Brže od pregledniku!
66 odnosi: Adolf Sabljak, Ante Roje (narodni heroj), Ante Vukman Bebe, Željko Baltić, Bitka kod Kostajnice 1651., Bitka kod Marine 1657., Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663., Bitka za Turtucaiau, Bogdan Oreščanin, Bojna, Die Fahne hoch, Dizdar, Domovinski rat, Drago Marković, Dragoljub (Draža) Mihailović, Frane Šore Čelik, Franjo Herljević, Franjo Ogulinac, Georgij Žukov, Germani, Giulio Alberoni, Ivan Senjug, Jože Gregorčič, Josip Reihl-Kir, Josip Ružička, Jozo Lozovina Mosor, Komtur, Kraljevsko hrvatsko domobranstvo, Krimski rat, Ludwig von Fautz, Lutonjica Toporko i devet župančića, Maršal, Mario Čerkez, Mila Gojsalića (opera), Mirko Markov Mikas, Napoleonski ratovi, Obrana Splita od Osmanlija 1657., Opsada Krfa 1716., Oružane snage Kuvajta, Oružane snage Poljsko-Litavske Unije, Oružane snage Svetog Rimskog Carstva, Osmanski napad na Vis 1571., Otok Aleksandra I., Petar Keglević (VII.), Pomorska operacija, Providur, Prozor (Otočac), Rade Končar, Rustavi, Sjevernonjemačka konfederacija, ..., Slobodan Macura, Srećko Ante Reić, Stanko Marević, Stanko Parmać, Stari grad Ostrovica, Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj, Stožer, Tri sestre (drama), Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a, Vid Matasović, Zagvozd, Zvonimir Hodak, Zvonimir Skender, 132. brigada HV, 40. slavonska divizija NOVJ-a, 43. istarska divizija NOVJ-a. Proširite indeks (16 više) »
Adolf Sabljak
Adolf Sabljak (Therezien Stadt, Česka, 10. studenoga 1886. – Zagreb, 18. lipnja 1945.) je bio general u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj.
Novi!!: Zapovjednik i Adolf Sabljak · Vidi više »
Ante Roje (narodni heroj)
Ante Roje Levaj (Split, 7. veljače 1914. – 24. listopada 1982.), hrvatski komunistički revolucionar, partizanski zapovjednik, društveno-politički radnik SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Ante Roje (narodni heroj) · Vidi više »
Ante Vukman Bebe
Ante Vukman Bebe (Seget Vranjica, 1920. – Seget Vranjica, 1983.), komunistički revolucionar i komandant Segetsko-marinskog partizanskog odreda.
Novi!!: Zapovjednik i Ante Vukman Bebe · Vidi više »
Željko Baltić
Željko Baltić (Šibenik) je hrvatski branitelj, hrvatski Srbin koji se kao zapovjednik obrane otoka Žirje i 3.
Novi!!: Zapovjednik i Željko Baltić · Vidi više »
Bitka kod Kostajnice 1651.
Bitka kod Kostajnice naziv je za ratni sukob iz 1651. godine između hrvatskih i turskih snaga, u kojem su Turci doživjeli težak poraz.
Novi!!: Zapovjednik i Bitka kod Kostajnice 1651. · Vidi više »
Bitka kod Marine 1657.
Bitka kod Bosiljine (današnje Marine) je bila bitka u doba osmanskih osvajanja hrvatskih krajeva pod mletačkom vlašću.
Novi!!: Zapovjednik i Bitka kod Marine 1657. · Vidi više »
Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663.
Bitka kod Jurjevih Stijena (16. listopada 1663.) je bitka koju su vodili Kraljevina Hrvatska i Habsburška Monarhija protiv Osmanskog Carstva, a vođena je kod Jurjevih Stijena (nedaleko Otočca).
Novi!!: Zapovjednik i Bitka kraj Jurjevih Stijena 1663. · Vidi više »
Bitka za Turtucaiau
Bitka za Turtucaiau (rum. Bătălia de la Turtucaia; bug. Битка при Тутракан, Bitka pri Tutrakan) je jedna od prvih bitaka koja se između Rumunjske i Centralnih sila vodila na Rumunjskom bojištu nakon ulaska Rumunjske u rat na strani Antante.
Novi!!: Zapovjednik i Bitka za Turtucaiau · Vidi više »
Bogdan Oreščanin
Bogdan Oreščanin (Perna kod Vrginmosta, 27. listopada 1916. – 1978.), pravnik, diplomat, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA u rezervi, društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Hrvatske i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Bogdan Oreščanin · Vidi više »
Bojna
Bojna – ili bataljun – je vojna postrojba koja se sastoji od 3 – 5 satnija ili bitnica (300 do 800 vojnika); njome zapovijeda bojovnik kojemu su podređeni satnici (zapovjednici satnije).
Novi!!: Zapovjednik i Bojna · Vidi više »
Die Fahne hoch
Die Fahne hoch (hrv. Zastava gore), poznata i kao Horst-Wessel-Lied (hrv. Pjesma Horsta Wessela), bila je himna Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (NSDAP) od 1930.
Novi!!: Zapovjednik i Die Fahne hoch · Vidi više »
Dizdar
Prikaz turskog ratnika iz 16. stoljeća (autor Melchior Lorck) Dizdar (tur.: dizdar; perz.: kale muhafizi), naziv za kaštelana, odnosno zapovjednika tvrđave, u Turskom Carstvu.
Novi!!: Zapovjednik i Dizdar · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zapovjednik i Domovinski rat · Vidi više »
Drago Marković
Drago Marković (Kučine, kraj Splita, 5. studenog 1901. — Šekovići, 17. srpnja 1943.) bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Drago Marković · Vidi više »
Dragoljub (Draža) Mihailović
Dragoljub (Draža) Mihailović isto poznat kao Čiča (Ivanjica, 26. travnja 1893. – Beograd, 17. srpnja 1946.) bio je zapovjednik kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini tijekom Drugoga svjetskog rata (četnika), osuđen je i strijeljan 1946. godine zbog ratnih zločina i suradnje s okupacijskim vlastima.
Novi!!: Zapovjednik i Dragoljub (Draža) Mihailović · Vidi više »
Frane Šore Čelik
Frane Šore Čelik (Seget Donji, 14. srpnja 1918. – Vidimlije, 12. lipnja 1942.), poznat i pod drugim nadimkom Bajuba, komunistički revolucionar, partizanski zapovjednik i organizator antifašističkog ustanka u Segetu Donjem.
Novi!!: Zapovjednik i Frane Šore Čelik · Vidi više »
Franjo Herljević
Franjo Herljević (Tuzla, 21. lipnja 1915. – Beograd, 4. svibnja 1998.) je bio narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Franjo Herljević · Vidi više »
Franjo Ogulinac
Franjo Ogulinac - Seljo (Žabno, kraj Siska, 14. ožujka 1904. — Visoće, 9. listopada 1942.) bio je borac u Španjolskom građanskom ratu, jugoslavenski partizan i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Franjo Ogulinac · Vidi više »
Georgij Žukov
Georgij Konstantinovič Žukov (rus. Георгий Константинович Жуков, 2. prosinca 1894. – 18. lipnja 1974.), sovjetski general.
Novi!!: Zapovjednik i Georgij Žukov · Vidi više »
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Novi!!: Zapovjednik i Germani · Vidi više »
Giulio Alberoni
Giulio Alberoni (Fiorenzuola d’Arda, kraj Piacenze, 31. svibnja 1664. – Rim, 16. lipnja 1752.), španjolski državnik i kardinal talijanskog podrijetla.
Novi!!: Zapovjednik i Giulio Alberoni · Vidi više »
Ivan Senjug
Ivan Senjug - Ujak (Slobodnica kraj Slavonskog Broda, 1920. — Grubišno Polje, 24. kolovoza 1944.) bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Ivan Senjug · Vidi više »
Jože Gregorčič
Jože Gregorčič (partizansko ime Jože Gorenjc; Volosko kraj Rijeke, 30. srpnja 1903. - Ratitovec, 9. rujna 1942.), sudionik Španjolskoga građanskog rata i Narodnooslobodilačke borbe, narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Jože Gregorčič · Vidi više »
Josip Reihl-Kir
Josip Reihl-Kir (Sirač, 25. srpnja 1955. – Tenja, 1. srpnja 1991.), zapovjednik osječke policije, ubijen iz zasjede 1991.
Novi!!: Zapovjednik i Josip Reihl-Kir · Vidi više »
Josip Ružička
Josip Ružička (Otkopi, kraj Daruvara, 10. kolovoza 1919. – Orahovica, 7. veljače 1945.) je bio sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Josip Ružička · Vidi više »
Jozo Lozovina Mosor
Jozo Lozovina Mosor (Donji Seget, 20. svibnja 1919. – Seget Donji, 19. svibnja 1946.), komunistički revolucionar, rukovodilac antifašističkog ustanka u ratnom kotaru Trogir i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Jozo Lozovina Mosor · Vidi više »
Komtur
Komtur (njem. komtur), u srednjovjekovnim viteškim redovima, posebno kod templara, ivanovaca i teutonaca, vitez kojega uloga nije posve jasna.
Novi!!: Zapovjednik i Komtur · Vidi više »
Kraljevsko hrvatsko domobranstvo
Kraljevsko hrvatsko domobranstvoSaborski dnevnik Kraljevinah Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, Opseg 2, LXXI.
Novi!!: Zapovjednik i Kraljevsko hrvatsko domobranstvo · Vidi više »
Krimski rat
Krimski rat vodio se od listopada 1853. do veljače 1856. godine između Ruskog Carstva i Alijanse koju su tvorili Britansko Carstvo, Drugo Francusko Carstvo, Osmansko Carstvo i Kraljevina Sardinija.
Novi!!: Zapovjednik i Krimski rat · Vidi više »
Ludwig von Fautz
Ludwig Ritter von Fautz (Beč, 20. kolovoza 1811. – Penzing, danas Beč, 23. veljače 1880.), viceadmiral i zapovjednik austrijske ratne mornarice.
Novi!!: Zapovjednik i Ludwig von Fautz · Vidi više »
Lutonjica Toporko i devet župančića
Lutonjica Toporko i devet župančića je pripovijetka iz knjige Ivane Brlić-Mažuranić Priče iz davnine.
Novi!!: Zapovjednik i Lutonjica Toporko i devet župančića · Vidi više »
Maršal
Maršal ili Feldmaršal jedan od najvećih ili najviših vojni činova u nekim državama.
Novi!!: Zapovjednik i Maršal · Vidi više »
Mario Čerkez
Mario Čerkez (Rijeka, Vitez, 27. ožujka 1959.), bosanskohercegovački Hrvat, zapovjednik Viteške brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO) od njezinog osnivanja 1992.
Novi!!: Zapovjednik i Mario Čerkez · Vidi više »
Mila Gojsalića (opera)
Mila Gojsalića povijesna je glazbena drama u tri dijela s prologom hrvatskog skladatelja Jakova Gotovca, za koju je libreto prema vlastitoj istoimenoj poemi priredio Danko Angjelinović.
Novi!!: Zapovjednik i Mila Gojsalića (opera) · Vidi više »
Mirko Markov Mikas
Mirko Markov Mikas (Daruvar, 20. kolovoza 1943. – Caracas, 22. lipnja 2016.), hrvatski kontraadmiral u venezuelanskoj ratnoj mornarici i pomorski zapovjednik.
Novi!!: Zapovjednik i Mirko Markov Mikas · Vidi više »
Napoleonski ratovi
Napoleonski ratovi (fra. Les guerres napoléoniennes, Guerres napoléoniennes) ili Napoleonovi ratovi (fra. Les guerres de Napoléon) – poznati još i kao Protufrancuski ratovi – bili su niz oružanih sukoba vođenih od 18. svibnja 1803. do 20. studenoga 1815. godine između Francuskog Carstva (isprva Francuske Republike) pod Napoleonom I. Bonaparteom, zajedno s njegovim marionetama i saveznicima, te Protunapoleonske koalicije na čelu s Britanskim Carstvom, Ruskim Carstvom, Austrijskim Carstvom, Svetim Rimskim Carstvom (do 1806.) i Kraljevinom Pruskom. Bilo je sedam Napoleonskih ratova, od kojih je pet nazvano po koalicijama koje su se borile protiv Napoleona: (1) Rat Treće koalicije (1803. – 1806.), (2) Rat Četvrte koalicije (1806. – 1807.), (3) Rat Pete koalicije (1809.), (4) Rat Šeste koalicije (1813. – 1814.), (5) Rat Sedme koalicije/Sto dana (1815.), (6) Pirenejski rat/Španjolski rat za neovisnost (1807. – 1814.) i (7) Napoleonova invazija na Rusiju (1812.). Ratovi su proizašli iz političkih sila koje su se uzdigle iz Francuske revolucije (1789.
Novi!!: Zapovjednik i Napoleonski ratovi · Vidi više »
Obrana Splita od Osmanlija 1657.
Obrana Splita od Osmanlija, niz sukcesivnih napada osmanlijske vojske na grad Split, tada pod mletačkom vlašću, koja su se dogodila u razdoblju od 13. do 21. lipnja 1657. godine.
Novi!!: Zapovjednik i Obrana Splita od Osmanlija 1657. · Vidi više »
Opsada Krfa 1716.
Opsada Krfa odvijala se od 8. srpnja do 21. kolovoza 1716. godine, a započela je kada je Osmansko Carstvo opkolilo grad Krf na istoimenom otoku, kojeg je tada kontrolirala Mletačka Republika.
Novi!!: Zapovjednik i Opsada Krfa 1716. · Vidi više »
Oružane snage Kuvajta
Oružane snage Kuvajta sastoje se od kopnene vojske, mornarice, Obalne straže, ratnog zrakoplovstva, Emirove stražarska brigade, 25.
Novi!!: Zapovjednik i Oružane snage Kuvajta · Vidi više »
Oružane snage Poljsko-Litavske Unije
Oružane snage Poljsko-Litavske Unije sastojala se od dvije odvojene vojske – Krunske vojske Kraljevine Poljske i Vojske Velike Kneževine Litve nakon Lublinske unije 1569.
Novi!!: Zapovjednik i Oružane snage Poljsko-Litavske Unije · Vidi više »
Oružane snage Svetog Rimskog Carstva
Oružane snage Svetog Rimskog Carstva (njem. Reichsarmee, lat. Exercitus imperii) bila je nacionalna vojska Svetog Rimskog Carstva stvorena 1422. godine, a ukinuta je kada se Carstvo raspalo 1806. godine tijekom Napoleonskih ratova, točnije u bitci kod Austerlitza.
Novi!!: Zapovjednik i Oružane snage Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Osmanski napad na Vis 1571.
Osmanski napad na Vis je bila vojna operacija osmanskih pomorskih snaga.
Novi!!: Zapovjednik i Osmanski napad na Vis 1571. · Vidi više »
Otok Aleksandra I.
Otok Aleksandra I., koji je također poznat kao Otok Aleksandra, Zemlja Aleksandra I., Zemlja Aleksandra, Arhipelag Aleksandra I. i Zemlja Aleksandra I., najveći je otok Antarktike.
Novi!!: Zapovjednik i Otok Aleksandra I. · Vidi više »
Petar Keglević (VII.)
Petar VII.
Novi!!: Zapovjednik i Petar Keglević (VII.) · Vidi više »
Pomorska operacija
Pomorska operacija (en. Maritime operations) podrazumijevaju svaku aktivnost pomorskih snaga koju one obavljaju na površini i ispod površine mora, u zraku i u kopnenom dijelu priobalja radi izvršenja zadaće ili ostvarenja cilja operacije.
Novi!!: Zapovjednik i Pomorska operacija · Vidi više »
Providur
Providur iskrivljen izgovor od venecijanskog: provedadore.
Novi!!: Zapovjednik i Providur · Vidi više »
Prozor (Otočac)
Prozor je naselje u Hrvatskoj, u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Zapovjednik i Prozor (Otočac) · Vidi više »
Rade Končar
Rade Končar (Končarev Kraj, Korenica, 28. listopada 1911. – Šibenik, 22. svibnja 1942.) bio je revolucionar, sekretar Komunističke partije Hrvatske, organizator partizanskih odreda u Hrvatskoj 1941.
Novi!!: Zapovjednik i Rade Končar · Vidi više »
Rustavi
Rustavi (gru. რუსთავი) je grad i administrativno središte provincije Kvemo Kartli u Gruziji, osnovano 19. siječnja 1948. godine.
Novi!!: Zapovjednik i Rustavi · Vidi više »
Sjevernonjemačka konfederacija
Sjevernonjemačka konfederacija ili Sjevernonjemački savez (njem. Norddeutscher Bund) bio je njemački vojni savez osnovan u kolovozu 1866. pod vodstvom Kraljevine Pruske, koje je sljedeće godine transformiran u konfederalnu državu (de facto saveznu državu), koja je postojala od srpnja 1867. do prosinca 1870. godine.
Novi!!: Zapovjednik i Sjevernonjemačka konfederacija · Vidi više »
Slobodan Macura
Slobodan Macura - Bondo (Zadar, 26. travnja 1918. — Kalinovik, 21. ožujka 1943.) bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Slobodan Macura · Vidi više »
Srećko Ante Reić
Srećko Ante Reić – PeticaRazni autori: Ratna kronika Splita 1941.-1945.
Novi!!: Zapovjednik i Srećko Ante Reić · Vidi više »
Stanko Marević
Stanko Marević - Prpić (Kula Norinska, kraj Metkovića, 13. svibnja 1922. — okolina Metkovića, 25. svibnja 1944.) bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Stanko Marević · Vidi više »
Stanko Parmać
Stanko Parmać (Opuzen, 23. ožujka 1913. – Split, 2. ožujka 1982.) bio je učitelj, sudionik Narodnooslobodilačke borbe, kontraadmiral JRM-a i narodni heroj Jugoslavije.
Novi!!: Zapovjednik i Stanko Parmać · Vidi više »
Stari grad Ostrovica
Šubića, kada se ne znaju njen izgled i dimenzije. Ni stotinu kilometara južnije na istoj karti nalazi se istoimena, strateški izuzetno važna tvrđava Ostrovica, tadašnji posjed Šubića. Stari grad Ostrovica, velika srednjovjekovna fortifikacija na strmom brdu iznad lijeve obale rijeke Une kod istoimenog naselja u blizini Kulen Vakufa, Grad Bihać, Unsko-sanska županija, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Zapovjednik i Stari grad Ostrovica · Vidi više »
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj
Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj Stjepan III. (mađ. III. Istvan) (1147. – 4. ožujka 1172.), hrvatsko-ugarski kralj (1162. i 1163. – 1172.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Zapovjednik i Stjepan III., hrvatsko-ugarski kralj · Vidi više »
Stožer
Vojni stožer je formalno ustrojena cjelina (stalna ili privremena) sastavljena od časnika i dočasnika koja omogućuje dvosmjernu razmjenu informacija između zapovjednika i podređenih postrojba.
Novi!!: Zapovjednik i Stožer · Vidi više »
Tri sestre (drama)
Sankt Petersburgu Tri Sestre (rus. Три сестры) je drama ruskog pisca Antona Pavloviča Čehova napisana 1900., a prvi put izvedena 1901. u Moskovskom umjetničkom kazalištu.
Novi!!: Zapovjednik i Tri sestre (drama) · Vidi više »
Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a
Trinaesta primorsko-goranska udarna divizija NOVJ-a formirana je u drugoj polovici travnja 1943. godine u Brinju, prema naređenju Vrhovnog štaba NOV i POJ.
Novi!!: Zapovjednik i Trinaesta primorsko-goranska divizija NOVJ-a · Vidi više »
Vid Matasović
Vid Matasović (Vitez) (Pag, 1. pol. 16. st. Kreta, 7. kolovoza 1583.) bio je hrvatski vojni zapovjednik u mletačkim postojbama i plemić.
Novi!!: Zapovjednik i Vid Matasović · Vidi više »
Zagvozd
Zagvozd je općina u Hrvatskoj, u Imotskoj krajini, Splitsko-dalmatinska županija.
Novi!!: Zapovjednik i Zagvozd · Vidi više »
Zvonimir Hodak
Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik i kolumnist.
Novi!!: Zapovjednik i Zvonimir Hodak · Vidi više »
Zvonimir Skender
Zvornimir Skender (Zagreb, 18. srpnja 1939. – Corte, 13. travnja 2023.) bio je potpukovnik (fr. Lieutenant-colonel) francuske Legije stranaca i general bojnik Hrvatske kopnene vojske, zamjenik zapovjednika 1. hrvatskoga gardijskog zbora.
Novi!!: Zapovjednik i Zvonimir Skender · Vidi više »
132. brigada HV
132.
Novi!!: Zapovjednik i 132. brigada HV · Vidi više »
40. slavonska divizija NOVJ-a
40.
Novi!!: Zapovjednik i 40. slavonska divizija NOVJ-a · Vidi više »
43. istarska divizija NOVJ-a
43.
Novi!!: Zapovjednik i 43. istarska divizija NOVJ-a · Vidi više »
