Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Bosanska Gradiška

Indeks Bosanska Gradiška

Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).

113 odnosi: Adžići, Administrativna podjela Bosne i Hercegovine, Alojzije Mišić, Šaškinovci, Žarko Domljan, Žeravica, Čatrnja (Bosanska Gradiška, BiH), Čelinovac, Čikule, Banja Luka, Berek (Bosanska Gradiška, BiH), Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH), Bok Jankovac, Bosanska Dubica, Bosna i Hercegovina, Branimir Župančić, Brestovčina, Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH), Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb, Cerovljani, Cimiroti, Domovinski rat, Donja Dolina, Donja Jurkovica, Donji Karajzovci, Donji Podgradci, Dragelji, Drago Balvanović, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Dubrave (Bosanska Gradiška, BiH), Elezagići, Gašnica, Gornja Dolina, Gornja Jurkovica, Gornja Lipovača, Gornji Karajzovci, Gornji Podgradci, Grad, Gradiška, Grbavci (Bosanska Gradiška, BiH), Greda (Bosanska Gradiška, BiH), Hamdija Kreševljaković, Hrvatska, Hrvatski radiša, Jablanica (Bosanska Gradiška, BiH), Jazovac, Kelti, Kijevci (Bosanska Gradiška, BiH), Kočićevo, Kozara (Bosanska Gradiška, BiH), ..., Kozinci, Krajišnik (Bosanska Gradiška, BiH), Kralj Tomislav, Kraljevina Jugoslavija, Kruškik, Laktaši, Laminci Brezici, Laminci Dubrave, Laminci Jaružani, Laminci Sređani, Lijevče polje, Liskovac (Bosanska Gradiška, BiH), Lužani (Bosanska Gradiška, BiH), Mačkovac (Bosanska Gradiška, BiH), Mašići (Bosanska Gradiška, BiH), Marko Marin, Mičije, Miljevići (Bosanska Gradiška, BiH), Miloševo Brdo, Mokrice, Muhamed Filipović, Nezavisna Država Hrvatska, Nova Gradiška, Nova Topola, Novo Selo (Bosanska Gradiška, BiH), Omer Mujadžić, Orahova (Bosanska Gradiška, BiH), Orubica (Bosanska Gradiška, BiH), Petrovo Selo (Bosanska Gradiška, BiH), Prijedor, Republika Srpska, Rimsko Carstvo, Rogolji, Romanovci, Rovine, Samardžije, Sava, Seferovci (Bosanska Gradiška, BiH), Slobodni kraljevski grad, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Sovjak (Bosanska Gradiška, BiH), Srbac, Srednja Jurkovica, Srpska ćirilica, Stara Gradiška, Tabula Peutingeriana, Trebovljani, Trnovac (Bosanska Gradiška, BiH), Trošelji, Turjak (Bosanska Gradiška, BiH), Ustavni sud Bosne i Hercegovine, Vakuf (Bosanska Gradiška, BiH), Vaso Čubrilović, Vilusi (Bosanska Gradiška, BiH), Vjenceslav Topalović, Vrbaška, Vrbaska banovina, Zvjezdan Misimović, 1295., 1971., 1981., 1991.. Proširite indeks (63 više) »

Adžići

Adžići je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Adžići · Vidi više »

Administrativna podjela Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, te distrikta Brčko.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Administrativna podjela Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Alojzije Mišić

Alojzije Mišić O.F.M. (Bosanska Gradiška, 10. studenog 1859. – Mostar, 26. ožujka 1942.) bio je prelat Katoličke Crkve koji je služio kao biskup mostarsko-duvanjski i trajni apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski od 1912. do 1942. Bio je provincijal Franjevačke provincije Bosna Srebrena između 1909. i 1912. godine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Alojzije Mišić · Vidi više »

Šaškinovci

Šaškinovci je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Šaškinovci · Vidi više »

Žarko Domljan

Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Žarko Domljan · Vidi više »

Žeravica

Žeravica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Žeravica · Vidi više »

Čatrnja (Bosanska Gradiška, BiH)

Čatrnja je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Čatrnja (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Čelinovac

Čelinovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Čelinovac · Vidi više »

Čikule

Čikule je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Čikule · Vidi više »

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Banja Luka · Vidi više »

Berek (Bosanska Gradiška, BiH)

Berek je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Berek (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH)

Bistrica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Bistrica (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Bok Jankovac

Bok Jankovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Bok Jankovac · Vidi više »

Bosanska Dubica

Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Bosanska Dubica · Vidi više »

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Branimir Župančić

Branimir Župančić (Srebrenica, 12. siječnja 1912. – Banja Luka, 10. veljače 1990.), hrvatski katolički svećenik iz BiH, glazbenik, crkveni pravnik, kroničar, spasio brojne ljude u Drugome svjetskom ratu, žrtva jugokomunističkih progona msgr.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Branimir Župančić · Vidi više »

