Brže od pregledniku!Sličnosti između 1. siječnja i 26. srpnja
1. siječnja i 26. srpnja imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Češka, Francuska, Fulgencio Batista, Gregorijanski kalendar, Hrvatski jezik, Prijestupna godina, 1711., 1869., 1880., 1887., 1893., 1894., 1900., 1901., 1912., 1919., 1928., 1934., 1939., 1943., 1952., 1959., 1961., 1963., 1986., 1990., 2001., 2004., 2013..
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
1. siječnja i Češka · 26. srpnja i Češka ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
1. siječnja i Francuska · 26. srpnja i Francuska ·
Fulgencio Batista
Batista i Mauricio Magdaleno 1956. godine General Fulgencio Batista y Zaldívar (Banes, 16. siječnja 1901. – Guadalmina, 6. kolovoza 1973.), kubanski predsjednik, diktator i borac protiv snaga Fidela Castra.
1. siječnja i Fulgencio Batista · 26. srpnja i Fulgencio Batista ·
Gregorijanski kalendar
Gregorijanski kalendar je međunarodno najviše korišten kalendar, a dobio je ime po papi Grguru XIII. (lat. Gregorius).
1. siječnja i Gregorijanski kalendar · 26. srpnja i Gregorijanski kalendar ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
1. siječnja i Hrvatski jezik · 26. srpnja i Hrvatski jezik ·
Prijestupna godina
Prijestupna godina u gregorijanskom i julijanskom kalendaru je godina koja ima 366 dana, za razliku od ostalih godina koje imaju 365 dana.
1. siječnja i Prijestupna godina · 26. srpnja i Prijestupna godina ·
1711.
Bez opisa.
1. siječnja i 1711. · 1711. i 26. srpnja ·
1869.
Bez opisa.
1. siječnja i 1869. · 1869. i 26. srpnja ·
1880.
Bez opisa.
1. siječnja i 1880. · 1880. i 26. srpnja ·
1887.
Bez opisa.
1. siječnja i 1887. · 1887. i 26. srpnja ·
1893.
Bez opisa.
1. siječnja i 1893. · 1893. i 26. srpnja ·
1894.
Bez opisa.
1. siječnja i 1894. · 1894. i 26. srpnja ·
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
1. siječnja i 1900. · 1900. i 26. srpnja ·
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
1. siječnja i 1901. · 1901. i 26. srpnja ·
1912.
Bez opisa.
1. siječnja i 1912. · 1912. i 26. srpnja ·
1919.
Bez opisa.
1. siječnja i 1919. · 1919. i 26. srpnja ·
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
1. siječnja i 1928. · 1928. i 26. srpnja ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1. siječnja i 1934. · 1934. i 26. srpnja ·
1939.
Bez opisa.
1. siječnja i 1939. · 1939. i 26. srpnja ·
1943.
Bez opisa.
1. siječnja i 1943. · 1943. i 26. srpnja ·
1952.
Bez opisa.
1. siječnja i 1952. · 1952. i 26. srpnja ·
1959.
Bez opisa.
1. siječnja i 1959. · 1959. i 26. srpnja ·
1961.
Bez opisa.
1. siječnja i 1961. · 1961. i 26. srpnja ·
1963.
Bez opisa.
1. siječnja i 1963. · 1963. i 26. srpnja ·
1986.
Bez opisa.
1. siječnja i 1986. · 1986. i 26. srpnja ·
1990.
Bez opisa.
1. siječnja i 1990. · 1990. i 26. srpnja ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
1. siječnja i 2001. · 2001. i 26. srpnja ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
1. siječnja i 2004. · 2004. i 26. srpnja ·
2013.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1. siječnja i 26. srpnja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1. siječnja i 26. srpnja
Usporedba između 1. siječnja i 26. srpnja
1. siječnja ima 366 odnose, a 26. srpnja ima 129. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 5.86% = 29 / (366 + 129).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1. siječnja i 26. srpnja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
