Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ban vs. Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka. Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.

Sličnosti između Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Banovina Hrvatska, Bosna, Hrvatska, Iliri, Ivan Šubašić, Jajce, Kralj, Kraljevina Jugoslavija, Lika, Nezavisna Država Hrvatska, Osmansko Carstvo, Srebrenička banovina, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Usora i Soli, Vidovdanski ustav, 1739., 1918., 1921., 1941..

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Austro-Ugarska i Ban · Austro-Ugarska i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Ban i Banovina Hrvatska · Banovina Hrvatska i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Bosna

Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.

Ban i Bosna · Bosna i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Ban i Hrvatska · Hrvatska i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Iliri

Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.

Ban i Iliri · Iliri i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Ban i Ivan Šubašić · Ivan Šubašić i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Jajce

Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.

Ban i Jajce · Jajce i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Ban i Kralj · Kralj i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Ban i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Lika

Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.

Ban i Lika · Lika i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Ban i Nezavisna Država Hrvatska · Nezavisna Država Hrvatska i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Ban i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Srebrenička banovina

Hrvatska uoči Mohačke bitke 1526. godine. Vojvodine Usore Srebrenička (Srebrnička) banovina je bila vojna upravna jedinica na prostoru današnje države Bosne i Hercegovine.

Ban i Srebrenička banovina · Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine i Srebrenička banovina · Vidi više »

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Ban i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »

Usora i Soli

Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.

Ban i Usora i Soli · Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine i Usora i Soli · Vidi više »

Vidovdanski ustav

Vidovdanski ustav Vidovdanski ustav izglasan je 28. lipnja 1921. godine (po pravoslavnom kalendaru blagdan sv. Vida – Vidovdanski ustav) kao prvi ustav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.

Ban i Vidovdanski ustav · Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine i Vidovdanski ustav · Vidi više »

1739.

Bez opisa.

1739. i Ban · 1739. i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

1918. i Ban · 1918. i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

1921. i Ban · 1921. i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

1941.

Bez opisa.

1941. i Ban · 1941. i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine

Ban ima 108 odnose, a Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine ima 305. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 4.84% = 20 / (108 + 305).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Ban i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »