Brže od pregledniku!
41 odnosi: Arhitektura, Šabac, Beograd, Bosna i Hercegovina, Bukva, Drina, Geologija, Krupanj (općina), Ljubovija (općina), Loznica, Loznica (općina), Mačva, Mačvanski okrug, Mali Zvornik, Mali Zvornik (općina), Meandar, Okruzi Srbije, Petar I. Karađorđević, Pješčenjak, Rasjed, Ruma, Semberija, Srbi, Srbija, Srpski jezik, Stefan Nemanja, Sumpor, Sumporovodik, Tršić, Vuk Karadžić, Zvornik, 1317., 15. stoljeće, 1533., 1720., 18. stoljeće, 19. stoljeće, 1914., 1991., 2000., 2002..
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Banja Koviljača i Arhitektura · Vidi više »
Šabac
Šabac je grad na desnoj obali Save u Srbiji, trgovačko i gospodarsko središte Mačve.
Novi!!: Banja Koviljača i Šabac · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Banja Koviljača i Beograd · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Banja Koviljača i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bukva
Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.
Novi!!: Banja Koviljača i Bukva · Vidi više »
Drina
Drina je rijeka u istočnoj Bosni i Hercegovini koja svojim donjim tokom čini prirodnu granicu između BiH i Srbije, a činila je i granicu između istočnog i zapadnog dijela Rimskog Carstva.
Novi!!: Banja Koviljača i Drina · Vidi više »
Geologija
Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.
Novi!!: Banja Koviljača i Geologija · Vidi više »
Krupanj (općina)
Krupanj (općina) (ćirilično: Општина Крупањ) je općina u Mačvanskom okrugu na sjeverozapadu Središnje Srbije.
Novi!!: Banja Koviljača i Krupanj (općina) · Vidi više »
Ljubovija (općina)
Ljubovija (općina) (ćirilično: Општина Љубовија) je općina u Mačvanskom okrugu na zapadu Središnje Srbije na granici s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Banja Koviljača i Ljubovija (općina) · Vidi više »
Loznica
Loznica je gradić i općina na zapadu Srbije, u blizini granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Banja Koviljača i Loznica · Vidi više »
Loznica (općina)
Općina Loznica (srp., ćir. Град Лозница, lat. Grad Loznica) pripada Mačvanskome okrugu u središnjoj Srbiji.
Novi!!: Banja Koviljača i Loznica (općina) · Vidi više »
Mačva
Mapa Mačve u zemljopisnim granicama Položaj Mačvanskog okruga u središnjoj Srbiji Mačva je naziv područja između Drine i Save u sjeverozapadnom dijelu središnje Srbije.
Novi!!: Banja Koviljača i Mačva · Vidi više »
Mačvanski okrug
Mačvanski upravni okrug (ćirilično: Мачвански управни округ) se nalazi u zapadnom dijelu Republike Srbije.
Novi!!: Banja Koviljača i Mačvanski okrug · Vidi više »
Mali Zvornik
Mali Zvornik (ćir.: Мали Зворник) je grad i središte istoimene općine u Mačvanskom okrugu u Srbiji.
Novi!!: Banja Koviljača i Mali Zvornik · Vidi više »
Mali Zvornik (općina)
Mali Zvornik je općina u Republici Srbiji.
Novi!!: Banja Koviljača i Mali Zvornik (općina) · Vidi više »
Meandar
230px Meandar je zemljopisni pojam za zavojito korito rijeke koje krivuda u obliku slova - S -. Naziv je dobio po rijeci Meandri u Turskoj (tur.: Büyük Menderes).
Novi!!: Banja Koviljača i Meandar · Vidi više »
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Novi!!: Banja Koviljača i Okruzi Srbije · Vidi više »
Petar I. Karađorđević
Petar I. Karađorđević (Beograd, 11. srpnja 1844. – Beograd, 16. kolovoza 1921.), bio je kralj Srbije (1903. – 1918.) i Kraljevine SHS (1918. – 1921.) iz dinastije Karađorđevića.
Novi!!: Banja Koviljača i Petar I. Karađorđević · Vidi više »
Pješčenjak
Arizoni, SAD Pješčenjak vrsta stijene sastavljene od zrnaca pijeska koja su veličinom pretežno između 0,06 i 2 mm veća od čestica silta, a manja od kršja koja čine breče i konglomerate.
Novi!!: Banja Koviljača i Pješčenjak · Vidi više »
Rasjed
Rasjed na Islandu. Tipovi rasjeda:A - s pomakom po pružanjuB - s pomakom okomito na pružanjeC - s pomakom dijagonalno na pružanje. Maroku. U odnosu na rasjednu plohu u sredini fotografije, lijevi slojevi stijena su lagano propali, u odnosu na desnu stranu stijena. Rasjed je strukturna jedinica litosfere nastala izdizanjem, spuštanjem ili uzdužnim pomicanjem njezinih susjednih dijelova (stijenskih blokova, krila) duž pukotina (paraklaza).
Novi!!: Banja Koviljača i Rasjed · Vidi više »
Ruma
Ruma - središte grada Ruma je gradić u srbijanskom dijelu Srijema, u autonomnoj pokrajini Vojvodini.
Novi!!: Banja Koviljača i Ruma · Vidi više »
Semberija
Bijeljina Semberija je regija u Bosni i Hercegovini koja se nalazi na sjeveroistoku države tj.
Novi!!: Banja Koviljača i Semberija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Banja Koviljača i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Banja Koviljača i Srbija · Vidi više »
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Novi!!: Banja Koviljača i Srpski jezik · Vidi više »
Stefan Nemanja
Stefan Nemanja (crkvenoslavenski: Стѣфань, srpski: Стефан Немања), crkveno ime sveti Simeon, Ribnica (Podgorica), današnja Crna Gora, 1113. - Hilandar, današnja Grčka, 13. veljače 1199.), bio je veliki župan raški 1166. – 1196., rodonačelnik srpske kraljevske loze Nemanjića.
Novi!!: Banja Koviljača i Stefan Nemanja · Vidi više »
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Novi!!: Banja Koviljača i Sumpor · Vidi više »
Sumporovodik
Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.
Novi!!: Banja Koviljača i Sumporovodik · Vidi više »
Tršić
Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Banja Koviljača i Tršić · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Banja Koviljača i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zvornik
Zvornik je grad i središte istoimene općine u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, s 14.584 stanovnika u gradu i 81.295 stanovnika u općini po popisu iz 1991.
Novi!!: Banja Koviljača i Zvornik · Vidi više »
1317.
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 1317. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 15. stoljeće · Vidi više »
1533.
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 1533. · Vidi više »
1720.
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 1720. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 18. stoljeće · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 19. stoljeće · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Banja Koviljača i 1914. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Banja Koviljača i 1991. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Banja Koviljača i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Banja Koviljača i 2002. · Vidi više »