Brestovčina

Brestovčina je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Brestovčina · Vidi više »

Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH)

Bukovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Bukovac (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb

Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb akronim CKDO, pa CKD, bio je specijalizirana ustanova Saveza socijalističke omladine Hrvatske u Zagrebu koja se bavila izdavaštvom, kazalištem, filmom, novinarstvom, politikom, filozofijom, književnošću, poezijom, glazbom, plesom, zabavom, likovnom umjetnošću - zapravo svime što je tada interesiralo mlade.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Centar za kulturnu djelatnost omladine, Zagreb · Vidi više »

Cerovljani

Cerovljani su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Cerovljani · Vidi više »

Cimiroti

Cimiroti je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Cimiroti · Vidi više »

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Domovinski rat · Vidi više »

Donja Dolina

Donja Dolina je naseljeno mjesto u općini Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Donja Dolina · Vidi više »

Donja Jurkovica

Donja Jurkovica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Donja Jurkovica · Vidi više »

Donji Karajzovci

Donji Karajzovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Donji Karajzovci · Vidi više »

Donji Podgradci

Donji Podgradci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Donji Podgradci · Vidi više »

Dragelji

Dragelji je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Dragelji · Vidi više »

Drago Balvanović

Drago Balvanović (Bosanska Gradiška, 12. kolovoza 1936.), hrvatski katolički svećenik i misionar.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Drago Balvanović · Vidi više »

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »

Dubrave (Bosanska Gradiška, BiH)

Dubrave su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Dubrave (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Elezagići

Elezagići su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Elezagići · Vidi više »

Gašnica

Gašnica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gašnica · Vidi više »

Gornja Dolina

Gornja Dolina je naselje u općini Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gornja Dolina · Vidi više »

Gornja Jurkovica

Gornja Jurkovica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gornja Jurkovica · Vidi više »

Gornja Lipovača

Gornja Lipovača je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gornja Lipovača · Vidi više »

Gornji Karajzovci

Gornji Karajzovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gornji Karajzovci · Vidi više »

Gornji Podgradci

Gornji Podgradci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gornji Podgradci · Vidi više »

Grad

Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Grad · Vidi više »

Gradiška

*Stara Gradiška.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Gradiška · Vidi više »

Grbavci (Bosanska Gradiška, BiH)

Grbavci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Grbavci (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Greda (Bosanska Gradiška, BiH)

Greda je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Greda (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Hamdija Kreševljaković

Hamdija Kreševljaković (Sarajevo, 18. rujna 1888. – Sarajevo, 9. srpnja 1959.), bosanskohercegovački je povjesničar.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Hamdija Kreševljaković · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Hrvatska · Vidi više »

Hrvatski radiša

Hrvatski radiša ime je za društvo koje je započelo s djelovanjem u Zagrebu 1903. godine s ciljem namještanja naučnika u trgovine i obrte.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Hrvatski radiša · Vidi više »

Jablanica (Bosanska Gradiška, BiH)

Jablanica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Jablanica (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Jazovac

Jazovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Jazovac · Vidi više »

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kelti · Vidi više »

Kijevci (Bosanska Gradiška, BiH)

Kijevci je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kijevci (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Kočićevo

Kočićevo je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kočićevo · Vidi više »

Kozara (Bosanska Gradiška, BiH)

Kozara je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kozara (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Kozinci

Kozinci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kozinci · Vidi više »

Krajišnik (Bosanska Gradiška, BiH)

Krajišnik je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Krajišnik (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Kralj Tomislav

Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kralj Tomislav · Vidi više »

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »

Kruškik

Kruškik je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Kruškik · Vidi više »

Laktaši

Laktaši su grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Laktaši · Vidi više »

Laminci Brezici

Laminci Brezici su naselje u sastavu općine Bosanska Gradiška, Bosna i Hercegovina.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Laminci Brezici · Vidi više »

Laminci Dubrave

Laminci Dubrave su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Laminci Dubrave · Vidi više »

Laminci Jaružani

Laminci Jaružani je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Laminci Jaružani · Vidi više »

Laminci Sređani

Laminci Sređani su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Laminci Sređani · Vidi više »

Lijevče polje

Lijevče polje je područje u sjevernom dijelu Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Lijevče polje · Vidi više »

Liskovac (Bosanska Gradiška, BiH)

Liskovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Liskovac (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Lužani (Bosanska Gradiška, BiH)

Lužani je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Lužani (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Mačkovac (Bosanska Gradiška, BiH)

Mačkovac je naselje u općini Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Mačkovac (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Mašići (Bosanska Gradiška, BiH)

Mašići su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Mašići (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Marko Marin

Marko Marin (Bosanska Gradiška, 13. ožujka 1989.) bivši je njemački nogometaš.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Marko Marin · Vidi više »

Mičije

Mičije je naselje u općini Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Mičije · Vidi više »

Miljevići (Bosanska Gradiška, BiH)

Miljevići je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Miljevići (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Miloševo Brdo

Miloševo Brdo je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Miloševo Brdo · Vidi više »

Mokrice

Mokrice je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Grada Oroslavja, Krapinsko-zagorska županija.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Mokrice · Vidi više »

Muhamed Filipović

Muhamed Filipović - Tunjo (Banja Luka, 3. kolovoza 1929. – Sarajevo, 26. veljače 2020.), bosanskohercegovački filozof i diplomat bošnjačke nacionalnosti.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Muhamed Filipović · Vidi više »

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »

Nova Gradiška

Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Nova Gradiška · Vidi više »

Nova Topola

Nova Topola je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Nova Topola · Vidi više »

Novo Selo (Bosanska Gradiška, BiH)

Novo Selo naselje je u općini Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Novo Selo (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Omer Mujadžić

Omer Mujadžić, (Bosanska Gradiška, 1. veljače 1903. — Zagreb, 28. listopada 1991.), hrvatski i bosanskohercegovački slikar, član umjetničke grupe Zemlja i profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu (1931. – 1973.).

Novi!!: Bosanska Gradiška i Omer Mujadžić · Vidi više »

Orahova (Bosanska Gradiška, BiH)

Orahova je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Orahova (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Orubica (Bosanska Gradiška, BiH)

Orubica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Orubica (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Petrovo Selo (Bosanska Gradiška, BiH)

Petrovo Selo je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Petrovo Selo (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Prijedor

Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Prijedor · Vidi više »

Republika Srpska

Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Republika Srpska · Vidi više »

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Rimsko Carstvo · Vidi više »

Rogolji

Rogolji su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Rogolji · Vidi više »

Romanovci

Romanovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Romanovci · Vidi više »

Rovine

Rovine su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Rovine · Vidi više »

Samardžije

Samardžije je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Samardžije · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Sava · Vidi više »

Seferovci (Bosanska Gradiška, BiH)

Seferovci su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Seferovci (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Slobodni kraljevski grad

1231.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Slobodni kraljevski grad · Vidi više »

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Vidi više »

Sovjak (Bosanska Gradiška, BiH)

Sovjak je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Sovjak (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Srbac

Srbac je općina u Bosni i Hercegovini Zgrada sjedišta općine Srbac.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Srbac · Vidi više »

Srednja Jurkovica

Srednja Jurkovica je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Srednja Jurkovica · Vidi više »

Srpska ćirilica

Srpska ćirilica (српска ћирилица) prilagodba je ćirilice za srpski jezik koju je 1818.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Srpska ćirilica · Vidi više »

Stara Gradiška

Stara Gradiška je općina u Hrvatskoj.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Stara Gradiška · Vidi više »

Tabula Peutingeriana

Tabula Peutingeriana je karta s ucrtanim rimskim cestama, naslikana u 4. stoljeću, a precrtana u 13.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Tabula Peutingeriana · Vidi više »

Trebovljani

Trebovljani je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Trebovljani · Vidi više »

Trnovac (Bosanska Gradiška, BiH)

Trnovac je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Trnovac (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Trošelji

Trošelji su naseljeno mjesto u sastavu općine Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Trošelji · Vidi više »

Turjak (Bosanska Gradiška, BiH)

Turjak je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Turjak (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Ustavni sud Bosne i Hercegovine

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je tijelo sudske vlasti u BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Ustavni sud Bosne i Hercegovine · Vidi više »

Vakuf (Bosanska Gradiška, BiH)

Vakuf je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vakuf (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Vaso Čubrilović

Mlade Bosne Dr.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vaso Čubrilović · Vidi više »

Vilusi (Bosanska Gradiška, BiH)

Vilusi su naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vilusi (Bosanska Gradiška, BiH) · Vidi više »

Vjenceslav Topalović

Vjenceslav Topalović (Travnik, 17. travnja 1932.), hrvatski znanstvenik, istraživač i pisac hrvatske povijesti, prvenstveno recentne.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vjenceslav Topalović · Vidi više »

Vrbaška

Vrbaška je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanska Gradiška, Republika Srpska, BiH.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vrbaška · Vidi više »

Vrbaska banovina

Banovine Kraljevine Jugoslavije Vrbaska banovina je bila banovina (provincija, regija) Kraljevine Jugoslavije od 1929. do 1941. godine.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Vrbaska banovina · Vidi više »

Zvjezdan Misimović

Zvjezdan Misimović (München, 5. lipnja 1982.) je bivši bosanskohercegovački nogometaš i bivši član bosanskohercegovačke nogometne reprezentacije.

Novi!!: Bosanska Gradiška i Zvjezdan Misimović · Vidi više »

1295.

Bez opisa.

Novi!!: Bosanska Gradiška i 1295. · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

Novi!!: Bosanska Gradiška i 1971. · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

Novi!!: Bosanska Gradiška i 1981. · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Bosanska Gradiška i 1991. · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »