Brže od pregledniku!Sličnosti između 1912. i 2008.
1912. i 2008. imaju 46 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ana Bešlić, Švicarska, Francuska, Grčka, Hrvatski jezik, Njemačka, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Sjedinjene Američke Države, Srbija, Zagreb, 1. siječnja, 11. svibnja, 12. lipnja, 13. travnja, 15. kolovoza, 15. studenoga, 16. ožujka, 18. lipnja, 19. prosinca, 1922., 1939., 1941., 1947., 1954., 1982., 1990., ..., 20. travnja, 2007., 2009., 21. srpnja, 22. svibnja, 23. lipnja, 23. ožujka, 23. prosinca, 26. kolovoza, 26. svibnja, 26. travnja, 28. siječnja, 30. siječnja, 6. lipnja, 8. prosinca, 9. prosinca. Proširite indeks (16 više) »
Ana Bešlić
Ana Bešlić (salaš Šara Pustara kod Bajmoka, 16. ožujka 1912. – Beograd, 28. siječnja 2008.) je bila kiparica iz Srbije, rodom iz obitelji Hrvata iz Bačke u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
1912. i Ana Bešlić · 2008. i Ana Bešlić ·
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Švicarska i 1912. · Švicarska i 2008. ·
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
1912. i Francuska · 2008. i Francuska ·
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
1912. i Grčka · 2008. i Grčka ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
1912. i Hrvatski jezik · 2008. i Hrvatski jezik ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
1912. i Njemačka · 2008. i Njemačka ·
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
1912. i Nobelova nagrada za fiziku · 2008. i Nobelova nagrada za fiziku ·
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
1912. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · 2008. i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu ·
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
1912. i Nobelova nagrada za kemiju · 2008. i Nobelova nagrada za kemiju ·
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
1912. i Nobelova nagrada za književnost · 2008. i Nobelova nagrada za književnost ·
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
1912. i Nobelova nagrada za mir · 2008. i Nobelova nagrada za mir ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
1912. i Sjedinjene Američke Države · 2008. i Sjedinjene Američke Države ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
1912. i Srbija · 2008. i Srbija ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
1912. i Zagreb · 2008. i Zagreb ·
1. siječnja
1.
1. siječnja i 1912. · 1. siječnja i 2008. ·
11. svibnja
11.
11. svibnja i 1912. · 11. svibnja i 2008. ·
12. lipnja
12.
12. lipnja i 1912. · 12. lipnja i 2008. ·
13. travnja
13.
13. travnja i 1912. · 13. travnja i 2008. ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i 1912. · 15. kolovoza i 2008. ·
15. studenoga
15.
15. studenoga i 1912. · 15. studenoga i 2008. ·
16. ožujka
16.
16. ožujka i 1912. · 16. ožujka i 2008. ·
18. lipnja
18.
18. lipnja i 1912. · 18. lipnja i 2008. ·
19. prosinca
19.
19. prosinca i 1912. · 19. prosinca i 2008. ·
1922.
Bez opisa.
1912. i 1922. · 1922. i 2008. ·
1939.
Bez opisa.
1912. i 1939. · 1939. i 2008. ·
1941.
Bez opisa.
1912. i 1941. · 1941. i 2008. ·
1947.
Bez opisa.
1912. i 1947. · 1947. i 2008. ·
1954.
Bez opisa.
1912. i 1954. · 1954. i 2008. ·
1982.
Bez opisa.
1912. i 1982. · 1982. i 2008. ·
1990.
Bez opisa.
1912. i 1990. · 1990. i 2008. ·
20. travnja
20.
1912. i 20. travnja · 20. travnja i 2008. ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
1912. i 2007. · 2007. i 2008. ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
1912. i 2009. · 2008. i 2009. ·
21. srpnja
21.
1912. i 21. srpnja · 2008. i 21. srpnja ·
22. svibnja
22.
1912. i 22. svibnja · 2008. i 22. svibnja ·
23. lipnja
23.
1912. i 23. lipnja · 2008. i 23. lipnja ·
23. ožujka
23.
1912. i 23. ožujka · 2008. i 23. ožujka ·
23. prosinca
23.
1912. i 23. prosinca · 2008. i 23. prosinca ·
26. kolovoza
26.
1912. i 26. kolovoza · 2008. i 26. kolovoza ·
26. svibnja
26.
1912. i 26. svibnja · 2008. i 26. svibnja ·
26. travnja
26.
1912. i 26. travnja · 2008. i 26. travnja ·
28. siječnja
28.
1912. i 28. siječnja · 2008. i 28. siječnja ·
30. siječnja
30.
1912. i 30. siječnja · 2008. i 30. siječnja ·
6. lipnja
6.
1912. i 6. lipnja · 2008. i 6. lipnja ·
8. prosinca
8.
1912. i 8. prosinca · 2008. i 8. prosinca ·
9. prosinca
9.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što 1912. i 2008. imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između 1912. i 2008.
Usporedba između 1912. i 2008.
1912. ima 165 odnose, a 2008. ima 743. Kao što im je zajedničko 46, Jaccard indeks 5.07% = 46 / (165 + 743).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između 1912. i 2008.. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
