Brže od pregledniku!
178 odnosi: Adni Mahmud-paša Anđelović, Albanci, Ancona, Austrija, Španjolska, Banat, Banja Luka, Barok, Beč, Berislavići Grabarski, Bizant, Bošnjaci, Bobovac, Borić (ban), Bosanska Dubica, Bosna, Bosna (rijeka), Bosna i Hercegovina, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku, Bosut, Bugari, Bugarska, Crkva bosanska, Crna Gora, Dalmacija, Dolnji kraji, Dragutin Pavličević, Dubrovnik, Eugen Savojski, Europa, Fojnica, Francuska revolucija, Franjevačka provincija Bosna Srebrena, Gradačac, Habsburška Monarhija, Herceg Novi, Hercegovina, Hrvati, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska ćirilica, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski informativni centar, Hrvatski jezik, Hrvoje Vukčić Hrvatinić, Hrvojev misal, Humska zemlja, Hvalov zbornik, Iliri, ..., Ilirske pokrajine, Islam, Ivan Lovrenović, Jahorina, Jajce, Janjičari, Jezik, Karlo I. Robert, Katoličanstvo, Kelti, Ključ (BiH), Književnost, Konjic, Kordun, Kotromanići, Kralj Tomislav, Kraljeva Sutjeska, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Kreševo (BiH), Kulin (ban), Lelija, Lika, Mađari, Mađarska, Mehmed II., Mostar, Musliman, Napoleon Bonaparte, Neretvanska kneževina, Opsada Beča, Osijek, Osmansko Carstvo, Ozren (planina u BiH), Pavao I. Šubić Bribirski, Pio II., Povelja Kulina bana, Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine, Pravoslavlje, Renesansa, Rimljani, Romanija, Romanika, Rusija, Sandžak, Sarajevo, Sava, Slaveni, Slavonija, Smederevo, Soli, Split, Srbi, Srbija, Srednjovjekovna bosanska država, Srijem, Stećak, Stjepan II. Kotromanić, Stjepan Tomašević Kotromanić, Stjepan Vukčić Kosača, Sultan, Tisa, Transilvanija, Travunija, Treskavica, Trpimirovići, Turci, Turska, Tvrtko I. Kotromanić, Una, Usora, Usora i Soli, Velebit, Venecija, Visoko, Visoko (BiH), Vlasi, Vrbas, Vrhbosna, Zapadna Europa, Završje, Zelengora, Zvijezda (planina u BiH), 10. stoljeće, 11. stoljeće, 1154., 1165., 1189., 12. rujna, 1204., 1299., 13. srpnja, 1322., 1377., 1390., 1448., 1463., 1464., 1482., 15. stoljeće, 1524., 1528., 1529., 16. stoljeće, 1624., 1683., 1697., 1699., 1739., 1788., 1791., 18. stoljeće, 1815., 1875., 1876., 1878., 19. lipnja, 19. srpnja, 19. stoljeće, 19. svibnja, 21. svibnja, 28. svibnja, 29. kolovoza, 6. listopada, 7. stoljeće, 9. stoljeće, 925., 926.. Proširite indeks (128 više) »
Adni Mahmud-paša Anđelović
Adni Mahmud-paša Anđelović (isto i Mahmud paša Hrvat)Safvet-beg Bašagić, Znameniti Hrvati Bošnjaci i Hercegovci u turskoj carevini, Matica hrvatska, Zagreb, 1931., str.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Adni Mahmud-paša Anđelović · Vidi više »
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Albanci · Vidi više »
Ancona
Ancona (staro hrv. ime Jakin), grad i luka na talijanskoj obali Jadrana u središnjem dijelu Italije; glavni grad istoimene provincije u regiji Marche; 101.909 stanovnika (2005.). Ancona se razvila amfiteatralno oko luke na sjeverozapadnim padinama planine Monte Conero (572 m).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ancona · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Austrija · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Španjolska · Vidi više »
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Banat · Vidi više »
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Banja Luka · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Barok · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Beč · Vidi više »
Berislavići Grabarski
Berislavići Grabarski ili Doborski (lat. Berislaus nobiles de Grabarya, mađ. Beriszló, srp. Бериславићи Грабарски), hrvatska velikaška obitelj iz Slavonije, nazvani po svome posjedu Grabarje u Požeškoj županiji, a ponekad i Doborski prema gradu Doboru koji je od 1470. godine u vlasništvu ovoga roda.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Berislavići Grabarski · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bizant · Vidi više »
Bošnjaci
Bošnjaci su južnoslavenski narod nastanjen ponajviše u Bosni i Hercegovini, kao i na području pokrajine Sandžaka u Srbiji i Crnoj Gori.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bošnjaci · Vidi više »
Bobovac
Bobovac Bobovac je najznačajniji i najbolje utvrđeni grad u srednjovjekovnoj Bosni podignut na strmoj, stubastoj stijeni južnih padina planinskoga masiva Dragovskih i Mijakovskih poljica iznad ušća Mijakovske rijeke u Bukovicu, jugozapadno od Vareša.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bobovac · Vidi više »
Borić (ban)
Borić (znan i kao: Boricius, Borič, Bogir; prije 1154. – ?, nakon 1163.), prvi poznati bosanski ban koji je vladao od 1154.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Borić (ban) · Vidi više »
Bosanska Dubica
Općina Bosanska Dubica (boš. / srp. Kozarska Dubica / Козарска Дубица) smještena je u sjeverozapadnom dijelu BiH na granici s Hrvatskom, 26 km udaljena od autoceste Zagreb – Beograd, glavnog putnog pravca koji spaja zapadnu s istočnom i jugoistočnom Europom.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosanska Dubica · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna · Vidi više »
Bosna (rijeka)
Bosna je rijeka u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna (rijeka) · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku
U srednjem vijeku na tlu današnje Bosne i Hercegovine izdigla se srednjovjekovna Bosanska država.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosna i Hercegovina u srednjem vijeku · Vidi više »
Bosut
Bosut je rijeka u Hrvatskoj i Srbiji.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bosut · Vidi više »
Bugari
Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bugari · Vidi više »
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Bugarska · Vidi više »
Crkva bosanska
Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Crkva bosanska · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dalmacija · Vidi više »
Dolnji kraji
Dolnji kraji prikazani na zemljovidu sredinom 14. stoljeća Donji krajevi (starohrv. Dolnji kraji, lat. Partes inferiores) Doljni kraji ili Donji kraji (u starijoj literaturi) su povijesna regija, poluatonomno granično područje između hrvatske jezgre i Bosanske Banovine, koja je nastala iz župa: Plive, Luke, Uskoplja i Pseta.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dolnji kraji · Vidi više »
Dragutin Pavličević
Dr.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dragutin Pavličević · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Dubrovnik · Vidi više »
Eugen Savojski
Eugen Savojski Grb plemićke obitelji Savoya Eugen Savojski (Pariz, 18. listopada 1663. – Beč, 21. travnja 1736.), bio je princ, austrijski vojskovođa i državnik.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Eugen Savojski · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Europa · Vidi više »
Fojnica
Fojnica je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Fojnica · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjevačka provincija Bosna Srebrena
Franjevačka provincija Bosna Srebrena početkom 18. stoljeća Bosna Srebrena je franjevačka provincija i jedina od svih ustanova bosanske srednjovjekovne države koja se uspjela očuvati sve do današnjih dana.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Franjevačka provincija Bosna Srebrena · Vidi više »
Gradačac
Gradačac je grad u sjeveroistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, sastavni dio Tuzlanske županije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Gradačac · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Herceg Novi
Herceg Novi (crnogor. ćiril. Херцег Нови, tal. Castelnuovo di Cattaro) je grad i općina na Crnogorskom primorju – Boki kotorskoj, Crna Gora.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Herceg Novi · Vidi više »
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hercegovina · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvati · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska ćirilica
Hrvatska ćirilica (poznata i kao bosančicaPero Tutavac, Pravopis hrvatskog jezika:., Priručno izd., Svitlenik, Buenos Aires, 1971., str. 110. Božidar Vidov, Croatian grammar: for upper level secondary schools in emigration.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska ćirilica · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatski informativni centar
desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatski informativni centar · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvoje Vukčić Hrvatinić
Hrvoje Vukčić Hrvatinić (Kotor, danas Kotor Varoš, oko 1350. – 1416.), veliki vojvoda bosanski, knez Donjih kraja, hrvatski ban (podkralj), župan vrbaske županije i herceg splitski iz velikaške obitelji Hrvatinić.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvoje Vukčić Hrvatinić · Vidi više »
Hrvojev misal
Stranica Hrvojeva misala Hrvojev misal je glagoljski iluminirani rukopis pisan za velikog vojvodu Hrvoja Vukčića Hrvatinića nakon što je on postao i hercegom splitskim, između 1403. i 1404.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hrvojev misal · Vidi više »
Humska zemlja
Humska zemlja (Hum, Zahumlje) srednjovjekovno područje smješteno u slijevu Neretve u današnjoj zapadnoj Hercegovini i dijelu istočne Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Humska zemlja · Vidi više »
Hvalov zbornik
Iluminacija iz Hvalovog zbornika Hvalov zbornik je srednjovjekovni oslikani rukopis iz Bosne pisan arvaticom za bosanskog kneza Hrvoja Vukčića Hrvatinića na početku 15.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Hvalov zbornik · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Iliri · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Islam · Vidi više »
Ivan Lovrenović
Ivan Lovrenović (Zagreb, 1943.) je hrvatski pisac, urednik i novinar.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ivan Lovrenović · Vidi više »
Jahorina
Jahorina Jahorina je planina u Bosni i Hercegovini koja pripada Dinarskom planinskom sustavu.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Jahorina · Vidi više »
Jajce
Jajce je grad i središte istoimene općine u županiji Središnja Bosna, Bosna i Hercegovina.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Jajce · Vidi više »
Janjičari
Janjičari Janjičari su bili vojnici pješaci Osmanskog Carstva, naoružani isprva lukom i strijelom, a kasnije tijekom 15. st.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Janjičari · Vidi više »
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Jezik · Vidi više »
Karlo I. Robert
Karlo I. Robert (Napulj 1288. – Višegrad, Mađarska 16. srpnja 1342.), hrvatsko-ugarski kralj (1301. – 1342.) i prvi član napuljske dinastije Anžuvinaca na hrvatsko-ugarskom prijestolju.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Karlo I. Robert · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Katoličanstvo · Vidi više »
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kelti · Vidi više »
Ključ (BiH)
Ključ je općina u sjeverozapadnom dijelu Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ključ (BiH) · Vidi više »
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Književnost · Vidi više »
Konjic
Konjic je grad na krajnjem sjeveru planinske Hercegovine, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine, u kotlini s obje strane rijeke Neretve i oko ušća Neretvine pritoke Trešanice.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Konjic · Vidi više »
Kordun
Kordun je mikroregija u središnjoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kordun · Vidi više »
Kotromanići
Rodoslovlje Kotromanića 14. stoljeća Kotromanići su dinastija koja je vladala srednjovjekovnom Bosnom, isprva kao banovi, a kasnije i kao kraljevi, približno od 1250. do 1463. Podrijetlo joj nije razjašnjeno (postoje različite spekulacije o tom, prikaz kojih se može naći u djelima Mavra Orbinija i Dominika Mandića), prema jednim teorijama je iz krajeva oko Kutine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kotromanići · Vidi više »
Kralj Tomislav
Tomislav je bio knez Primorske Hrvatske od oko 910. godine; tradicionalno se smatra da je proglašen kraljem 925. godine, a vladao je bar do 928. godine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kralj Tomislav · Vidi više »
Kraljeva Sutjeska
Kraljeva Sutjeska je naseljeno mjesto u općini Kakanj, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kraljeva Sutjeska · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kršćanstvo · Vidi više »
Kreševo (BiH)
Kreševo je općina u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine poznata kao bosanski kraljevski grad te glasovitom franjevačkom samostanu iz 14. stoljeća.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kreševo (BiH) · Vidi više »
Kulin (ban)
Kulin (1163. – studeni 1204.), bosanski ban od 1180.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Kulin (ban) · Vidi više »
Lelija
Lelija Lelija je planina u istočnoj Hercegovini, nalazi se u blizini Kalinovika i Foče.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Lelija · Vidi više »
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Lika · Vidi više »
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mađari · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mađarska · Vidi više »
Mehmed II.
Mehmed II. Mehmed II zvani el-Fatih (Osvajač) (29/30. ožujka 1432. – 3. svibnja 1481.) bio je osmanski sultan.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mehmed II. · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Mostar · Vidi više »
Musliman
Slika pod nazivom ''Molitva u Kairu'' iz 1865. godine francuskog slikara Jean-Léon Gérômea koja prikazuje muslimane tijekom molitve. Musliman je sljedbenik religije islama.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Musliman · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Opsada Beča
*opsada Beča 1529.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Opsada Beča · Vidi više »
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Osijek · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Ozren (planina u BiH)
Ozren je planina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Ozren (planina u BiH) · Vidi više »
Pavao I. Šubić Bribirski
Pavao I. Šubić Birbirski (o. 1245. - ?, 1. svibnja 1312.), hrvatski ban, gospodar Bosne i najmoćniji član velikaške obitelji Šubić koju je, za svoje vladavine, podigao na najvišu razinu moći.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Pavao I. Šubić Bribirski · Vidi više »
Pio II.
Pio II., (18. listopada 1405., Corsignano, danas Pienza – 14. kolovoza 1464., Ancona) papa od 19. kolovoza 1458. do 14. kolovoza 1464. godine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Pio II. · Vidi više »
Povelja Kulina bana
Povelja Kulina bana Povelja Kulina bana je najstariji dosad pronađeni očuvani bosanski državni dokument i jedan od najznačajnijih dokumenata bosanskohercegovačke povijesti.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Povelja Kulina bana · Vidi više »
Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine
Ovo je članak o povijesti Hrvata Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Pravoslavlje · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Renesansa · Vidi više »
Rimljani
Rimljanin je naziv za sve ljude koji su bili građani grada Rima sve od vremena nastanka toga grada pa do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Rimljani · Vidi više »
Romanija
Romanija Romanija je planina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Romanija · Vidi više »
Romanika
tornjem u pozadini. Romanička crkva Sv. Marije Magdalene. Romanika (prema latinskom Romanus: „rimski”) je prvi stil u europskoj umjetnosti koji se razvija u razdoblju od 1000.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Romanika · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Rusija · Vidi više »
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Sandžak · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Sarajevo · Vidi više »
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Sava · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Slaveni · Vidi više »
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Slavonija · Vidi više »
Smederevo
Smederevo je grad u sjeveroistočnom dijelu Srbije i sjedište istoimene općine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Smederevo · Vidi više »
Soli
Soli su kemijski spojevi kristalne građe s ionskom vezom građeni od kationa (metalnih atoma) i aniona kiselinskog ostatka.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Soli · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srbi · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srbija · Vidi više »
Srednjovjekovna bosanska država
Srednjovjekovna bosanska država može se odnositi na.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srednjovjekovna bosanska država · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Srijem · Vidi više »
Stećak
Stoca, 13. – 15. st. Stećak (sinonimi: bilig, kâm, mramor, zlamen, kuća, poznati i kao mramorje, mašeti, grčko groblje, kaursko groblje i divovsko kamenje) je vrsta kamenog srednjovjekovnog nadgrobnog spomenika.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Stećak · Vidi više »
Stjepan II. Kotromanić
Stjepan II.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Stjepan II. Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Tomašević Kotromanić
Stjepan Tomašević Kotromanić (1438. – Jajce, 5. lipnja 1463.), posljednji kralj Bosne koji je vladao od 10.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Stjepan Tomašević Kotromanić · Vidi više »
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Stjepan Vukčić Kosača · Vidi više »
Sultan
Portreti osmanskih sultana Sultan (arap. سلطان moćan čovjek, gospodar), naslov nekih islamskih vladara.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Sultan · Vidi više »
Tisa
Rijeka Tisa (mađarski: Tisza) je najveća lijeva pritoka Dunava.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Tisa · Vidi više »
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Transilvanija · Vidi više »
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Travunija · Vidi više »
Treskavica
Treskavica je planina u središnjoj Bosni i Hercegovini, južno od Sarajeva.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Treskavica · Vidi više »
Trpimirovići
Trpimirovići su hrvatska vladarska dinastija iz koje su u ranom srednjem vijeku birani hrvatski knezovi, a kasnije kraljevi.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Trpimirovići · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Turci · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Turska · Vidi više »
Tvrtko I. Kotromanić
Stjepan Tvrtko I. Kotromanić (oko 1338. – 10. ožujka 1391.), posljednji bosanski ban od 1353.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Tvrtko I. Kotromanić · Vidi više »
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Una · Vidi više »
Usora
Usora je općina u Bosni i Hercegovini, a nalazi se između Doboja i Tešnja.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Usora · Vidi više »
Usora i Soli
Banovine Usora i Soli u srednjem vijeku Nastanak vojvodine Usore Usora i Soli, područje u sjeveroistočnoj Bosni u srednjem vijeku koje je nerijetko na čelu imalo svog posebnog bana.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Usora i Soli · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Velebit · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Venecija · Vidi više »
Visoko
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Visoko · Vidi više »
Visoko (BiH)
Visoko je grad, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine u Zeničko-dobojskoj županiji.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Visoko (BiH) · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Vlasi · Vidi više »
Vrbas
Vrbas je rijeka i pritoka Save u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, dugačka oko 250 km, s površinom sliva oko 5900 km².
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Vrbas · Vidi više »
Vrhbosna
srednjovjekovna država u Vrhbosni u središtu karte Nastanak Vrhbosne širenjem Rame pod Dukljanskom vlašću u doba dinastičkog rata u Hrvatskoj Vrhbosna je srednjovjekovna župa i jezgra srednjovjekovne bosanske države, i uz Vidogošću (područje Vogošće, Ilijaša, Breze i Vareša), Trstivnicu (Kakanj, Bobovac, Sutjeska), Lepenicu (Fojnica, Kreševo, Kiseljak), Lašvu (Travnik, Vitez) i Brod (na području Zenice) tvorila je prvotnu Bosnu.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Vrhbosna · Vidi više »
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Zapadna Europa · Vidi više »
Završje
Završje može značiti: Hrvatska.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Završje · Vidi više »
Zelengora
Zelengora je planina u sjeveroistočnoj Hercegovini, BiH, koja se nalazi u sklopu Nacionalnog parka Sutjeska.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Zelengora · Vidi više »
Zvijezda (planina u BiH)
Zvijezda je planina u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i Zvijezda (planina u BiH) · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 10. stoljeće · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 11. stoljeće · Vidi više »
1154.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1154. · Vidi više »
1165.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1165. · Vidi više »
1189.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1189. · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 12. rujna · Vidi više »
1204.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1204. · Vidi više »
1299.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1299. · Vidi više »
13. srpnja
13.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 13. srpnja · Vidi više »
1322.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1322. · Vidi više »
1377.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1377. · Vidi više »
1390.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1390. · Vidi više »
1448.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1448. · Vidi više »
1463.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1463. · Vidi više »
1464.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1464. · Vidi više »
1482.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1482. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 15. stoljeće · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1524. · Vidi više »
1528.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1528. · Vidi više »
1529.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1529. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 16. stoljeće · Vidi više »
1624.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1624. · Vidi više »
1683.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1683. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1697. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1699. · Vidi više »
1739.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1739. · Vidi više »
1788.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1788. · Vidi više »
1791.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1791. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 18. stoljeće · Vidi više »
1815.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1815. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1875. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1876. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 1878. · Vidi više »
19. lipnja
19.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 19. lipnja · Vidi više »
19. srpnja
19.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 19. srpnja · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 19. stoljeće · Vidi više »
19. svibnja
19.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 19. svibnja · Vidi više »
21. svibnja
21.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 21. svibnja · Vidi više »
28. svibnja
28.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 28. svibnja · Vidi više »
29. kolovoza
29.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 29. kolovoza · Vidi više »
6. listopada
6.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 6. listopada · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 7. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 9. stoljeće · Vidi više »
925.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 925. · Vidi više »
926.
Bez opisa.
Novi!!: Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanskom Carstvu i 926. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Bosanskohercegovački Hrvati u srednjovjekovnoj Bosni i Osmanlijskom Carstvu.
