna antika
Politički zemljovid Europe, Sredozemlja, Saharske Afrike, Bliskog i Srednjeg Istoka, Arabije i zapadne Indije u doba kasne antike. Kasna antika je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.
Pogledaj Zapadni Goti i Kasna antika
Kastilja
Teritorij povijesne Kastilije prema različitim tumačenjima Kastilija, (špa. Castilla), također Kastilja, je zemljopisni pojam u Španjolskoj, koji obuhvaća unutrašnji dio Pirenejskog poluotoka.
Pogledaj Zapadni Goti i Kastilja
Kastiljci
Kastiljci Kastiljci (španjolski: castellanos; arapski ესპანელები) su romanski narod nastanjen na gotovo čitavom području Pirenejskog poluotoka, u Španjolskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Kastiljci
Katalonija
Katalonija (kat. Catalunya, špa. Cataluña, ara. (dijalekt oksitanskog) Catalonha) je španjolska autonomna zajednica.
Pogledaj Zapadni Goti i Katalonija
Katedralna škola
Norveškoj. ''Katedralskole'' danas ima status srednje škole. Prve katedralne škole osnovane su u ranom srednjem vijeku kao središta naprednoga obrazovanja, a mnoge od njih su se kasnije razvile u srednjovjekovna sveučilišta.
Pogledaj Zapadni Goti i Katedralna škola
Klodvig I.
Klodvig I. Klodvig I. (466. – 511.), franački kralj od 481. – 511. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Klodvig I.
Korint
Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Korint
Kraljevina Asturija
Kraljevina Asturija bio je prvi kršćanski politički entitet na Iberijskom poluotoku ustanovljen nakon propasti vizigotskog kraljevstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Kraljevina Asturija
Kraljevina León
Kraljevina Leon (port. Reino de Leão, špa. Reino de León, lat. Regnum Legionense) bila je jedna od srednjovjekovnih kraljevina na Pirenejskom poluotoku, nasljednica Kraljevine Asturije, koja je imala važnu ulogu u Rekonkvisti i nastanku sukcesivnih kršćanskih kraljevina u zapadnom dijelu poluotoka.
Pogledaj Zapadni Goti i Kraljevina León
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Pogledaj Zapadni Goti i Kraljevina Navara
Kronika iz 754.
Kronika iz 754. (lat. Continuatio Hispana) је kronika na latinskom jeziku koju је sastavio mozarapski kroničar u Vizigotskoj Hispaniji.
Pogledaj Zapadni Goti i Kronika iz 754.
Kronologija starog Rima
Povijest starorimske države od 753. pr. Kr. do 476. godine pripada razdoblju antike.
Pogledaj Zapadni Goti i Kronologija starog Rima
Languedoc-Roussillon
Languedoc-Roussillon (oks. Lengadòc-Rosselhon; kat. Llenguadoc-Rosselló) je bivša (1982. – 2015.) francuska regija.
Pogledaj Zapadni Goti i Languedoc-Roussillon
Leovigild
Skulptura Leogivilda u Madridu Leovigild, Liuvigild, Leuvigild ili Leogild је bio vizigotski kralj u Hispaniji i Septimaniji оd 569. do svoje smrti, 21. travnja 586. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Leovigild
Lisabon
Lisabon (portugalski Lisboa; IPA) je glavni i s 505.526 stanovnika na svojem administrativnom području površine 84,8 km², najveći grad Portugala.
Pogledaj Zapadni Goti i Lisabon
Liuva I.
Liuva I. је bio vizigotski kralj u Hispaniji između 568. i 573. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Liuva I.
Liuva II.
Liuva II, mladi Rekaredov sin, bio je vizigotski kralj u Hispaniji između 601. i 603. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Liuva II.
Lugo
Lugo je glavni grad u istoimenoj španjolskoj provinciji u sjeverozapadnoj autonomnoj zajednici Galiciji.
Pogledaj Zapadni Goti i Lugo
Majorijan
As Majorijana Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus, Julije Valerije Majorijan), (?, oko 420. – Dertona, Ligurija, 7. kolovoza 461.), Car Zapadnog Rimskog Carstva od 457. do 461. Bio je istaknuti vojni zapovjednik i posljednji od zapadnorimskih careva koji je pokušao doista vladati i vlastitim snagama osloboditi osvojene dijelove Carstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Majorijan
Mauri
Maurski veleposlanik kod kraljice Elizabete I. Mauri, islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari.
Pogledaj Zapadni Goti i Mauri
Málaga
Málaga je grad i luka u španjolskoj autonomnoj zajednici Andaluziji, na obali Sredozemnog mora, u regiji Costa del Sol.
Pogledaj Zapadni Goti i Málaga
Mérida (Španjolska)
Mérida (estremadurski jezik: Méria) je glavni grad istoimene španjolske provincije i španjolske autonomne zajednice Ekstremadura.
Pogledaj Zapadni Goti i Mérida (Španjolska)
Melilla
Melilla je španjolska enklava, smještena na obali Sredozemnog mora na sjeveru Afrike, okružena Marokom.
Pogledaj Zapadni Goti i Melilla
Merovinzi
Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Merovinzi
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Pogledaj Zapadni Goti i Milano
Mogorjelo
Mogorjelo Mogorjelo je jedinstven arheološki spomenik iz rimskog doba, dobro očuvana stara rimska villa rustica, smješten u neposrednoj blizini Čapljine, u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Zapadni Goti i Mogorjelo
Mraclin
Mraclin je naselje u administrativnom sastavu grada Velike Gorice smješteno u Zagrebačkoj županiji.
Pogledaj Zapadni Goti i Mraclin
Navara
fizička karta Navara (špa. Navarra, bas. Nafarroa) je španjolska autonomna zajednica, smještena na sjeveru Španjolske.
Pogledaj Zapadni Goti i Navara
Neka se tama ne spusti
Neka se tama ne spusti ima slični koncept kao roman Marka Twaina Yankee na dvoru kralja Artura.
Pogledaj Zapadni Goti i Neka se tama ne spusti
Nicejsko-carigradsko vjerovanje
Nicejsko-carigradsko vjerovanje, također Nicejsko-carigradski simbol vjere, najrašireniji je tekst Vjerovanja u kršćanskim Crkvama.
Pogledaj Zapadni Goti i Nicejsko-carigradsko vjerovanje
Orléans
Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.
Pogledaj Zapadni Goti i Orléans
Ostrogotsko Kraljevstvo
Ostrogotsko Kraljevstvo, antičko ostrogotsko kraljevstvo koje je postojalo od 493. do 553. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Ostrogotsko Kraljevstvo
Oviedo
Oviedo (asturski: Uviéu) je glavni grad autonomne zajednice Asturije (Španjolska) i istoimene španjolske pokrajine koja vuče svoje korijene iz 8.
Pogledaj Zapadni Goti i Oviedo
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Pogledaj Zapadni Goti i Padova
Papar (biljna vrsta)
Papar (crni papar, lat. Piper nigrum) (regionalno biber) je višegodišnja drvenasta zimzelena biljka penjačica iz razreda Magnoliopsida, porodice paparovki Piperaceae.
Pogledaj Zapadni Goti i Papar (biljna vrsta)
Pelagije II.
Pelagije II., papa od 26. studenog 579. do 7. veljače 590. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Pelagije II.
Pelayo
Spomenik Pelayu u Covadongi, gdje je pobijedio Maure Pelayo (zvan Don Pelayo) bio je asturski vođa i prema kronici Albidense, prvi asturski kralj (lat. Primum in Asturias Pelagius rg. in Canicas an. XVIIII).
Pogledaj Zapadni Goti i Pelayo
Petronije Maksim
Solid Petronije Maksim Petronije Maksim (lat. Flavius Ancius Petronius Maximus, Flavije Ancije Petronije Maksim), (?, 396. – Rim, 31. svibnja 455.), zapadnorimski car od 16. ožujka 455. do svoje smrti.
Pogledaj Zapadni Goti i Petronije Maksim
Pljačka Rima
Pljačka Rima je naziv za nekoliko povijesnih događaja prilikom kojih su grad Rim osvojili strani napadači i izložili ga masovnoj pljački ili pustošenju.
Pogledaj Zapadni Goti i Pljačka Rima
Pljačka Rima (455.)
''Gajzerihova pljačka Rima'', slika Karla Brijulova iz 1836. Pljačka Rima 455.
Pogledaj Zapadni Goti i Pljačka Rima (455.)
Poitou-Charentes
Poitou-Charentes je bivša (1982. – 2015.) francuska regija na zapadu Francuske.
Pogledaj Zapadni Goti i Poitou-Charentes
Popis španjolskih vladara
Ovo je popis španjolskih vladara, vladara španjolskih srednjovjekovnih država te Španjolske u modernom smislu riječi, koji započinje oslobađanjem Pirenejskog pouotoka od Arapa i ženidbom Ferdinanda II. Aragonskog (1479. – 1516.) i Izabele I. Kastiljske (1479. – 1504.) godine 1479.
Pogledaj Zapadni Goti i Popis španjolskih vladara
Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama
Tridesetogodišnjeg rata Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama pokriva najznačajnije sukobe u kojima je poginuo najveći broj žrtava zabilježenih u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Zapadni Goti i Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama
Portugalci
Portugalci su romanski narod sa zapadne obale Iberskog poluotoka u područjima južno od Galicije.
Pogledaj Zapadni Goti i Portugalci
Povijest Albanije
desno Iliriji, ''Klasični atlas antičke geografije'', Alexander G. Findlay, New York, 1849. Povijest Albanije je povijest današnje Republike Albanije i Albanaca od prapovijesti do danas.
Pogledaj Zapadni Goti i Povijest Albanije
Povijest Španjolske
Španjolska je naseljena od paleolitika.
Pogledaj Zapadni Goti i Povijest Španjolske
Povijest Francuske
Galije- današnje Francuske Najveća zemlja u zapadnoj Europi, Francuska je dominirala u povijesti Europe još odkad su Franci osvojili ovu zemlju u 5. stoljeću.
Pogledaj Zapadni Goti i Povijest Francuske
Povijest Pirenejskog poluotoka
Povijest Pirenejskog poluotoka bogata je događajima od pretpovijesnog razdoblja do danas.
Pogledaj Zapadni Goti i Povijest Pirenejskog poluotoka
Povijest Pule
Povijest Pule započinje prije otprilike 3000 godina kada je na brežuljku na kojem se danas nalazi Kaštel nastalo prvo gradinsko naselje, utvrda Histra.
Pogledaj Zapadni Goti i Povijest Pule
Predromanika
vizigotskog kralja iz 7. st., zlato, Nacionalni arheološki muzej Španjolske, Madrid. Predromanika je umjetnost iz vremena velike seobe naroda u Europi, iz vremena prodiranja barbarskih plemena (lat. izv. barbar.
Pogledaj Zapadni Goti i Predromanika
Prelazak Rajne 406.
Prelazak Rajne 406. (njemački Rheinübergang von 406) je naziv za brojne prelaze rijeke Rajne germanskih skupina naroda Vandala, Alana i Sveva 406. (ili 405.) i početak invazije tadašnje Galije, a koji se tradicionalno uzima kao konačni kolaps dotadašnjeg rimskog limesa, odnosno početak procesa koji će dovesti do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Prelazak Rajne 406.
Prelog
Prelog je grad u Međimurskoj županiji u sjevernoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Prelog
Prisk Atal
Prisk Atal prikazan na novcu Prisk Atal (lat: Priscus Atallus) je bio jedan od utjecajnih senatora u Rimskom carstvu, tj.
Pogledaj Zapadni Goti i Prisk Atal
Provansa
Regija Provence-Alpes-Côte d'Azur Moustiers-Sainte-Marie u gornjoj provansi Calanque de Sugiton, Marseille Provansa (fr. Provence), pokrajina je u jugoistočnoj Francuskoj koja leži na Sredozemnom moru i graniči s Italijom.
Pogledaj Zapadni Goti i Provansa
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Pogledaj Zapadni Goti i Ravenna
Rehijar
Rehijar (? - 456.) bio je svevski kralj Galicije, poznat kao prvi katolik među germanskim kraljevima, odnosno prvi germanski vladar koji je kovao novac sa svojim likom.
Pogledaj Zapadni Goti i Rehijar
Rekared I.
Rekared I. Rekared I. je bio prvi vizigotski katolički kralj.
Pogledaj Zapadni Goti i Rekared I.
Rekesvint
Izborna kruna Rekesvinta Rekesvint (lat. Reccesvinthus) je bio vizigotski kralj u Hispaniji u razdoblju od 649. do 672. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Rekesvint
Rekonkvista
Rekonkista ili Rekonkvista (španj. reconquista.
Pogledaj Zapadni Goti i Rekonkvista
Religija u Španjolskoj
Religija u Španjolskoj zastupljena je s nekoliko vjerskih zajednica.
Pogledaj Zapadni Goti i Religija u Španjolskoj
Remist
Remist (latinski Remistus) (Ravenna, u. 17. rujna 456.) je bio glavni zapovjednik vojske, magister militum Zapadnog Rimskog Carstva.
Pogledaj Zapadni Goti i Remist
Ricimer
Ricimer (405. – 18. kolovoza 472.) je bio barbarski general i gospodar Zapadnog Rimskog Carstva između 455. i 472. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Ricimer
Rimski spomenici u Orangeu
Rimski spomenici u Orangeu u dolini Rone (južna Francuska) su prije svega rimsko kazalište s okolicom i slavoluk antičkog rimskog grada Arauzija (Colonia Julia Secundanorum Arausio), osnovanog 40. pr. Kr., koji su upisani na UNESCOv popis mjesta svjetske baštine u Europi 1981. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Rimski spomenici u Orangeu
Rochester (Kent)
Rochester (ˈrɒtʃɪstər) je povijesni grad u unitarnoj upravi Medway konurbacije u Kentu u Engleskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Rochester (Kent)
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Pogledaj Zapadni Goti i Rumunji
Sabor Quinisextum
Sabor »Quinisextum« (latinski: Concilium Quinisextum, grčki: Penthekte Synodos) poznat i pod nazivom Trulski sabor, bio je crkveni ekumenski sabor održan u Konstantinopolu godine 692. Sazvan je 11 godina nakon Trećeg carigradskog sabora u nastojanju, da donese disciplinska pravila za Crkvu koju prethodna dva sabora (Drugi i Treći carigradski) nisu bili donijeli.
Pogledaj Zapadni Goti i Sabor Quinisextum
Salamanca
Salamanca je grad i istoimena pokrajina u regiji Kastilja i León na zapadu središnje Španjolske.
Pogledaj Zapadni Goti i Salamanca
Santarém
Santarém je grad od 31.022 stanovnika i istoimena općina u sredini Portugala, u Regiji Veliki Alentejo administrativni centar okruga Santarém.
Pogledaj Zapadni Goti i Santarém
Seoba Germana
Germani spadaju u indoeuropsku skupinu naroda, a Europu su naselili ekspanzijom sa Skandinavskog poluotoka.
Pogledaj Zapadni Goti i Seoba Germana
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Pogledaj Zapadni Goti i Seoba naroda
Septimanija
Septimanija 537. godine Septimanija je bila zapadna regija rimske provincije Narbonske Galije koja je 462. godine prešla pod vizigotsku kontrolu, nakon što je bila predana njihovom kralju, Teodoriku II. Pod Vizigotima, ovo područje je bilo poznato kao „Galija“ ili „Narbonensis“.
Pogledaj Zapadni Goti i Septimanija
Sevilla
Sevilla je glavni grad Andaluzije (Španjolska), te glavni grad istoimene provincije.
Pogledaj Zapadni Goti i Sevilla
Sigerik
Sigerik је bio vizigotski kralj koji je vladao samo sedam danа 415. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Sigerik
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Zapadni Goti i Sisak
Sisenand
Sisenand je bio vizigotski kralj u Hispaniji.
Pogledaj Zapadni Goti i Sisenand
Spanija
Spanija (lat. Provincia Spaniae), bizantska provincija od 552. do 624. koja je obuhvaćala teritorije na jugu Iberijskog poluotoka i Baleare.
Pogledaj Zapadni Goti i Spanija
Spomenici Kraljevine Asturije
Spomenici Ovieda i Kraljevine Asturije je zajednički naziv za građevine koje su UNESCO-ova svjetska baština zbog jedinstvene arhitektonske vrijednosti španjolske predromanike koja je odigrala značajnu ulogu u razvoju vjerskih građevina na Pirenejskom poluotoku.
Pogledaj Zapadni Goti i Spomenici Kraljevine Asturije
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Zapadni Goti i Srednji vijek
Srednjovjekovna umjetnost
arapsko-bizantske kulture poznate kao sicilijanska romanika, veličanstven primjer prožimanja srednjovjekovne umjetnosti. Srednjovjekovna umjetnost je razdoblje europske zapadne umjetnosti između antike i novog vijeka.
Pogledaj Zapadni Goti i Srednjovjekovna umjetnost
Stilihon
Flavije Stilihon (Flavius Stilicho, Stilico) (oko 359. – 408.) bio je visokopozicionirani general (magister militum) koji je neko vrijeme bio najmoćnijim čovjekom u Zapadnom Rimskom Carstvu.
Pogledaj Zapadni Goti i Stilihon
Sveti Egidije
Sveti Egídije (grč. Αἰγίδιος, lat. Aegidius, fra. Gilles; Atena, oko 650. - Septimanija, oko 710.) je kršćanski svetac, pustinjak iz 6.
Pogledaj Zapadni Goti i Sveti Egidije
Sveti Hermenegildo
Hermenegildo Katolički kalendar 2012.
Pogledaj Zapadni Goti i Sveti Hermenegildo
Svevi
Svevi (Suebi, Suevi, Suavi, Svebi) su bili germanski narod porijeklom iz blizine Baltičkog mora, a njihovi današnji potomci su njemački Švabe.
Pogledaj Zapadni Goti i Svevi
Tarakonska Hispanija
Iberijski poluotok oko godine 300. pri čemu je carska provincija Hispania Tarraconensis (današnja sjeverna/centralna/istočna Španjolska) prikazana zeleno Dijeceza Hispanija Hispanija nakon Dioklecijanovih reformi Tarakonska Hispanija (lat. Hispania Tarraconensis) je bila jedna od triju rimskih provincija u Hispaniji.
Pogledaj Zapadni Goti i Tarakonska Hispanija
Teodorik I.
Teodorik I., izradio Fabrizio Castello (1560-1617). Теоdorik I. je bio vizigotski kralj u razdoblju od 419. do 451. godine, i nezakoniti sin Аlarikа I. 419. godine je naslijedio Valiju na vizigotskom prijestolju.
Pogledaj Zapadni Goti i Teodorik I.
Teodorik II.
Теоdorik II. је bio vizigotski kralj u razdoblju od 453. do 466. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Teodorik II.
Teodorik Veliki
Teodorik Veliki Ostrogotsko kraljevstvo Teodorik Veliki, poznat i pod latinskim nazivom Flavius Theodoricus (454. – 30. kolovoza 526.) je bio kralj Ostrogota (488. – 526.), regent Vizigota (511. - 526.) i vladar Italije.
Pogledaj Zapadni Goti i Teodorik Veliki
Teodozije II.
Teodozije II. (lat. Flavius Theodosius Iunior Augustus) (Carigrad, 30. kolovoza 401. – Carigrad, 28. srpnja 450.), istočnorimski car u razdoblju od 408. do 450. godine, član Teodozijeve dinastije.
Pogledaj Zapadni Goti i Teodozije II.
Teudigisil
Teudigisil ili Teudigisel je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 548. i 549. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Teudigisil
Teudis
Теudis је bio vizigotski kralj u Hispaniji оd 531. dо 548. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Teudis
Toledo
Toledo je grad u Španjolskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Toledo
Toledsko Kraljevstvo (Vizigoti)
Politički zemljovid Pirenejskog poluotoka 476., prije pada Rima. Prikazuje pohode Teodorika II. i bijeg Vandala. Pokrajine Pirenejskog poluotoka pod Vizigotima. Toledsko Kraljevstvo je bila država Zapadnih Gota.
Pogledaj Zapadni Goti i Toledsko Kraljevstvo (Vizigoti)
Totila
Totila, pravo ime Baduila ili Badvila (Treviso, ? – Italija, srpanj 552.), ostrogotski kralj od 541. godine do svoje smrti.
Pogledaj Zapadni Goti i Totila
Toulouse
Toulouse (oks. Tolosa) je grad na jugozapadu Francuske na obali rijeke Garonne, na pola puta između Atlanskog oceana i Sredozemnog mora.
Pogledaj Zapadni Goti i Toulouse
Trident
Trident (tal. Trento, lokalni dijalekti Trènt, njem. Trient) je talijanski grad smješten u dolini rijeke Adige u regiji Trentino-Južni Tirol i glavni grad je pokrajine Trentina.
Pogledaj Zapadni Goti i Trident
Turismund
Тurismund je bio vizigotski kralj.
Pogledaj Zapadni Goti i Turismund
Utvrda Carcassonne
Utvrda Carcassonne (okcitanski jezik, Carcassona) su utvrđene zidine francuskog grada Carcassonnea, glavnog grada bivše provincije Languedoc u departmanu Aude.
Pogledaj Zapadni Goti i Utvrda Carcassonne
Utvrdno graditeljstvo
Dubrovačke gradske zidine Tvrđava Nehaj (16. st.) iznad Senja Rijeci Utvrde ili fortifikacije su vojne građevine i konstrukcije namijenjene obrambenom ratovanju.
Pogledaj Zapadni Goti i Utvrdno graditeljstvo
Valencia
Valencia (španjolski Valencia, valencijski València) je grad u Španjolskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Valencia
Valens
Ae Valens Flavius Valens (328. Cibalae (Vinkovci) Panonija; - 9. kolovoza 378. u bitci kod Hadrijanopola) bio je rimski car na Istoku od 364. do 378. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Valens
Valentinijan III.
Solid Valentinijana III. i njegove žene Licinije Eudokije Valentinijan III.
Pogledaj Zapadni Goti i Valentinijan III.
Valija
Valija je bio vizigotski kralj od 415. do 419. godinе.
Pogledaj Zapadni Goti i Valija
Vamba
Spomenik Vambi u jednom madridskom parku Vamba (šp. Wamba) je bio vizigotski kralj u Hispaniji između 672. i 680. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Vamba
Velika džamija u Córdobi
'''Velika džamija u Córdobi''' Velika džamija u Córdobi, prijestolnici omejidskog kalifata u Španjolskoj, građena od 785. do 987., bila je najveća džamija u Španjolskoj i veličanstven primjer maurske arhitekture.
Pogledaj Zapadni Goti i Velika džamija u Córdobi
Vicenza
Vicenza je glavni grad istoimene talijanske pokrajine u regiji Veneto, sjeverno od podnožja planine Monte Berico, oko 60 km zapadno od Venecije i 200 km istočno od Milana.
Pogledaj Zapadni Goti i Vicenza
Villa del Casale
Plan rimske vile u Casaleu (4. st.) Kasnoantička vila u Casaleu (Villa Romana del Casale ili Villa Rumana dû Casali) koja se nalazi oko 3 km jugozapadno od središta grada Piazza Armerina.
Pogledaj Zapadni Goti i Villa del Casale
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Zapadni Goti i Vinkovci
Viterik
Viterik je bio vizigotski kralj između 603. i 610. godine.
Pogledaj Zapadni Goti i Viterik
Vizigotski posjed u Akvitaniji
Pirenejski poluotok nakon podjele Hispanije i naseljavanja Vizigota u Akvitaniji. Vizigotski posjed u Akvitaniji bile su zemlje koje su Zapadnim Gotima date na upravu.
Pogledaj Zapadni Goti i Vizigotski posjed u Akvitaniji
Vizigotsko Kraljevstvo
Širenje vizigotskog kraljevstva po fazama i susjedne države. Vizigotsko Kraljevstvo je bio naziv za nekoliko državnih tvorevina kojima su vladali Zapadni Goti na prostoru rimskih provincija Galije i Hispanije.
Pogledaj Zapadni Goti i Vizigotsko Kraljevstvo
Vojvoda
Vojvodska heraldička kruna Vojvoda ili vojvotkinja (lat. dux) pripadnici su plemstva, povijesno prvi ispod kralja ili kraljice, a obično upravljaju vojvodstvom.
Pogledaj Zapadni Goti i Vojvoda
Zapadno Rimsko Carstvo
Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.
Pogledaj Zapadni Goti i Zapadno Rimsko Carstvo
Zuberoa
Zuberoa je povijesna baskijska i francuska pokrajina.
Pogledaj Zapadni Goti i Zuberoa
31. prosinca
31.
Pogledaj Zapadni Goti i 31. prosinca
Također poznat kao Vizigot, Vizigoti.
, Filioque, Flavije Aecije, Framta, Franačka, Francuska umjetnost, Fritigern, Gajzerik, Galsvinta, Gepidi, Germani, Germanska umjetnost, Gesalek, Goti, Gotski rat (376. – 382.), Gotski rat (535. – 554.), Gotski zakonik, Granada, Granadski ukaz, Gundiok, Heraclea Lyncestis, Hindasvint, Hintila, Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata, Hrvatski povijesni prostor u antici, Hrvatski povijesni prostor u kasnoj antici, Huni, Imola, Inocent I., Istočni Goti, Istočnogermanski jezici, Izidor Seviljski, Jakov I. Aragonski, Jovin, Julijan Toledski, Julijska krajina, Justinijan I. Veliki, Kanonsko pravo (Katolička Crkva), Kasna antika, Kastilja, Kastiljci, Katalonija, Katedralna škola, Klodvig I., Korint, Kraljevina Asturija, Kraljevina León, Kraljevina Navara, Kronika iz 754., Kronologija starog Rima, Languedoc-Roussillon, Leovigild, Lisabon, Liuva I., Liuva II., Lugo, Majorijan, Mauri, Málaga, Mérida (Španjolska), Melilla, Merovinzi, Milano, Mogorjelo, Mraclin, Navara, Neka se tama ne spusti, Nicejsko-carigradsko vjerovanje, Orléans, Ostrogotsko Kraljevstvo, Oviedo, Padova, Papar (biljna vrsta), Pelagije II., Pelayo, Petronije Maksim, Pljačka Rima, Pljačka Rima (455.), Poitou-Charentes, Popis španjolskih vladara, Popis smrtnosti po ratovima i katastrofama, Portugalci, Povijest Albanije, Povijest Španjolske, Povijest Francuske, Povijest Pirenejskog poluotoka, Povijest Pule, Predromanika, Prelazak Rajne 406., Prelog, Prisk Atal, Provansa, Ravenna, Rehijar, Rekared I., Rekesvint, Rekonkvista, Religija u Španjolskoj, Remist, Ricimer, Rimski spomenici u Orangeu, Rochester (Kent), Rumunji, Sabor Quinisextum, Salamanca, Santarém, Seoba Germana, Seoba naroda, Septimanija, Sevilla, Sigerik, Sisak, Sisenand, Spanija, Spomenici Kraljevine Asturije, Srednji vijek, Srednjovjekovna umjetnost, Stilihon, Sveti Egidije, Sveti Hermenegildo, Svevi, Tarakonska Hispanija, Teodorik I., Teodorik II., Teodorik Veliki, Teodozije II., Teudigisil, Teudis, Toledo, Toledsko Kraljevstvo (Vizigoti), Totila, Toulouse, Trident, Turismund, Utvrda Carcassonne, Utvrdno graditeljstvo, Valencia, Valens, Valentinijan III., Valija, Vamba, Velika džamija u Córdobi, Vicenza, Villa del Casale, Vinkovci, Viterik, Vizigotski posjed u Akvitaniji, Vizigotsko Kraljevstvo, Vojvoda, Zapadno Rimsko Carstvo, Zuberoa, 31. prosinca.