Otvori u Google MapamaSadržaj
141 odnosi: Austrija, Austrijsko primorje, Austro-ugarska kruna, Austro-ugarska nagodba, Austrougarska ratna mornarica, Austrougarska vojska, Štajerska (austrijska savezna zemlja), Češka (povijesna pokrajina), Češka Šleska, Češki jezik, Čehoslovačka, Černovci, Česi, Banatska Republika, Beč, Berlinski kongres, Bošnjaci, Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Bregenz, Brno, Budimpešta, Bukovina, Car, Carski i kraljevski, Carstva, Cislajtanija, Demokratska Republika Mađarska, Donja Austrija, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državno područje, Druga Poljska Republika, Franjo Josip I., Furlanski jezik, Galicija (srednja Europa), Gornja Austrija, Gott erhalte Franz den Kaiser, Graz, Gulden, Habsburg, Hrvatska pod Habsburzima, Hrvatski jezik, Hrvatsko-ugarska nagodba, Innsbruck, Islam, Istrorumunjski jezik, Jidiš, Josip Jelačić, Karlo I. Austrijski, Karpatski romski jezik, ... Proširite indeks (91 više) »
- Habsburška Monarhija
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austrija
Austrijsko primorje
Austrijsko Primorje (njem. Österreichisches Küstenland, tal. Litorale Austriaco, slo. Avstrijsko primorje) ili Küstenland (Litorale, Primorska), krunska zemlja (Kronland) unutar Austrijskog Carstva (kasnije Austro-Ugarske) od 1813.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austrijsko primorje
Austro-ugarska kruna
Kruna ili korona (njem. Österreichisch-ungarische Krone, mađ. osztrák-magyar korona ili češ. rakousko-uherská koruna) je bila službeno sredstvo plaćanja Austro-Ugarske Monarhije od 1892.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austro-ugarska kruna
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austro-ugarska nagodba
Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska ratna mornarica bila je pomorski dio oružanih snaga Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austrougarska ratna mornarica
Austrougarska vojska
Austrougarska vojska bila je kopnena sastavnica oružanih snaga Austro-Ugarske od 1867.
Pogledaj Austro-Ugarska i Austrougarska vojska
Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Štajerska (njemački: Steiermark) je savezna zemlja (Bundesland) Republike Austrije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Štajerska (austrijska savezna zemlja)
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Pogledaj Austro-Ugarska i Češka (povijesna pokrajina)
Češka Šleska
Češka Šleska, nekoć Moravska Šleska i Austrijska Šleska (češki: České Slezsko, Moravské Slezsko, Rakouské Slezsko), a od 1918. do 1945. i Sudetska Šleska, povijesna je pokrajina koja zajedno s Češkom i Moravskom čini današnju Češku Republiku.
Pogledaj Austro-Ugarska i Češka Šleska
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Pogledaj Austro-Ugarska i Češki jezik
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Pogledaj Austro-Ugarska i Čehoslovačka
Černovci
Černovci, Černjivci ili Černivci (ukr. Чернівці, rus. Черновцы;, njem. Czernowitz, rum. Cernăuţi) je grad u zapadnoj Ukrajini središte Černjivecke oblasti.
Pogledaj Austro-Ugarska i Černovci
Česi
Česi su zapadnoslavenski narod nastanjen u Češkoj (9.524.000).
Pogledaj Austro-Ugarska i Česi
Banatska Republika
Banatska Republika Banatska republika je proglašena 1. studenog 1918. u Temišvaru, po raspadu Austro-Ugarske.
Pogledaj Austro-Ugarska i Banatska Republika
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Austro-Ugarska i Beč
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Austro-Ugarska i Berlinski kongres
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Pogledaj Austro-Ugarska i Bošnjaci
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Pogledaj Austro-Ugarska i Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Bregenz
Bregenz je grad na krajnjem zapadu Austrije od 31.850 stanovnika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Bregenz
Brno
Špilberk Katedrala Brno (češki: Brno; njem. Brünn) je drugi najveći grad u Češkoj.
Pogledaj Austro-Ugarska i Brno
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Pogledaj Austro-Ugarska i Budimpešta
Bukovina
'''Grb Bukovine''' '''Grb pokrajine Bukovine unutar Austro-Ugarske''' '''Zastava Bukovine u Austro-Ugarskoj''' '''Položaj Bukovine u današnjoj Rumunjskoj i Ukrajini''' '''Etnički sastav Bukovine''' '''Podijela Bukovine 1940.
Pogledaj Austro-Ugarska i Bukovina
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Pogledaj Austro-Ugarska i Car
Carski i kraljevski
Oznaka vojne postrojbe u Austro-Ugarskoj monarhiji 1900. godine Grb 1915. – 1918. Carski i kraljevski ili K.u.K. skraćeno od njem. Kaiserlich und Königlich ili u prijevodu na hrvatski, carski i kraljevski (c. i k.) je povijesni pojam koji se odnosi na Austro-Ugarsku (austro-ugarsku monarhiju) od 1867.
Pogledaj Austro-Ugarska i Carski i kraljevski
Carstva
Svijet 1910 g., pod dominacijom kolonijalnih carstva Carstva su države golemoga prostranstva kojima vlada samo jedan vladar.
Pogledaj Austro-Ugarska i Carstva
Cislajtanija
Cislajtanija (arh. Cislitvanija, njem. Cisleithanien) bio je neslužbeni naziv za austrijske zemlje u Austro-Ugarskoj (do 1915. Die im Reichsrat vertretenen Königreiche und Länder – Zemlje i kraljevine zastupane u Carevinskom vijeću, 1915. – 1918. Österreichische Länder – Austrijske zemlje).
Pogledaj Austro-Ugarska i Cislajtanija
Demokratska Republika Mađarska
Demokratska Republika Mađarska bila je nezavisna republika proglašena nakon raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918.
Pogledaj Austro-Ugarska i Demokratska Republika Mađarska
Donja Austrija
Donja Austrija (njem. Niederösterreich), stari naziv: Krunsko vojvodstvo Austrija niže od rijeke Enns (njem. Erzherzogtum Österreich unter der Enns), austrijska je savezna zemlja.
Pogledaj Austro-Ugarska i Donja Austrija
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Pogledaj Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Pogledaj Austro-Ugarska i Državno područje
Druga Poljska Republika
Druga Poljska Republika 1939. Druga Poljska Republika 1922. – 1939. Šleskog ustanka Józef Piłsudski, predsjednik Poljske Druga Poljska Republika, Druga Poljska Zajednica ili međuratna Poljska je poljska država koja je postojala između Prvog i Drugog svjetskog rata, u tom razdoblju Poljaci su vratili svoju nezavisnost.
Pogledaj Austro-Ugarska i Druga Poljska Republika
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Pogledaj Austro-Ugarska i Franjo Josip I.
Furlanski jezik
Furlanski jezik (friulski; furl. lenghe furlane; ISO 639-3: fur), jedan od retoromanskih jezika kojim govori oko 794 000 (2000.) Friuli ili Furlana u švicarskom kantonu Graubündenu i talijanskim provincijama Udinama, Pordenonu i Goriziji u talijanskoj autonomnoj regiji Furlaniji, Veneciji i Julijskoj krajini, u njihovu jeziku Friûl-Vignesie Julie.
Pogledaj Austro-Ugarska i Furlanski jezik
Galicija (srednja Europa)
Karta Galicije 1836. godine Galicija, ili prema izvornom nazivu Galičina odnosno Haličina (ukr. Галичина (Halyčyna/Galičina), polj. Galicja, rus. Галиция (Galicija), njem. Galizien, mađ. Halics, češ. Halič), zemljopisna je regija u istočnom dijelu srednje Europe, smještena između zapadne Ukrajine i istočne Poljske.
Pogledaj Austro-Ugarska i Galicija (srednja Europa)
Gornja Austrija
Gornja Austrija (njemački: Oberösterreich, stari naziv: Erzherzogtum Österreich ob der Enns) je savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Gornja Austrija
Gott erhalte Franz den Kaiser
Gott erhalte Franz den Kaiser ili Bože, čuvaj Cara Franju (znana kao i Carevka, Kaiserhymne te Volkshymne) bila je osobna himna cara Svetog Rimskog Carstva (Franje II.) i Habsburške Monarhije od 1797. godine, Austrijskog Carstva od njegovog osnutka 1804. te službena himna Austro-Ugarske Monarhije od njenog osnutka 1867.
Pogledaj Austro-Ugarska i Gott erhalte Franz den Kaiser
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Graz
Gulden
* arupski gulden, valuta Arube.
Pogledaj Austro-Ugarska i Gulden
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Austro-Ugarska i Habsburg
Hrvatska pod Habsburzima
Ovo je pregledan članak o dugom razdoblju hrvatske povijesti (1527. – 1918.). Detaljnije informacije su u zasebnim člancima. Sisačke bitke 1593. godine Iako već od kraja 14.
Pogledaj Austro-Ugarska i Hrvatska pod Habsburzima
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Austro-Ugarska i Hrvatski jezik
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Pogledaj Austro-Ugarska i Hrvatsko-ugarska nagodba
Innsbruck
Innsbruck je grad u Austriji, glavni grad pokrajine Tirol.
Pogledaj Austro-Ugarska i Innsbruck
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Pogledaj Austro-Ugarska i Islam
Istrorumunjski jezik
Istrorumunjski jezik (ISO 639-3: ruo) jezik istočnoromanske skupine, kojim na sjeveru Istre u nekoliko sela, poglavito Žejane, Lanišće i Šušnjevica danas govori nekoliko stotina Ćiribiraca (555 do 1500; 1994).
Pogledaj Austro-Ugarska i Istrorumunjski jezik
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Pogledaj Austro-Ugarska i Jidiš
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Pogledaj Austro-Ugarska i Josip Jelačić
Karlo I. Austrijski
Karlo IV. (hrv. Karlo Franjo Josip Ludovik Hubert Juraj Oton Marija Habsburško-Lotarinški, njem. Karl Franz Joseph Ludwig Hubert Georg Otto Maria von Habsburg-Lothringen, engl. Charles Francis Joseph Louis Hubert George Otto Mary of Habsburg-Lorraine, mađ. IV. Károly ili Habsburg-Lotaringiai Károly Ferenc József Lajos Hubert György Mária, tal.
Pogledaj Austro-Ugarska i Karlo I. Austrijski
Karpatski romski jezik
minijatura Karpatski romski jezik (ISO 639-3: rmc; bashaldo, romungro), jedan od sedam romskih jezika, kojim govori preko 472 000 ljudi u srednjoj i istočnoj Europi, poglavito u Češkoj (380 000; 2001 popis); 89 900 u Slovačkoj (2001 popis; etničke grupe Sárvika Romá i Ungrike Romá), a ostali u Poljskoj, Rumunjskoj i Ukrajini (etnička grupa Ungrike Romá).
Pogledaj Austro-Ugarska i Karpatski romski jezik
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Pogledaj Austro-Ugarska i Katoličanstvo
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kina
Klagenfurt
Klagenfurt (hrv. Celovac, slov. Celovec) je statutarni grad u Austriji, i glavni grad savezne države Koruške.
Pogledaj Austro-Ugarska i Klagenfurt
Koruška (austrijska savezna zemlja)
Koruška (njem. Kärnten, slo. Koroška) je najjužnija savezna zemlja Republike Austrije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Koruška (austrijska savezna zemlja)
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kraljevina Italija
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kraljevina Srbija
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kraljevina Ugarska
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Pogledaj Austro-Ugarska i Kranjska
Ladinski jezik
Jezici Južnog Tirola - Ladinski jezik označen plavom bojom Ladinski jezik (ladin; ISO 639-3: lld), jezik Ladina, malene etničke grupe u sjeveroistočnoj Italiji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ladinski jezik
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Latinski jezik
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Pogledaj Austro-Ugarska i Lavov
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Linz
Litava (rijeka)
Litava ili Lajta (arh. Litva, njemački Leitha,mađarski Lajta) je oko 180 km duga rijeka u srednjoj Europi.
Pogledaj Austro-Ugarska i Litava (rijeka)
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ljubljana
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Mađari
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Austro-Ugarska i Mađarska
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Austro-Ugarska i Mađarski jezik
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Pogledaj Austro-Ugarska i Monarhija
Moravska
Moravska (češki i slovački: Morava, mađ. Morvaország; polj. Morawy; njem. Mähren) povijesna je pokrajina, a ime je dobila po rijeci Moravi, koja izvire u sjeverozapadnom dijelu ove pokrajine.
Pogledaj Austro-Ugarska i Moravska
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Pogledaj Austro-Ugarska i Musliman
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Pogledaj Austro-Ugarska i Nijemci
Njemačka Austrija
Republika Njemačka Austrija (njemački: Republik Deutschösterreich ili Deutsch-Österreich) stvorena je nakon Prvoga svjetskog rata na području gdje je većinski živjelo stanovništvo koje je govorilo njemački na području Austro-Ugarske bez Kraljevine Ugarske koja je postala Mađarska Demokratska Republika 1918.
Pogledaj Austro-Ugarska i Njemačka Austrija
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Austro-Ugarska i Njemački jezik
Njemački savez
Njemačka konfederacija ili Njemački savez (njem. Deutscher Bund) bio je konfederacija 39 suverenih država Srednje Europe s pretežno njemačkim govornim područjem.
Pogledaj Austro-Ugarska i Njemački savez
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Austro-Ugarska i Novi vijek
Opava
Opava (njemački: Troppau, šleski: Uopawa, donjošleski:Tropp, poljski Opawa, latinski: Oppavia) je grad u sjeveroistočnoj Češkoj u Moravsko-šleskoj pokrajini.
Pogledaj Austro-Ugarska i Opava
Pariška mirovna konferencija 1919.
David Lloyd George, Vittorio Orlando, Georges Clemenceau i Woodrow Wilson. Pariška mirovna konferencija 1919. godine je bila konferencija koju su organizirali pobjednici u Prvom svjetskom ratu kako bi ustanovili mirovne sporazume između Saveznika i poraženih Središnjih sila.
Pogledaj Austro-Ugarska i Pariška mirovna konferencija 1919.
Poljaci
Poljaci (pol. Polacy) su narod iz grupe Zapadnih Slavena, nastanjen na jugu od planinskih područja Sudeta i Karpata preko Sjeverne Europske Nizine na sjever do Baltičkog mora.
Pogledaj Austro-Ugarska i Poljaci
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Austro-Ugarska i Poljska
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Austro-Ugarska i Poljski jezik
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Austro-Ugarska i Prag
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Pogledaj Austro-Ugarska i Pravoslavlje
Predsjednik vlade
Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.
Pogledaj Austro-Ugarska i Predsjednik vlade
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Pogledaj Austro-Ugarska i Protestantizam
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Pogledaj Austro-Ugarska i Pruska
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Austro-Ugarska i Prvi svjetski rat
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Pogledaj Austro-Ugarska i Raspad Austro-Ugarske
Realna unija
Realna unija je veza više država koje imaju zajedničkog vladara.
Pogledaj Austro-Ugarska i Realna unija
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rijeka
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rumunji
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rumunjski jezik
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rusini
Rusinski jezik
Poljsko-rusinski natpis Rusinski jezik (ponegdje se navodi kao istočnorusinski; ISO 639-3: rue) je jezik koji se uglavnom govori u zapadnoj Ukrajini, kao i u susjednim regijama Slovačke i Poljske.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rusinski jezik
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ruski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Austro-Ugarska i Rusko Carstvo
Saint-germainski ugovor
Bosna i Hercegovina 1914. godine Saint-germainski ugovor ugovor između Republike Austrije i zemalja pobjednica u Prvom svjetskom ratu (Velika Britanija, Francuska, Italija, SAD, Japan i dr.), potpisan 10.
Pogledaj Austro-Ugarska i Saint-germainski ugovor
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Austro-Ugarska i Salzburg
Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Salzburg (bavarski: Soizburg) je austrijska savezna zemlja.
Pogledaj Austro-Ugarska i Salzburg (austrijska savezna zemlja)
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Austro-Ugarska i Sarajevo
Sarajevski atentat
Oko pet minuta prije atentata, 28. lipnja 1914. Sarajevski atentat poslužio je kao povod za izbijanje Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Austro-Ugarska i Sarajevski atentat
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Austro-Ugarska i Slaveni
Slovački jezik
Slovački jezik (sl. slovenský jazyk ili slovenčina; ISO 639-3: slk) službeni je jezik Slovačke Republike, koji ima oko 5.019.950 govornika, poglavito u Slovačkoj (4.610.000; popis 2001.); 193.000 u Češkoj (popis 2001.); 11.800 u Mađarskoj (popis 2001.); 80.000 u Srbiji (Vojvodina; W.
Pogledaj Austro-Ugarska i Slovački jezik
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Pogledaj Austro-Ugarska i Slovaci
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Austro-Ugarska i Slovenci
Slovenski jezik
Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).
Pogledaj Austro-Ugarska i Slovenski jezik
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Austro-Ugarska i Srbi
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Pogledaj Austro-Ugarska i Srednja Europa
Srpanjski ultimatum
austrougarskog veleposlanstva u Beogradu, u kojem je umro ruski veleposlanik Nikolaj Hartvig, Srpanjski ultimatum bio je ultimatum upućen vladi Kraljevine Srbije 23. srpnja (10. srpnja po julijanskome kalendaru) 1914. godine, nakon Sarajevskog atentata.
Pogledaj Austro-Ugarska i Srpanjski ultimatum
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Austro-Ugarska i Srpski jezik
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Austro-Ugarska i Talijani
Talijanski iredentizam
Talijanske granice po zamislima iredentista. Ružičasto su granice italije nakon 1. svjetskog rata, a ljubičasto te točkasto-zeleno teritoriji na koje su polagali "pravo" Talijanski iredentizam ("Italia Irredenta") je naziv talijanskog nacionalnog pokreta iz 19.
Pogledaj Austro-Ugarska i Talijanski iredentizam
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Austro-Ugarska i Talijanski jezik
Tianjin
Tianjin (kineski: 天津, pinyin: Tiānjīn; doslovno: „Carski zaljev”), poznat i kao Tjencin (po bivšoj romanizaciji imena kao Tientsin ili T'ien-chin), je grad u Narodnoj Republici Kini.
Pogledaj Austro-Ugarska i Tianjin
Tirol
Zastava Italije Italija) Tirol (talijanski: Tirolo) je povijesna regija u središnjoj Europi koja se upravno sastoji od austrijske savezne države Tirol (koja se sastoji od Sjevernog i Istočnog Tirola) i talijanske regije Trentino-Južni Tirol.
Pogledaj Austro-Ugarska i Tirol
Trianonski ugovor
Potpisivanje Trianonskog ugovora Trianonski ugovor potpisan je 4. lipnja 1920. godine u palači Trianon u Versaillesu u Francuskoj, između Saveznika i Mađarske.
Pogledaj Austro-Ugarska i Trianonski ugovor
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Pogledaj Austro-Ugarska i Trst
Ujedinjenje Italije
Risorgimento (talijanski) je bio pokret za ujedinjenjem Italije revolucionarnim putem u 19.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ujedinjenje Italije
Ukrajinci
Ukrajinci (ukr. українці / ukrajinci) su jedna od tri istočnoslavenske nacije većinom nastanjene u Ukrajini, Rusiji, Bjelorusiji i susjednim područjima.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ukrajinci
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Ukrajinski jezik
Višenarodna država
Višenarodna država, višenacionalna država ili multietnička država je naziv za povijesne i suvremene države koje se prostiru po područjima na kojima stanovništvo čine dva ili više naroda odnosno etničkih skupina s različitim kulturama, jezicima, te vjeroispovjestima.
Pogledaj Austro-Ugarska i Višenarodna država
Vorarlberg
Vorarlberg je jedna od devet saveznih država Republike Austrije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Vorarlberg
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Austro-Ugarska i Zadar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Austro-Ugarska i Zagreb
Zemlje Krune sv. Stjepana
Zemlje Krune sv.
Pogledaj Austro-Ugarska i Zemlje Krune sv. Stjepana
10. rujna
10.
Pogledaj Austro-Ugarska i 10. rujna
13. srpnja
13.
Pogledaj Austro-Ugarska i 13. srpnja
15. ožujka
15.
Pogledaj Austro-Ugarska i 15. ožujka
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Pogledaj Austro-Ugarska i 1901.
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Pogledaj Austro-Ugarska i 1914.
23. srpnja
23.
Pogledaj Austro-Ugarska i 23. srpnja
28. lipnja
28.
Pogledaj Austro-Ugarska i 28. lipnja
28. srpnja
28.
Pogledaj Austro-Ugarska i 28. srpnja
29. listopada
29.
Pogledaj Austro-Ugarska i 29. listopada
29. svibnja
29.
Pogledaj Austro-Ugarska i 29. svibnja
31. listopada
31.
Pogledaj Austro-Ugarska i 31. listopada
31. prosinca
31.
Pogledaj Austro-Ugarska i 31. prosinca
4. lipnja
4.
Pogledaj Austro-Ugarska i 4. lipnja
8. lipnja
8.
Pogledaj Austro-Ugarska i 8. lipnja
Vidi također
Habsburška Monarhija
- Auersperg
- Austro-Ugarska
- Habsburška Monarhija
- Lipicanac
Također poznat kao Austro-Ugarska Monarhija, Austro-Ugarsko Carstvo.