Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Baranjska županija i Mađarska

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Baranjska županija i Mađarska

Baranjska županija vs. Mađarska

Baranjska županija Baranjska županija (mađ. Baranya megye, nje. Branau) je županija u Mađarskoj. Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Sličnosti između Baranjska županija i Mađarska

Baranjska županija i Mađarska imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šomođska županija, Bačko-kiškunska županija, Drava, Dunav, Hrvati u Mađarskoj, Hrvatska, Kraljevina Ugarska, Mađari, Mikroregije u Mađarskoj, Nijemci u Mađarskoj, Pečuh, Tolnanska županija.

Šomođska županija

Šomođska županija. lijevo Šomođska županija (mađ. Somogy megye) je županija u jugoistočnoj Mađarskoj.

Šomođska županija i Baranjska županija · Šomođska županija i Mađarska · Vidi više »

Bačko-kiškunska županija

Bačko-kiškunska županija Bačko-kiškunska županija je županija u Mađarskoj.

Baranjska županija i Bačko-kiškunska županija · Bačko-kiškunska županija i Mađarska · Vidi više »

Drava

Drava (engleski: Drave, njemački: Drau, slovenski: Drava, mađarski: Dráva) je rijeka u središnjoj Europi.

Baranjska županija i Drava · Drava i Mađarska · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Baranjska županija i Dunav · Dunav i Mađarska · Vidi više »

Hrvati u Mađarskoj

Hrvati su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Baranjska županija i Hrvati u Mađarskoj · Hrvati u Mađarskoj i Mađarska · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Baranjska županija i Hrvatska · Hrvatska i Mađarska · Vidi više »

Kraljevina Ugarska

Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.

Baranjska županija i Kraljevina Ugarska · Kraljevina Ugarska i Mađarska · Vidi više »

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Baranjska županija i Mađari · Mađari i Mađarska · Vidi više »

Mikroregije u Mađarskoj

Mikroregije u Mađarskoj Županije u Mađarskoj i glavni grad bili su podijeljeni na 174 mikroregije (mađ. kistérségek, sing. kistérség), a Budimpešta je bila sama mikroregija za sebe.

Baranjska županija i Mikroregije u Mađarskoj · Mađarska i Mikroregije u Mađarskoj · Vidi više »

Nijemci u Mađarskoj

Nijemci su jedna od nacionalnih manjina u Mađarskoj.

Baranjska županija i Nijemci u Mađarskoj · Mađarska i Nijemci u Mađarskoj · Vidi više »

Pečuh

Pečuh (mađarski: Pécs, latinski: Quinque Ecclesiae, njemački: Fünfkirchen, srpski: Pečuj ili Печуј, slovački: Päťkostolie, turski: Peçuy) je grad u južnoj Mađarskoj; peti po veličini.

Baranjska županija i Pečuh · Mađarska i Pečuh · Vidi više »

Tolnanska županija

Tolnanska županija. Tolnanska županija (mađarski: Tolna megye) jedna je od 19 mađarskih županija.

Baranjska županija i Tolnanska županija · Mađarska i Tolnanska županija · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Baranjska županija i Mađarska

Baranjska županija ima 327 odnose, a Mađarska ima 186. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 2.34% = 12 / (327 + 186).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Baranjska županija i Mađarska. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »