Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

2008. i Hrvatsko-japanski odnosi

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između 2008. i Hrvatsko-japanski odnosi

2008. vs. Hrvatsko-japanski odnosi

2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak. 50px Veleposlanstvo Hrvatske u Tokio Veleposlanstvo Japana u Zagrebu Hrvatsko-japanski odnosi (na japanskom jeziku 日本とクロアチアの関係) odnose se na bilateralne međunarodne odnose između Hrvatske i Japana.

Sličnosti između 2008. i Hrvatsko-japanski odnosi

2008. i Hrvatsko-japanski odnosi imaju 14 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Beč, Beograd, GNK Dinamo Zagreb, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska nogometna reprezentacija, Japan, Pula, Rijeka, Tokio, Veljača, Zagreb, 1925., 2007..

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

2008. i Beč · Beč i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

2008. i Beograd · Beograd i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

GNK Dinamo Zagreb

Građanski nogometni klub Dinamo Zagreb je hrvatski nogometni klub iz Zagreba.

2008. i GNK Dinamo Zagreb · GNK Dinamo Zagreb i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

2008. i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

2008. i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Hrvatska nogometna reprezentacija

Hrvatska nogometna reprezentacija predstavlja Republiku Hrvatsku u nogometu.

2008. i Hrvatska nogometna reprezentacija · Hrvatska nogometna reprezentacija i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

2008. i Japan · Hrvatsko-japanski odnosi i Japan · Vidi više »

Pula

Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.

2008. i Pula · Hrvatsko-japanski odnosi i Pula · Vidi više »

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

2008. i Rijeka · Hrvatsko-japanski odnosi i Rijeka · Vidi više »

Tokio

Tokio (japanski: 東京, engleski: Tokyo), bivši Edo, službeno Tokijska metropola, glavni je i najveći grad Japana.

2008. i Tokio · Hrvatsko-japanski odnosi i Tokio · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

2008. i Veljača · Hrvatsko-japanski odnosi i Veljača · Vidi više »

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

2008. i Zagreb · Hrvatsko-japanski odnosi i Zagreb · Vidi više »

1925.

Bez opisa.

1925. i 2008. · 1925. i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

2007.

2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

2007. i 2008. · 2007. i Hrvatsko-japanski odnosi · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između 2008. i Hrvatsko-japanski odnosi

2008. ima 743 odnose, a Hrvatsko-japanski odnosi ima 58. Kao što im je zajedničko 14, Jaccard indeks 1.75% = 14 / (743 + 58).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između 2008. i Hrvatsko-japanski odnosi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »