Brže od pregledniku!Sličnosti između Bunjevci i Zadar
Bunjevci i Zadar imaju 39 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Gramatika, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatski jezik, Književnost, Lika, Mađarska, Osmansko Carstvo, Otok, Ravni kotari, Rijeka, Slaveni, Socijalistička Republika Hrvatska, Velebit, Zagreb, 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1838., 1862., 1868., 1894., 19. stoljeće, 1906., 1918., 1920., 1921., 1945., 1947., ..., 1966., 1971., 1972., 1985., 1993., 1995., 1997., 2002., 27. ožujka. Proširite indeks (9 više) »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Bunjevci i Dalmacija · Dalmacija i Zadar ·
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Bunjevci i Gramatika · Gramatika i Zadar ·
Hrvati
Bez opisa.
Bunjevci i Hrvati · Hrvati i Zadar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Bunjevci i Hrvatska · Hrvatska i Zadar ·
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Bunjevci i Hrvatska seljačka stranka · Hrvatska seljačka stranka i Zadar ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Bunjevci i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Zadar ·
Književnost
500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.
Bunjevci i Književnost · Književnost i Zadar ·
Lika
Lika (zeleno) i Ličko primorje (svijetlo zeleno) na karti Hrvatske Lika je povijesna regija na jugozapadu središnjeg dijela Hrvatske, površine od oko 5000 km2.
Bunjevci i Lika · Lika i Zadar ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Bunjevci i Mađarska · Mađarska i Zadar ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Bunjevci i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Zadar ·
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Bunjevci i Otok · Otok i Zadar ·
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Bunjevci i Ravni kotari · Ravni kotari i Zadar ·
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Bunjevci i Rijeka · Rijeka i Zadar ·
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Bunjevci i Slaveni · Slaveni i Zadar ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Bunjevci i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Zadar ·
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Bunjevci i Velebit · Velebit i Zadar ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Bunjevci i Zagreb · Zadar i Zagreb ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Bunjevci · 16. stoljeće i Zadar ·
17. stoljeće
Bez opisa.
17. stoljeće i Bunjevci · 17. stoljeće i Zadar ·
1838.
Bez opisa.
1838. i Bunjevci · 1838. i Zadar ·
1862.
Bez opisa.
1862. i Bunjevci · 1862. i Zadar ·
1868.
Bez opisa.
1868. i Bunjevci · 1868. i Zadar ·
1894.
Bez opisa.
1894. i Bunjevci · 1894. i Zadar ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Bunjevci · 19. stoljeće i Zadar ·
1906.
Bez opisa.
1906. i Bunjevci · 1906. i Zadar ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Bunjevci · 1918. i Zadar ·
1920.
Bez opisa.
1920. i Bunjevci · 1920. i Zadar ·
1921.
Bez opisa.
1921. i Bunjevci · 1921. i Zadar ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Bunjevci · 1945. i Zadar ·
1947.
Bez opisa.
1947. i Bunjevci · 1947. i Zadar ·
1966.
Bez opisa.
1966. i Bunjevci · 1966. i Zadar ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Bunjevci · 1971. i Zadar ·
1972.
Bez opisa.
1972. i Bunjevci · 1972. i Zadar ·
1985.
Bez opisa.
1985. i Bunjevci · 1985. i Zadar ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Bunjevci · 1993. i Zadar ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Bunjevci · 1995. i Zadar ·
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
1997. i Bunjevci · 1997. i Zadar ·
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
2002. i Bunjevci · 2002. i Zadar ·
27. ožujka
27.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Bunjevci i Zadar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Bunjevci i Zadar
Usporedba između Bunjevci i Zadar
Bunjevci ima 555 odnose, a Zadar ima 375. Kao što im je zajedničko 39, Jaccard indeks 4.19% = 39 / (555 + 375).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Bunjevci i Zadar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
