Brže od pregledniku!
32 odnosi: Afrikaans, Škotski jezik, Danska, Donjonjemački jezici, Donjosaski jezici, Engleski jezici, Engleski jezik, Falački jezik, Frizijski jezici, Germanski jezici, Gornjonjemački jezici, Ingveonski jezici, Istočnofrizijski jezik, Izoglosa, Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici, Jezici u Europi, Jidiš, Jingliš, Luksemburški jezik, Nizozemski jezik, Njemački jezici, Njemački jezik, Popis indoeuropskih jezika, Povijest engleskog jezika, Saterlandski frizijski jezik, Sjevernofrizijski jezik, Skald, Srednjoniskonjemački jezik, Staroengleski jezik, Starosaski jezik, Visokonjemački jezici, Zapadnofrizijski jezik.
Afrikaans
Afrikaans ili afrikanerski jezik (ISO 639-3: afr), donjofranački jezik šire skupine donjonjemačkih jezika kojime se služe Buri ili Afrikaneri, oko 4.740.000 govornika u Južnoafričkoj Republici (2006; poglavito Pretoria i Bloemfontein); 133.324 u Namibiji (1991 popis; 89.900; 2006); 6.000 u Bocvani (2004 Cook; 20.000; 2006).); 41.000 (2006) u Zambiji. U Malaviju ga govore potomci Nizozemaca iz Južnoafričke Republike, ali broj nije poznat; 13,000 u Svaziju (2006). U Južnoafričkoj Republici jedan je od službenih jezika, a imao je nekada službeni status i u Namibiji. Ima nekoliko dijalekata (zapadni i istočnokapski afrikaans i orange river afrikaans), a njime se služi i oko 150,000 Kapskih Malajaca.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Afrikaans · Vidi više »
Škotski jezik
Škotski jezik (ISO 639-3: sco; scots), jedan od dva jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim se služe etnički Škoti, oko 100 000 osoba u Ujedinjenom Kraljevstvu i oko 100 000 u Irskoj u grofoviji Donegal.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Škotski jezik · Vidi više »
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008. Retrieved 8 June 2012. Denmark has established very specific territorial autonomies with its two island territories Europska zemlja Danska najjužnija je i najmanja od skandinavskih zemalja, leži jugozapadno od Švedske, južno od NorveškeOtok Bornholm je najistočniji dio Danske u Baltičkome moru. i sjeverno od Njemačke. Prostire se na ukupnoj površini od 42 933 km² i čini je poluotok Jutland te otočje od 443 imenovana otoka od kojih su najveći Zealand, Funen i Sjeverni jutlandski otok. Geografiju Danske karakterizira ravna obradiva zemlja, pješčane obale, niska nadmorska visina i hladnija umjerena klima. Godine 2022. država je imala 5,91 milijuna stanovnika (1. kolovoza 2022.), a od njih 800 000 živi u glavnome i najvećem gradu Kopenhagenu. Europska Danska ima hegemonistički utjecaj u Danskoj kraljevini, kontrolira naime vanjsku, gospodarsku i monetarnu politiku, a ovlasti vođenja unutarnjih poslova prenijela je na parlamente prekomorskih teritorija. Autonomija u samoupravi uspostavljena je na Farskim otocima 1948. i na Grenlandu 1979., ali potonji je nakon referenduma dobio dodatnu autonomiju 2009. godine. Ujedinjeno kraljevstvo Danske pojavilo se u 8. stoljeću kao moćna pomorska sila tijekom borbe za kontrolu nad Baltičkim morem. Godine 1397. zajedno s Norveškom i Švedskom formirala je Kalmarsku uniju koja je trajala do švedskoga odcjepljenja 1523. godine. Preostala Kraljevina Danska-Norveška vodila je niz ratova u 17. stoljeću koji su rezultirali daljnjim teritorijalnim ustupcima Švedskome Carstvu. Nakon Napoleonskih ratova Norveška je pripojena Švedskoj, a Danskoj je preostala kontrola nad Farskim otocima, Grenlandom i Islandom. Na valu nacionalističkih pokreta 19. stoljeća izbio je rat između danske krune i Pruske, takozvani Prvi Schleswiški rat 1848. u kojem je Danska postupno bila prisiljena priznati autonomiju svojim južnim pokrajinama Schleswigu, Holsteinu i Lauenburgu, da bi u Drugome Schleswiškom ratu 1864. u potpunosti izgubila ove teritorije koji su pripojeni Pruskoj. U istome je razdoblju 5. lipnja 1849. izglasan Ustav Danske čime je uveden sadašnji parlamentarni sustav i okončana apsolutna monarhija na snazi od 1660. godine. Danska je bila značajan izvoznik poljoprivrednih proizvoda u drugoj polovici 19. stoljeća, ali početkom 20. stoljeća provela je društvene reforme i reformu tržišta rada koje su činile osnovu sadašnjega modela države blagostanja i razvoja naprednoga mješovitog gospodarstva. Danska je ostala neutralna tijekom Prvoga svjetskog rata, ali je krajem rata povratila sjevernu polovicu Schleswiga 1920. U Drugome svjetskom ratu Treći Reich u travnju 1940. izvršio je invaziju na Dansku. Tijekom 1943. na danskome se ozemlju pojavio pokret otpora, a Island je proglasio neovisnost 1944. Danska je u svibnju 1945. oslobođena od nacističke okupacije. Godine 1973. Danska je, zajedno s Grenlandom, ali ne i Farskim otocima, postala članicom zajednice koja je kasnije izrasla u Europsku uniju, ali je u pregovorima izborila određena izuzeća kao što je zadržavanje vlastite valute: krune. Danska je visoko razvijena zemlja s visokim životnim standardom: zemlja je na ili pri vrhu u mjerilima obrazovanja, zdravstvene zaštite, građanskih sloboda, demokratskoga upravljanja i jednakosti LGBT osoba. Danska je članica utemeljiteljica NATO-a, Nordijskoga vijeća, OECD-a, OESS-a i Ujedinjenih naroda, također je dio schengenskoga prostora. Danska održava bliske političke, kulturne i jezične veze sa svojim skandinavskim susjedima što je olakšano činjenicom da je danski jezik djelomično razumljiv i govornicima norveškoga i švedskoga jezika.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Danska · Vidi više »
Donjonjemački jezici
Područje gdje se govori donjonjemački Donjonjemački jezici su dio zapadnogermanskih jezika koji nisu sudjelovali u drugoj glasovnoj promjeni sa srednjo- i gornjonjemačkim narječjima i time su se od njih odvojili.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Donjonjemački jezici · Vidi više »
Donjosaski jezici
Donjosaski jezici, podskupina donjonjemačkih jezika, šire zapadnogermanske skupine, koja obuhvaća deset jezika na području Nizozemske, susjedne Njemačke, te znatan broj u Kanadi.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Donjosaski jezici · Vidi više »
Engleski jezici
Engleski jezici, jedna od 4 glavne podskupine zapadnogermanskih jezika čija je matična domovina Britansko otočje, a danas su članovi ovog velikog jezičnog roda raspršeni širom svijeta.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Engleski jezici · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Engleski jezik · Vidi više »
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Falački jezik · Vidi više »
Frizijski jezici
Frizijsko područje Frizijski jezici, jedna od četiri glavne podskupine zapadnogermanskih jezika kojima se služe etnički Frizi u obalnim predjelima Nizozemske i Njemačke (Frizija).
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Frizijski jezici · Vidi više »
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Germanski jezici · Vidi više »
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Gornjonjemački jezici · Vidi više »
Ingveonski jezici
Ingveonski jezici (privatni kod:; sjevernomorski germanski jezici; ingvaeonski jezici), grana zapadnogermanskih jezika iz koje se razvila usporedo s visokonjemačkim jezicima.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Ingveonski jezici · Vidi više »
Istočnofrizijski jezik
Istočnofrizijski jezik jedan je od jezika frizijske skupine.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Istočnofrizijski jezik · Vidi više »
Izoglosa
Farskim otocima njemačkim dijalektima - Benrathova i Speyerova crta - su označene crnim. ''Crta La Spezia-Rimini'' razdvaja sjeverne talijanske dijalekte od južnih Izoglosa je geografska granica neke jezične pojave, npr.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Izoglosa · Vidi više »
Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici
Glavne jezične porodice.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Jezične porodice i jezici: Indoeuropski jezici – Nigersko-kongoanski jezici · Vidi više »
Jezici u Europi
Većina jezika u Europi pripada indoeuropskim jezicima.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Jezici u Europi · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Jidiš · Vidi više »
Jingliš
Jingliš (ISO 639-3: yib povučen i uklopljen u engleski; ameridiš; yinglish, ameridish. Ponekad i “frumspeak,”) jedan od nekad tri priznata engleska jezika zapadnogermanske skupine, kojim se tek kao drugim jezikom služe aškenaske skupine Židova u SAD-i i UK-u. Prema židovskom jezikoslovcu Joshua Aaron Fishmanu, ovaj židovsko-engleski jezik varijanta je engleskog nastala utjecajem jidiša, otuda mu i ime yinglish (yiddish+english).
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Jingliš · Vidi više »
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Luksemburški jezik · Vidi više »
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Nizozemski jezik · Vidi više »
Njemački jezici
Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Njemački jezici · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Njemački jezik · Vidi više »
Popis indoeuropskih jezika
Indoeuropski jezici su jezična porodica čiji se jezici govore diljem svijeta, točnije na svakom kontinentu.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Popis indoeuropskih jezika · Vidi više »
Povijest engleskog jezika
Engleski jezik je zapadnogermanski jezik koji potječe od anglofrizijskog dijalekta donesenog na Britaniju sredinom 5. do 7. stoljeća migracijom anglosaksonskih naroda iz sadašnje sjeverozapadne Njemačke, južne Danske i Nizozemske.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Povijest engleskog jezika · Vidi više »
Saterlandski frizijski jezik
Saterlandski frizijski jezik (ISO 639-3: stq; saterfrizijski; saterfriesisch, saterfriesiesch, saterländisch, saterlandic frisian), jedan od tri frizijska jezika šire germanske skupine kojim govori oko 5 000 ljudi (2001 Wolbert Smidt), etničkih Friza ili Saterfriza u njemačkoj općini (gemeinde) Saterland (sterfrizijski Seelterlound) u Donjoj Saskoj na sjeverozapadu Njemačke.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Saterlandski frizijski jezik · Vidi više »
Sjevernofrizijski jezik
Sjevernofrizijski jezik (ISO 639-3:; Nordfriesisch; frizijski noardfrysk), jedan od tri frizijska jezika, šire zapadnogermanske skupine kojim govori oko 10 000 od 60 000 etničkih sjevernih Friza u bundesländu (federalna država) Schleswig-Holstein na sjeveru Njemačke.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Sjevernofrizijski jezik · Vidi više »
Skald
Heimskringle'' objavljene 1899. godine) Skald (staronordijski: "pjesnik") izraz je koji se koristi za pjesnike na dvorovima skandinavskih vladara od vikinškog doba, od 793.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Skald · Vidi više »
Srednjoniskonjemački jezik
Srednjodonjonjemački jezik (ISO 639-3: gml; srednjosaksonski, mittelniederdeutsch), povijesni zapadnogermanski jezik koji se razvio od starosaksonskog.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Srednjoniskonjemački jezik · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Staroengleski jezik · Vidi više »
Starosaski jezik
Starosaski jezik (ISO 639-3: osx; Altnieder-deutsch), povijesni zapadnogermanski jezik ingveonske skupine kojim su od 8.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Starosaski jezik · Vidi više »
Visokonjemački jezici
Visokonjemački jezici, glavna i najveća skupina zapadnogermanskih jezika koji su rasprostranjeni po južnoj i središnjoj Njemačkoj i susjednim državama: Luksemburg, Švicarska, Austrija, te u nekim prekomorskim zemljama, kao što su Kanada.
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Visokonjemački jezici · Vidi više »
Zapadnofrizijski jezik
Zapadnofrizijski jezik (ISO 639-3: fry stariji identifikator bio je, a povučen je 1. veljače 2007; frysk, fries), jedan od tri frizijska jezika kojim govori oko 700 000 Friza (1976 Stephens), poglavito u Friziji (Fryslân; 467 000; 2001 popis).
Novi!!: Zapadnogermanski jezici i Zapadnofrizijski jezik · Vidi više »
