Brže od pregledniku!
39 odnosi: Živjeti od ljubavi (1973.), Deps (1974.), Film, Glumac, Gruntovčani, Hrvatska, Jelenko (televizijska serija), Kazalište, Kosovo, Kuda idu divlje svinje, Mećava (1977.), Mejaši (serija), Nepokoreni grad (televizijska serija), Ponedjeljak ili utorak (1966.), Povratak (1979.), Prizren, Prosjaci i sinovi, Pucanj (1977.), Televizija, Velo misto, Zagreb, 17. rujna, 1963., 1966., 1969., 1970., 1971., 1972., 1973., 1974., 1975., 1977., 1979., 1980., 1982., 1983., 1986., 1988., 8. prosinca.
Živjeti od ljubavi (1973.)
Živjeti od ljubavi, hrvatski dugometražni igrani dramski film iz 1973. godine, u režiji Kreše Golika.
Novi!!: Biserka Alibegović i Živjeti od ljubavi (1973.) · Vidi više »
Deps (1974.)
Deps je hrvatski dugometražni film iz 1974. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Deps (1974.) · Vidi više »
Film
Film (eng. film - kožica, opna, tanki sloj) vizualna je projekcija u pokretu, najčešće ozvučena.
Novi!!: Biserka Alibegović i Film · Vidi više »
Glumac
Glumac ili glumica je osoba koja glumi ili igra ulogu u nekoj umjetničkoj izvedbi.
Novi!!: Biserka Alibegović i Glumac · Vidi više »
Gruntovčani
Dudek i njegova žena Regica Gruntovčani su hrvatska dramska serija iz 1975. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Gruntovčani · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Biserka Alibegović i Hrvatska · Vidi više »
Jelenko (televizijska serija)
Jelenko, ime je za hrvatsku TV seriju za djecu, koju je producirala TV kuća Televizija Zagreb između 1980.
Novi!!: Biserka Alibegović i Jelenko (televizijska serija) · Vidi više »
Kazalište
Kazalište Boljšoj u Moskvi Kazalište je kulturno umjetnička ustanova, namijenjena održavanju priredbi scenske umjetnosti.
Novi!!: Biserka Alibegović i Kazalište · Vidi više »
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
Novi!!: Biserka Alibegović i Kosovo · Vidi više »
Kuda idu divlje svinje
Kuda idu divlje svinje je televizijska serija snimljena 1971. Prva je hrvatska igrana serija.
Novi!!: Biserka Alibegović i Kuda idu divlje svinje · Vidi više »
Mećava (1977.)
Mećava, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Mećava (1977.) · Vidi više »
Mejaši (serija)
Mejaši su crno-bijela dramska serija scenarista Mladena Kerstnera i redatelja Ive Vrbanića iz 1970. Uz Naše malo misto, to je druga u nizu uspješnih serija dijalektalnog karaktera.
Novi!!: Biserka Alibegović i Mejaši (serija) · Vidi više »
Nepokoreni grad (televizijska serija)
Nepokoreni grad je hrvatska dramska serija iz 1981. godine, u 14 epizoda.
Novi!!: Biserka Alibegović i Nepokoreni grad (televizijska serija) · Vidi više »
Ponedjeljak ili utorak (1966.)
Ponedjeljak ili utorak, hrvatski dugometražni film iz 1966. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Ponedjeljak ili utorak (1966.) · Vidi više »
Povratak (1979.)
Povratak, hrvatski dugometražni film iz 1979. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Povratak (1979.) · Vidi više »
Prizren
Položaj općine Prizren u okviru Kosova Prizren (alb. Prizreni) je grad na Kosovu, u podnožju planina Šare na jugu, ima najviše džamija i starih crkava.
Novi!!: Biserka Alibegović i Prizren · Vidi više »
Prosjaci i sinovi
Prosjaci i sinovi je hrvatska televizijska serija snimljena 1971. prema scenariju Ivana Raosa.
Novi!!: Biserka Alibegović i Prosjaci i sinovi · Vidi više »
Pucanj (1977.)
Pucanj, hrvatski dugometražni film iz 1977. godine.
Novi!!: Biserka Alibegović i Pucanj (1977.) · Vidi više »
Televizija
Televizijski prijamnik iz 1958. Televizijski prijamnici iz 2008. kamere. Radiodifuzijska antena u Stuttgartu. fotokatodom. brzinom putem 1-1, zatim preskoči na suprotnu stranu, te ide putem 3-3, opet preskoči pa ide putem 5-5, zatim putem 7-7 i tako dalje uzduž neparnih redova. Presjek kroz plazma TV. fluorescentnog premaza na unutrašnjem dijelu zaslona. Niskofrekventni signal (na vrhu) može biti prenesen s AM (amplitudna modulacija) ili FM (frekvencijska modulacija) radio valovima. Aditivno miješanje boja: postoje tri primarne boje: crvena, zelena i plava, kombiniranjem kojih se u oku stvara dojam svih ostalih boja. fotodiode, koje su vidljive u sredini. Sustavi NTSC-PAL-SECAM u svijetu. Stup s antenama (radio, televizijska UHF i VHF, te satelitska antena). Usporedba rezolucija za televizije visoke kvalitete ili HDTV. Satelitska antena se obično smješta na krov kuće. putanji. koaksijalnog kabela RG-59: A: vanjska zaštitna izolacijaB: bakreni opletC: unutarnja dielektrična izolacijaD: pobakrena čelična žica. Televizija (engl. television, od grč. tele: daleko + lat. visio: gledanje, pojava, predstava; hrv. dalekovidnica), skraćeno TV, općeniti je naziv za skup tehnologija koje omogućuju snimanje, emitiranje i prijam pokretnih slika, bilo u crno-bijeloj tehnici ili u boji, popraćenih zvukom.
Novi!!: Biserka Alibegović i Televizija · Vidi više »
Velo misto
Velo misto je hrvatska televizijska serija snimljena od 1979. do 1981. prema knjizi Miljenka Smoje, točno deset godina nakon velikog uspjeha njegove serije Naše malo misto.
Novi!!: Biserka Alibegović i Velo misto · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Biserka Alibegović i Zagreb · Vidi više »
17. rujna
17.
Novi!!: Biserka Alibegović i 17. rujna · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1963. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1971. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1972. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1973. · Vidi više »
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1974. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1980. · Vidi više »
1982.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1982. · Vidi više »
1983.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1983. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1986. · Vidi više »
1988.
Bez opisa.
Novi!!: Biserka Alibegović i 1988. · Vidi više »
8. prosinca
8.
Novi!!: Biserka Alibegović i 8. prosinca · Vidi više »
