Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret

Antun Bonifačić vs. Hrvatski oslobodilački pokret

Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar. Hrvatski oslobodilački pokret je politička organizacija odnosno stranka koju su izjavom od 8. lipnja 1956. utemeljili u Argentini Ante Pavelić, Džaferbeg Kulenović, Vjekoslav Vrančić, Andrija Ilić, Ivica Frković, Josip Marković te od desnog krila HSS-a Stjepan Hefer, Ivo Šarinić, Stipe Matijević i Ivan Kordić.

Sličnosti između Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret

Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret imaju 3 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antun Bonifačić, Hrvatska, Stjepan Hefer.

Antun Bonifačić

Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.

Antun Bonifačić i Antun Bonifačić · Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Antun Bonifačić i Hrvatska · Hrvatska i Hrvatski oslobodilački pokret · Vidi više »

Stjepan Hefer

Stjepan Hefer (Čepin, 18. kolovoza 1897. – Buenos Aires, 31. srpnja 1973.), hrvatski odvjetnik, političar, veliki župan velike župe Baranja i ministar seljačkog gospodarstva u Vladi NDH (1943. – 1945.). Nakon Drugog svjetskog rata emigrirao je u Južnu Ameriku da bi nakon Pavelićeve smrti, postao vođa Hrvatskog oslobodilačkog pokreta.

Antun Bonifačić i Stjepan Hefer · Hrvatski oslobodilački pokret i Stjepan Hefer · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret

Antun Bonifačić ima 24 odnose, a Hrvatski oslobodilački pokret ima 42. Kao što im je zajedničko 3, Jaccard indeks 4.55% = 3 / (24 + 42).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Antun Bonifačić i Hrvatski oslobodilački pokret. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »