Brže od pregledniku!
44 odnosi: Adolf Loos, Arhitektura, Arthur Schnitzler, Austrija, Beč, Boem, Cionizam, Dizajn, Duša, Ernst Mach, Fasada, Felix Salten, Filozofija, Francuska književnost, Glazba, Građevine, Hermann Bahr, Historicizam, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hugo von Hofmannsthal, Joris-Karl Huysmans, Kafić, Karl Kraus, Književnost, Maurice Barrès, Modernizam, Nacionalizam, Osjećaji, Otto Wagner, Podlistak, Politička korupcija, Psihoanaliza, Psihologija, Richard Strauss, Secesija, Sigmund Freud, Simbolizam, Stefan Zweig, Stil, Umjetnost, 1890., 1900., 1910..
Adolf Loos
Adolf Franz Karl Viktor Maria Loos (Brno, Češka, 10. prosinca 1870. – Beč, 23. kolovoza 1933.) je austrijski arhitekt češkog porijekla.
Novi!!: Bečka moderna i Adolf Loos · Vidi više »
Arhitektura
Partenon u Ateni je primjer drevne arhitekture. Arhitektura (Latinski „architectura“, od starogrčke složenice „arkitekton“, ὰρχιτεκτονική, od ὰρχι glavni i Τεκτονική graditelj) u užem smislu je znanost i umjetnost projektiranja i oblikovanja zgrada i drugih građevina.
Novi!!: Bečka moderna i Arhitektura · Vidi više »
Arthur Schnitzler
Arthur Schnitzler Arthur Schnitzler (Beč, 15. svibnja 1862. – Beč, 21. listopada 1931.), austrijski književnik židovskog podrijetla.
Novi!!: Bečka moderna i Arthur Schnitzler · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Bečka moderna i Austrija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bečka moderna i Beč · Vidi više »
Boem
Poznati boem Tin Ujević izlazi iz bifea ''Tip-top'' u Zagrebu Boem označava osobu koja prakticira nekonvencionalni životni stil, koji se svojim ponašanjem namjerno suprotstavlja uvriježenim moralnim i kulturnim normama ili očekivanjima šire zajednice.
Novi!!: Bečka moderna i Boem · Vidi više »
Cionizam
Cionizam je bio nacionalni pokret Židova za utemeljenje židovske države na području Eretz Yisraela (Izraelske zemlje) u prošlosti podijeljenom u razne sandžake Osmanskog Carstva.
Novi!!: Bečka moderna i Cionizam · Vidi više »
Dizajn
Boris Bućan: plakat za balete Žar ptica i Petruška, (1983.) Dizajn je primijenjena umjetnost i ova riječ je prvo bila korištena kao izraz za stvaranje arhitektonskog plana kroz iterativni proces skica i maketa.
Novi!!: Bečka moderna i Dizajn · Vidi više »
Duša
Duša je, prema mnogim religijskim i filozofskim tradicijama, nematerijalna komponenta čovjekova života, tj.
Novi!!: Bečka moderna i Duša · Vidi više »
Ernst Mach
Ernst Mach (Brno, 18. veljače 1838. - München, 19. veljače 1916.), austrijski fizičar i filozof.
Novi!!: Bečka moderna i Ernst Mach · Vidi više »
Fasada
Fasada (od francuskog: façade, iz talijanskog: facciata, koja je pak derivat od latinskog facies.
Novi!!: Bečka moderna i Fasada · Vidi više »
Felix Salten
Felix Salten (Budimpešta, 6. rujna 1869. – Zurich, 8. listopada 1945.), austrijski pisac i kritičar židovskog podrijetla.
Novi!!: Bečka moderna i Felix Salten · Vidi više »
Filozofija
otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.
Novi!!: Bečka moderna i Filozofija · Vidi više »
Francuska književnost
Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti, najznačajnija zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu.
Novi!!: Bečka moderna i Francuska književnost · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Bečka moderna i Glazba · Vidi više »
Građevine
Kineski zid Građevina je ostvarenje građevinske tehnike.
Novi!!: Bečka moderna i Građevine · Vidi više »
Hermann Bahr
Hermann Bahr (Linz, 19. srpnja 1863. – München, 15. siječnja 1934.), austrijski pisac, redatelj, kritičar.
Novi!!: Bečka moderna i Hermann Bahr · Vidi više »
Historicizam
Historicizam (njemački: Historizismus, francuski: historicisme) ili historizam (njem. Historismus, franc. historisme) je pojava u teoriji književnosti, filozofiji i likovnim umjetnostima 19. stoljeća nastala romantičarskim buđenjem zanimanja za prošlost i intenzivne brige za čuvanje spomenika kulture.
Novi!!: Bečka moderna i Historicizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bečka moderna i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bečka moderna i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hugo von Hofmannsthal
Hugo von Hofmannsthal Hugo von Hofmannsthal (Beč, 1. veljače 1874. - 15. srpnja 1929.) austrijski je pisac židovsko-talijanskog podrijetla rođen u Beču.
Novi!!: Bečka moderna i Hugo von Hofmannsthal · Vidi više »
Joris-Karl Huysmans
Joris-Karl Huysmans (Pariz, 5. veljače 1848. – Pariz, 12. svibnja 1907.), francuski romanopisac flamanskog podrijetla.
Novi!!: Bečka moderna i Joris-Karl Huysmans · Vidi više »
Kafić
Kafići u Samoboru, na gradskom trgu. Kafić je uobičajeni naziv za café bar, ugostiteljski objekt (lokal) namijenjen posluživanju ponajprije kave, ali i drugih alkoholnih i bezalkoholnih pića.
Novi!!: Bečka moderna i Kafić · Vidi više »
Karl Kraus
Karl Kraus 1937. Karl Kraus Karl Kraus (Jičin, Češka, 28. travnja 1874. – Beč, 12. lipnja 1936.), austrijski prozaist, publicist i dramatik židovskog podrijetla.
Novi!!: Bečka moderna i Karl Kraus · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bečka moderna i Književnost · Vidi više »
Maurice Barrès
Auguste-Maurice Barrès (francuski:; 19. kolovoza 1862. – 4. prosinca 1923.) bio je francuski romanopisac, novinar i političar.
Novi!!: Bečka moderna i Maurice Barrès · Vidi više »
Modernizam
Modernizam je dinamičan i relativan pojam koji se koristi da se označe suvremene pojave u književnosti, umjetnosti, odnosno ono što je novo, inovativno u odnosu na tradiciju.
Novi!!: Bečka moderna i Modernizam · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Bečka moderna i Nacionalizam · Vidi više »
Osjećaji
Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu reakciju na neki događaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i događaja.
Novi!!: Bečka moderna i Osjećaji · Vidi više »
Otto Wagner
'''Otto Wagner''' Otto Wagner (Penzing kraj Beča, 18. srpnja 1841. – Beč, 11. travnja 1918.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Bečka moderna i Otto Wagner · Vidi više »
Podlistak
Podlistak ili feljton (fra. feuilleton) pripada publicističkoj vrsti.
Novi!!: Bečka moderna i Podlistak · Vidi više »
Politička korupcija
Politička korupcija Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije Politička korupcija je potkategorija korupcije koja obilježava ilegalno ostvarivanje koristi (nematerijalne ili materijalne) od strane vladinih dužnosnika, odnosno političara.
Novi!!: Bečka moderna i Politička korupcija · Vidi više »
Psihoanaliza
Psihoanaliza je klinička teorija ličnosti koja se usredotočuje na intenzivno proučavanje osobe.
Novi!!: Bečka moderna i Psihoanaliza · Vidi više »
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Novi!!: Bečka moderna i Psihologija · Vidi više »
Richard Strauss
Richard Strauss (München, 11. lipnja 1864. – Garmisch-Partenkirchen, 8. rujna 1949.), njemački skladatelj.
Novi!!: Bečka moderna i Richard Strauss · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Bečka moderna i Secesija · Vidi više »
Sigmund Freud
Sigmund Freud (Příbor (tada Freiberg), Češka, 6. svibnja 1856. - London, 23. rujna 1939.), austrijski neurolog židovskog podrijetla i utemeljitelj psihoanalize.
Novi!!: Bečka moderna i Sigmund Freud · Vidi više »
Simbolizam
Simbolizam (francuski: symbolisme, Hrvatska enciklopedija LZMK, Pristupljeno 25. srpnja 2017.) je umjetnički pokret 19.
Novi!!: Bečka moderna i Simbolizam · Vidi više »
Stefan Zweig
Stefan Zweig (Beč, 28. studenog 1881. − Petrópolis pokraj Ria de Janeira, 23. veljače 1942.), austrijski je književnik.
Novi!!: Bečka moderna i Stefan Zweig · Vidi više »
Stil
Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.
Novi!!: Bečka moderna i Stil · Vidi više »
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Novi!!: Bečka moderna i Umjetnost · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Bečka moderna i 1890. · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Bečka moderna i 1900. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Bečka moderna i 1910. · Vidi više »
