Sličnosti između Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu imaju 83 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Šibenik, Šolta, Žirje, Balvan-revolucija, Beograd, Bitnica, Blokada, Bojište, Borovo, Brač, Brački kanal, Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice, Dalmacija, Divulje, Domovinski rat, Dubrovnik, Europa, Hrvatska, Hrvatska ratna mornarica, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Kaštelanski zaljev, Kijevo, Knin, Korčula, Korčulanski kanal, Lastovo, Lora, Maslenički most, Minolovac, ..., Mobilizacija, Morske mine, Mostar, Neretvanski kanal, Paški most, Pelješac, Ploče, Privala, Pula, Raketne topovnjače klase Končar, Rat u Sloveniji, Republika Srpska Krajina, Slavonija, Smokvica (otok), Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Splitska vrata, Splitski kanal, Srbi, Unutarnje morske vode, Viški kanal, Vis, VPBR-31 Split, Zadar, Zečevo, 1. rujna, 1. travnja, 11. listopada, 12. rujna, 14. rujna, 15. kolovoza, 15. rujna, 15. studenoga, 16. rujna, 17. kolovoza, 17. rujna, 19. rujna, 1990., 1991., 1992., 2. svibnja, 20. rujna, 21. studenoga, 23. rujna, 24. rujna, 24. siječnja, 28. kolovoza, 3. listopada, 3. prosinca, 4. listopada, 4. srpnja, 6. travnja, 8. studenoga. Proširite indeks (53 više) »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Šibenik i Boj u Korčulanskom kanalu · Šibenik i Boj u Splitskom kanalu ·
Šolta
Šolta je otok u srednjoj Dalmaciji (Južna Hrvatska), nedaleko od Splita, zapadno od Brača, površine 58,98 km², koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Šolta i Boj u Korčulanskom kanalu · Šolta i Boj u Splitskom kanalu ·
Žirje
Otok Žirje je jedini trajno naseljeni pučinski otok među šibenskim otocima.
Boj u Korčulanskom kanalu i Žirje · Boj u Splitskom kanalu i Žirje ·
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Balvan-revolucija i Boj u Korčulanskom kanalu · Balvan-revolucija i Boj u Splitskom kanalu ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Boj u Korčulanskom kanalu · Beograd i Boj u Splitskom kanalu ·
Bitnica
Bitnica ili baterija je topnička vojna jedinica sastavljena od topničkog oružja (topova, minobacača, haubica, i dr.). Obično odgovara satniji u drugim rodovima vojske.
Bitnica i Boj u Korčulanskom kanalu · Bitnica i Boj u Splitskom kanalu ·
Blokada
Blokada je aktivnost kojom se prinudno prekida (djelomično ili potpuno) protok namirnica, robe, ratnog materijala ili komunikacija u/iz određenog područja.
Blokada i Boj u Korčulanskom kanalu · Blokada i Boj u Splitskom kanalu ·
Bojište
Zapadno bojište 1915-16. Bojište, bitnica ili bojno polje je kopneni, morski i zračni prostor koji jest ili koji može biti obuhvaćen borbenim djelovanjima, a koji je po svojim zemljopisnim osobinama odvojeno od drugih područja (prirodnim zaprekama, udaljenošću i sl.), pri čemu se promjena situacije u tom prostoru ne će neposredno odraziti na stanje na inim prostorima (bojištima).
Boj u Korčulanskom kanalu i Bojište · Boj u Splitskom kanalu i Bojište ·
Borovo
Rijeka Dunav u Borovu, pogled prema Vukovaru Borovo (srp. ćir. Борово; mađ. Boró; njem. Worow), također poznato kao Borovo Selo (kako bi se razlikovalo od prigradskog naselja Borovo Naselje koje je do 1980. godine također bilo dio katastarske općine Borovo), je selo i općina u Vukovarsko-srijemskoj županiji u istočnom dijelu Hrvatske.
Boj u Korčulanskom kanalu i Borovo · Boj u Splitskom kanalu i Borovo ·
Brač
Brač (latinski: Bretia, Brattia; talijanski: Brazza, čakavski: Broč) je otok u Hrvatskoj u Jadranskom moru ispred Splita.
Boj u Korčulanskom kanalu i Brač · Boj u Splitskom kanalu i Brač ·
Brački kanal
Brački kanal. Brački kanal je tjesnac u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Brački kanal · Boj u Splitskom kanalu i Brački kanal ·
Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice
Krmena vojnopomorska zastava Pramčana vojnopomorska zastava Ovo je popis ratnih brodova koji su bili u sastavu flote Jugoslavenske ratne mornarice.
Boj u Korčulanskom kanalu i Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice · Boj u Splitskom kanalu i Brodovlje Jugoslavenske ratne mornarice ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Boj u Korčulanskom kanalu i Dalmacija · Boj u Splitskom kanalu i Dalmacija ·
Divulje
Divulje su naselje istočno od grada Trogira, kojem administrativo pripadaju, u Splitsko-dalmatinskoj županiji u RH.
Boj u Korčulanskom kanalu i Divulje · Boj u Splitskom kanalu i Divulje ·
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Boj u Korčulanskom kanalu i Domovinski rat · Boj u Splitskom kanalu i Domovinski rat ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Boj u Korčulanskom kanalu i Dubrovnik · Boj u Splitskom kanalu i Dubrovnik ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Boj u Korčulanskom kanalu i Europa · Boj u Splitskom kanalu i Europa ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Boj u Korčulanskom kanalu i Hrvatska · Boj u Splitskom kanalu i Hrvatska ·
Hrvatska ratna mornarica
Hrvatska ratna mornarica (kratica HRM) grana je Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Boj u Korčulanskom kanalu i Hrvatska ratna mornarica · Boj u Splitskom kanalu i Hrvatska ratna mornarica ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Boj u Korčulanskom kanalu i Jugoslavenska narodna armija · Boj u Splitskom kanalu i Jugoslavenska narodna armija ·
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Boj u Korčulanskom kanalu i Jugoslavenska ratna mornarica · Boj u Splitskom kanalu i Jugoslavenska ratna mornarica ·
Kaštelanski zaljev
Pogled s Kozjaka na istočni dio zaljeva. Pogled s Kozjaka na zapadni dio zaljeva. Kaštelanski zaljev je zaljev na obali Jadranskog mora.
Boj u Korčulanskom kanalu i Kaštelanski zaljev · Boj u Splitskom kanalu i Kaštelanski zaljev ·
Kijevo
Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Boj u Korčulanskom kanalu i Kijevo · Boj u Splitskom kanalu i Kijevo ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Boj u Korčulanskom kanalu i Knin · Boj u Splitskom kanalu i Knin ·
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Boj u Korčulanskom kanalu i Korčula · Boj u Splitskom kanalu i Korčula ·
Korčulanski kanal
Korčulanski kanal Korčulanski kanal je morski kanal u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Korčulanski kanal · Boj u Splitskom kanalu i Korčulanski kanal ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Boj u Korčulanskom kanalu i Lastovo · Boj u Splitskom kanalu i Lastovo ·
Lora
Lora je ime za dio grada Splita smješten na sjeverozapadnom dijelu splitskog poluotoka.
Boj u Korčulanskom kanalu i Lora · Boj u Splitskom kanalu i Lora ·
Maslenički most
Pogled s mosta na tjesnac Novsko ždrilo Maslenički most (zvan i "Stari Maslenički most" kako bi se razlikovao od "novog" obližnjeg betonskog mosta na autocesti A1) lučni je čelični most preko Novskoga ždrila na Jadranskoj magistrali.
Boj u Korčulanskom kanalu i Maslenički most · Boj u Splitskom kanalu i Maslenički most ·
Minolovac
Minolovac je naziv koji se koristi za ratni brod sagrađen i opremljen za neutralizaciju, odnosno uništenje morskih mina.
Boj u Korčulanskom kanalu i Minolovac · Boj u Splitskom kanalu i Minolovac ·
Mobilizacija
Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.
Boj u Korčulanskom kanalu i Mobilizacija · Boj u Splitskom kanalu i Mobilizacija ·
Morske mine
Izložbeni (školski) primjerak sidrene nekontaktne mine M-90 u naoružanju Hrvatske ratne mornarice Poljska kontaktna mina M 1908-39. Izbočine na vrhu mine (tzv. rogovi) su dio paljbenog mehanizma. Oštećeni trup američke raketne fregate FFG-58 ''Samuel B. Roberts''. Morska mina je samostalna eksplozivna naprava koja se polaže u more radi uništavanja brodova ili podmornica.
Boj u Korčulanskom kanalu i Morske mine · Boj u Splitskom kanalu i Morske mine ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Boj u Korčulanskom kanalu i Mostar · Boj u Splitskom kanalu i Mostar ·
Neretvanski kanal
Trajekt u Neretvanskom kanalu. Neretvanski kanal je morski prolaz između jugoistočnog dijela obale otoka Hvara (od uvale Smarska do rta Sućuraj) i obale kopna od Zaostroga do rta Međed s jedne, i sjeverne obale poluotoka Pelješca, od rta Lovišće do rta Blaca, s druge strane.
Boj u Korčulanskom kanalu i Neretvanski kanal · Boj u Splitskom kanalu i Neretvanski kanal ·
Paški most
Paški most je armiranobetonski lučni most koji preko Ljubačkih vrata u Zadarskoj županiji spaja otok Pag s kopnom, na državnoj cesti D106.
Boj u Korčulanskom kanalu i Paški most · Boj u Splitskom kanalu i Paški most ·
Pelješac
Pelješac (čakavski: Pelišac) je drugi po veličini hrvatski poluotok (nakon Istre) koji se smjestio na jugu Hrvatske u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Boj u Korčulanskom kanalu i Pelješac · Boj u Splitskom kanalu i Pelješac ·
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Boj u Korčulanskom kanalu i Ploče · Boj u Splitskom kanalu i Ploče ·
Privala
Privala je krajnji zapadni izdanak sjevernog poluotoka koji, zajedno s južnim poluotokom, zatvara zaljev Vela Luka.
Boj u Korčulanskom kanalu i Privala · Boj u Splitskom kanalu i Privala ·
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Boj u Korčulanskom kanalu i Pula · Boj u Splitskom kanalu i Pula ·
Raketne topovnjače klase Končar
Klasa Končar (401) klasa je od šest raketnih topovnjača izgrađenih za nekadašnju jugoslavensku ratnu mornaricu.
Boj u Korčulanskom kanalu i Raketne topovnjače klase Končar · Boj u Splitskom kanalu i Raketne topovnjače klase Končar ·
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Boj u Korčulanskom kanalu i Rat u Sloveniji · Boj u Splitskom kanalu i Rat u Sloveniji ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Boj u Korčulanskom kanalu i Republika Srpska Krajina · Boj u Splitskom kanalu i Republika Srpska Krajina ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Boj u Korčulanskom kanalu i Slavonija · Boj u Splitskom kanalu i Slavonija ·
Smokvica (otok)
Smokvica je otočić u Jadranskom moru, oko 300 m od obale kod Primoštena.
Boj u Korčulanskom kanalu i Smokvica (otok) · Boj u Splitskom kanalu i Smokvica (otok) ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Boj u Korčulanskom kanalu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Boj u Splitskom kanalu i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Boj u Korčulanskom kanalu i Split · Boj u Splitskom kanalu i Split ·
Splitska vrata
Splitska vrata, Šolta je lijevo, Brač desno. Splitska vrata (pogled s mora prema kopnu). Lijevo je otok Šolta, desno Brač. U pozadini se vidi Split. Splitska vrata su morski tjesnac u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Splitska vrata · Boj u Splitskom kanalu i Splitska vrata ·
Splitski kanal
Rogač. Splitski kanal je morski kanal, koji se nalazi u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Splitski kanal · Boj u Splitskom kanalu i Splitski kanal ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Boj u Korčulanskom kanalu i Srbi · Boj u Splitskom kanalu i Srbi ·
Unutarnje morske vode
Morski pojasevi prema međunarodnom pravu Unutarnje morske vode obalne države su vode koje se nalaze od polazne crte teritorijalnog mora u smjeru kopna.
Boj u Korčulanskom kanalu i Unutarnje morske vode · Boj u Splitskom kanalu i Unutarnje morske vode ·
Viški kanal
Viški kanal je tjesnac u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Viški kanal · Boj u Splitskom kanalu i Viški kanal ·
Vis
Vis (i starogrčka Ίσσα, Issa) je istureni hrvatski otok u Jadranskom moru.
Boj u Korčulanskom kanalu i Vis · Boj u Splitskom kanalu i Vis ·
VPBR-31 Split
VPBR-31 Split (preimenovana u Beograd 1990-ih) bila je fregata Jugoslavenske ratne mornarice, klasificirana kao veliki ophodni brod (VPBR).
Boj u Korčulanskom kanalu i VPBR-31 Split · Boj u Splitskom kanalu i VPBR-31 Split ·
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Boj u Korčulanskom kanalu i Zadar · Boj u Splitskom kanalu i Zadar ·
Zečevo
Hrvatska.
Boj u Korčulanskom kanalu i Zečevo · Boj u Splitskom kanalu i Zečevo ·
1. rujna
1.
1. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 1. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
1. travnja
1.
1. travnja i Boj u Korčulanskom kanalu · 1. travnja i Boj u Splitskom kanalu ·
11. listopada
11.
11. listopada i Boj u Korčulanskom kanalu · 11. listopada i Boj u Splitskom kanalu ·
12. rujna
12.
12. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 12. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
14. rujna
14.
14. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 14. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
15. kolovoza
15.
15. kolovoza i Boj u Korčulanskom kanalu · 15. kolovoza i Boj u Splitskom kanalu ·
15. rujna
15.
15. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 15. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
15. studenoga
15.
15. studenoga i Boj u Korčulanskom kanalu · 15. studenoga i Boj u Splitskom kanalu ·
16. rujna
16.
16. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 16. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
17. kolovoza
17.
17. kolovoza i Boj u Korčulanskom kanalu · 17. kolovoza i Boj u Splitskom kanalu ·
17. rujna
17.
17. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 17. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
19. rujna
19.
19. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 19. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Boj u Korčulanskom kanalu · 1990. i Boj u Splitskom kanalu ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Boj u Korčulanskom kanalu · 1991. i Boj u Splitskom kanalu ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Boj u Korčulanskom kanalu · 1992. i Boj u Splitskom kanalu ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i Boj u Korčulanskom kanalu · 2. svibnja i Boj u Splitskom kanalu ·
20. rujna
20.
20. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 20. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
21. studenoga
21.
21. studenoga i Boj u Korčulanskom kanalu · 21. studenoga i Boj u Splitskom kanalu ·
23. rujna
23.
23. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 23. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
24. rujna
24.
24. rujna i Boj u Korčulanskom kanalu · 24. rujna i Boj u Splitskom kanalu ·
24. siječnja
24.
24. siječnja i Boj u Korčulanskom kanalu · 24. siječnja i Boj u Splitskom kanalu ·
28. kolovoza
28.
28. kolovoza i Boj u Korčulanskom kanalu · 28. kolovoza i Boj u Splitskom kanalu ·
3. listopada
3.
3. listopada i Boj u Korčulanskom kanalu · 3. listopada i Boj u Splitskom kanalu ·
3. prosinca
3.
3. prosinca i Boj u Korčulanskom kanalu · 3. prosinca i Boj u Splitskom kanalu ·
4. listopada
4.
4. listopada i Boj u Korčulanskom kanalu · 4. listopada i Boj u Splitskom kanalu ·
4. srpnja
4.
4. srpnja i Boj u Korčulanskom kanalu · 4. srpnja i Boj u Splitskom kanalu ·
6. travnja
6.
6. travnja i Boj u Korčulanskom kanalu · 6. travnja i Boj u Splitskom kanalu ·
8. studenoga
8.
8. studenoga i Boj u Korčulanskom kanalu · 8. studenoga i Boj u Splitskom kanalu ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu
Usporedba između Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu
Boj u Korčulanskom kanalu ima 100 odnose, a Boj u Splitskom kanalu ima 106. Kao što im je zajedničko 83, Jaccard indeks 40.29% = 83 / (100 + 106).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Boj u Korčulanskom kanalu i Boj u Splitskom kanalu. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: