Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Bitka kod Klisa 1596. i Split

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Bitka kod Klisa 1596. i Split

Bitka kod Klisa 1596. vs. Split

Bitka kod Klisa, odigrala se tijekom proljeća 1596. godine, kada su iznenadnim napadom vojne snage Splita, Poljica i uskoci oslobodili tvrđavu Klis od Osmanlija. Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Sličnosti između Bitka kod Klisa 1596. i Split

Bitka kod Klisa 1596. i Split imaju 13 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Dominikanci, Hrvati, Hrvatska, Hvar, Kaštela, Klis, Mletačka Republika, Omiš, Osmansko Carstvo, Splitsko plemstvo, Trogir, 30. svibnja.

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Bitka kod Klisa 1596. i Dalmacija · Dalmacija i Split · Vidi više »

Dominikanci

Sveti Dominik - osnivač Dominikanskog reda Red propovjednika (lat. Ordo Praedicatorum ili OP) je redovnička zajednica čiji članovi se nazivaju Dominikanci.

Bitka kod Klisa 1596. i Dominikanci · Dominikanci i Split · Vidi više »

Hrvati

Bez opisa.

Bitka kod Klisa 1596. i Hrvati · Hrvati i Split · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Bitka kod Klisa 1596. i Hrvatska · Hrvatska i Split · Vidi više »

Hvar

Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.

Bitka kod Klisa 1596. i Hvar · Hvar i Split · Vidi više »

Kaštela

Kaštela su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripadaju Splitsko-dalmatinskoj županiji te su dio aglomeracije grada Splita.

Bitka kod Klisa 1596. i Kaštela · Kaštela i Split · Vidi više »

Klis

JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.

Bitka kod Klisa 1596. i Klis · Klis i Split · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Bitka kod Klisa 1596. i Mletačka Republika · Mletačka Republika i Split · Vidi više »

Omiš

Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Bitka kod Klisa 1596. i Omiš · Omiš i Split · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Bitka kod Klisa 1596. i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Split · Vidi više »

Splitsko plemstvo

Grb grada Splita Splitsko plemstvo, povlašteni društveni stalež u srednjovjekovnom i novovjekovnom gradu Splitu, čiji su članovi i obitelji sudjelovali u političkom, kulturnom i društvenom životu gradske komune.

Bitka kod Klisa 1596. i Splitsko plemstvo · Split i Splitsko plemstvo · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Bitka kod Klisa 1596. i Trogir · Split i Trogir · Vidi više »

30. svibnja

30.

30. svibnja i Bitka kod Klisa 1596. · 30. svibnja i Split · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Bitka kod Klisa 1596. i Split

Bitka kod Klisa 1596. ima 46 odnose, a Split ima 511. Kao što im je zajedničko 13, Jaccard indeks 2.33% = 13 / (46 + 511).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Bitka kod Klisa 1596. i Split. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »