Brže od pregledniku!
132 odnosi: Aequum, Andrija II., Antika, Aržano, Žarko Dražojević, Županija, Čačvina, Čačvina (utvrda), Bakreno doba, Bisko, Bitelić, Bizant, Bosna i Hercegovina, Broćanac, Brončano doba, Car, Cetina, Civljane, Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine, Dabar (Hrvace), Dalmacija, Delmati, Dicmo, Dinara, Dinara (vrh), Dmitar Zvonimir, Dobranje, Domald, Domovinski rat, Drugi svjetski rat, Dugopolje, Garjak, Glavaš (Dinarić), Grad, Habsburška Monarhija, Hidroelektrana Peruća, Hrvace, Hrvatinić, Hrvatska, Ilirik, Ilirske pokrajine, Imotski, Istok, Jadransko more, Ježević, Jugoslavenska narodna armija, Kamešnica, Kandijski rat, Kijevo, Klis, ..., Knežija, Knin, Koljane, Konstantin VII. Porfirogenet, Laktac, Livno, Lučane, Maljkovo, Maovice, Mletačka Republika, Morejski rat, Mosor, Muć, Napoleon Bonaparte, Narona, Nelipić, Nova Sela, Nutjak, Omiš, Operacija Oluja, Operacija Peruća, Oružane snage Republike Hrvatske, Osmansko Carstvo, Osoje (Dicmo), Otišić, Otok (Splitsko-dalmatinska županija), Petar Krešimir IV., Planina, Podosoje (Vrlika), Polača (Knin), Poljica, Potravlje, Potravnik, Prozor (tvrđava u Vrlici), Prvi svjetski rat, Pset, Rijeka, Rumin, Salona, Satrić, Saveznici, Sile Osovine, Sinj, Sinjska alka, Sinjska rera, Sinjsko polje, Sjever, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Split, Stari grad Sinj, Stogodišnji hrvatsko-turski rat, Svilaja, Talovci, Tilurij, Trilj, Veliki turski rat, Vrlika, Vučipolje, Zagora, Zapad, Zasiok, 10. stoljeće, 1069., 1078., 1210., 1371., 1433., 1435., 1522., 1523., 1536., 1537., 1715., 1956., 1993., 1995., 28. siječnja, 4. kolovoza, 6. stoljeće, 7. kolovoza, 7. stoljeće, 9. stoljeće. Proširite indeks (82 više) »
Aequum
desno Aequum je bio rimska kolonija u selu Čitluk kraj Sinja.
Novi!!: Cetinska krajina i Aequum · Vidi više »
Andrija II.
Andrija II. (mađarski: II. András ili Endre, slovački: Ondrej) (Ostrogon, 1177. - Eger, 21. rujna 1235.), hrvatsko-ugarski kralj (1205. – 1235.) iz dinastije Arpadovića.
Novi!!: Cetinska krajina i Andrija II. · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Cetinska krajina i Antika · Vidi više »
Aržano
Aržano je naselje u općini Cista Provo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Aržano · Vidi više »
Žarko Dražojević
Žarko Dražojević (lat. Xarco Draxoevic, Zarco da Spalato, Xarcus Dalmaticus) (Poljica, oko 1439. – kod Klisa, 15. siječnja 1508.), hrvatski velikaš, vojskovođa te poljički knez i vojvoda iz plemićke obitelji Dražojevića.
Novi!!: Cetinska krajina i Žarko Dražojević · Vidi više »
Županija
Županija (lat. comitatus; mađ. megye) je oblik teritorijalno-političke izgradnje hrvatske države u razvijenom smislu pojavile su se u 10. stoljeću, potiskujući župe, najniže oblike udruživanja ljudi temeljenog na krvnom srodstvu.
Novi!!: Cetinska krajina i Županija · Vidi više »
Čačvina
Čačvina je naselje u sastavu Grada Trilja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Čačvina · Vidi više »
Čačvina (utvrda)
Utvrda Čačvina Utvrda Čačvina je ruševna srednjovjekovna utvrda kod Trilja i zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Cetinska krajina i Čačvina (utvrda) · Vidi više »
Bakreno doba
Bakreno doba (4. i 3. tisućljeće pr. Kr.; 3500. – 2000. pr. Kr.) je prijelazno razdoblje između neolitika i brončanog doba, a naziva se i kalkolitik (grčki: khalkos + lithos.
Novi!!: Cetinska krajina i Bakreno doba · Vidi više »
Bisko
Bisko je naselje u sastavu grada Trilja u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Bisko · Vidi više »
Bitelić
*Donji Bitelić.
Novi!!: Cetinska krajina i Bitelić · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Cetinska krajina i Bizant · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Cetinska krajina i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Broćanac
* Broćanac (Rakovica), Hrvatska.
Novi!!: Cetinska krajina i Broćanac · Vidi više »
Brončano doba
Rumunjskoj. nenaseljeno Brončano doba je prapovijesno razdoblje obilježeno uporabom bronce za izradu oružja, oruđa, nakita i posuđa.
Novi!!: Cetinska krajina i Brončano doba · Vidi više »
Car
Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.
Novi!!: Cetinska krajina i Car · Vidi više »
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Novi!!: Cetinska krajina i Cetina · Vidi više »
Civljane
Civljane su općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Civljane · Vidi više »
Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine
Crkva sv. Spasa Crkva sv.
Novi!!: Cetinska krajina i Crkva sv. Spasa na vrelu Cetine · Vidi više »
Dabar (Hrvace)
Dabar je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Dabar (Hrvace) · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Dalmacija · Vidi više »
Delmati
Karta koja prikazuje približan razmještaj ilirskih plemena i njihove susjede. Dalmatski konjanik iz helenizma (umjetnička rekonstrukcija). Delmati ili Dalmati bili su narod koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije, na području između rijeka Krke i Cetine.
Novi!!: Cetinska krajina i Delmati · Vidi više »
Dicmo
Dicmo je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Dicmo · Vidi više »
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Cetinska krajina i Dinara · Vidi više »
Dinara (vrh)
Dinara (narodni naziv: Sinjal), najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare.
Novi!!: Cetinska krajina i Dinara (vrh) · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Cetinska krajina i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Dobranje
* Dobranje (Cista Provo), naselje u općini Cista Provo.
Novi!!: Cetinska krajina i Dobranje · Vidi više »
Domald
Domald (o. 1160. – o. 1243.), knez, najmoćniji hrvatski velikaš prve trećine 13. stoljeća, podrijetlom od roda Snačića.
Novi!!: Cetinska krajina i Domald · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Cetinska krajina i Domovinski rat · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Cetinska krajina i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Dugopolje
Dugopolje je općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Dugopolje · Vidi više »
Garjak
Garjak je naselje (selo) koje se nalazi par kilometara od grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Garjak · Vidi više »
Glavaš (Dinarić)
Pogled na utvrdu Glavaš Glavaš odnosno Dinarić je ruševina utvrde srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog grada u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Glavaš (Dinarić) · Vidi više »
Grad
Grad Krakov, bivši glavni grad Poljske Grad je relativno veliko i stalno urbano naselje u kojem većina populacije živi od industrije, trgovine i servisnih djelatnosti za razliku od sela gdje je većina ekonomskih aktivnosti zasnovana oko poljoprivrede.
Novi!!: Cetinska krajina i Grad · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Cetinska krajina i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Hidroelektrana Peruća
Hidroelektrana Peruća ili HE Peruća je pribranska hidroelektrana na rijeci Cetini sagrađena 1960. godine netom nakon izgradnje brane 1958. godine sa snagom od 41,6 MW na dva generatora od 20,8 MW, koja je poslije renoviranja nakon što je bila minirana tijekom domovinskog rata pojačana na 61,4 MW na dva generatora od 30,7 MW.
Novi!!: Cetinska krajina i Hidroelektrana Peruća · Vidi više »
Hrvace
Hrvace su općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Hrvace · Vidi više »
Hrvatinić
Hrvatinići, velikaški rod u srednjovjekovnoj Bosni koji je imao posjede na području Donjih krajeva, prvotno od Vrbanje i Vrbasa na istoku do Sane na zapadu.
Novi!!: Cetinska krajina i Hrvatinić · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Cetinska krajina i Hrvatska · Vidi više »
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Novi!!: Cetinska krajina i Ilirik · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Cetinska krajina i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Novi!!: Cetinska krajina i Imotski · Vidi više »
Istok
Istok je strana svijeta nasuprot zapadu.
Novi!!: Cetinska krajina i Istok · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Cetinska krajina i Jadransko more · Vidi više »
Ježević
Ježević je naselje (selo) koje se nalazi oko 4 kilometra od grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Ježević · Vidi više »
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Novi!!: Cetinska krajina i Jugoslavenska narodna armija · Vidi više »
Kamešnica
Kamešnica je planina koja se nalazi na granici Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, između Sinja u Zagori i Livna u Završju.
Novi!!: Cetinska krajina i Kamešnica · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Cetinska krajina i Kandijski rat · Vidi više »
Kijevo
Kijevo je općina u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Kijevo · Vidi više »
Klis
JI strana tvrđave; u pozadini se vidi vijadukt splitske cestovne zaobilaznice Klis je naselje i općina u Splitskom zaleđu.
Novi!!: Cetinska krajina i Klis · Vidi više »
Knežija
Stambene zgrade na zapadnoj strani Knežije, uz Selsku cestu. Knežija je zagrebačko gradsko naselje (kvart) koje se nalazi na zapadnom dijelu grada, pripada gradskoj četvrti Trešnjevka – jug, kao naselje čini zaseban mjesni odbor.
Novi!!: Cetinska krajina i Knežija · Vidi više »
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Knin · Vidi više »
Koljane
Koljane je naselje (selo) koje se nalazi 8 kilometara istočno od grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Koljane · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Cetinska krajina i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Laktac
Laktac je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Laktac · Vidi više »
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Cetinska krajina i Livno · Vidi više »
Lučane
Lučane su naselje u sastavu grada Sinja, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Lučane · Vidi više »
Maljkovo
Maljkovo je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Maljkovo · Vidi više »
Maovice
Maovice su selo u Splitsko-dalmatinskoj županiji i dio su gradskog područja grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Maovice · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Cetinska krajina i Mletačka Republika · Vidi više »
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Novi!!: Cetinska krajina i Morejski rat · Vidi više »
Mosor
Zvjezdanog sela Mosor Mosor je planina u Hrvatskoj, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Mosor · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Muć · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Cetinska krajina i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Narona
Rekonstrukcija Augusteuma u Naroni, Arheološki muzej Narona (kipovi carske obitelj (slijeva): Lucije Cezar, Gaj Cezar, Julija Starija, Marko Vipsanije Agripa, Antonija Mlađa, Oktavija Mlađa, Livija, August, Tiberije, Germanik, Druz Stariji, Klaudije, Agripina Mlađa, Agripina Starija, Vespazijan) Narona je bila rimski grad na području današnjeg sela Vid kod Metkovića.
Novi!!: Cetinska krajina i Narona · Vidi više »
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Novi!!: Cetinska krajina i Nelipić · Vidi više »
Nova Sela
Hrvatska.
Novi!!: Cetinska krajina i Nova Sela · Vidi više »
Nutjak
desno Nutjak, povijesni utvrđeni grad kod Trilja.
Novi!!: Cetinska krajina i Nutjak · Vidi više »
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Omiš · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Cetinska krajina i Operacija Oluja · Vidi više »
Operacija Peruća
Operacija Peruća izvedena je od 27. do 28. siječnja 1993. godine i izvedena je kao neplanirana.
Novi!!: Cetinska krajina i Operacija Peruća · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Cetinska krajina i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Cetinska krajina i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osoje (Dicmo)
Osoje je naselje u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Osoje (Dicmo) · Vidi više »
Otišić
Otišić je selo u Splitsko-dalmatinskoj županiji, blizu grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Otišić · Vidi više »
Otok (Splitsko-dalmatinska županija)
Otok je općina Republike Hrvatske u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Otok (Splitsko-dalmatinska županija) · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Cetinska krajina i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Novi!!: Cetinska krajina i Planina · Vidi više »
Podosoje (Vrlika)
Podosoje je naselje (selo) koje se nalazi 2 kilometara od grada Vrlike.
Novi!!: Cetinska krajina i Podosoje (Vrlika) · Vidi više »
Polača (Knin)
Polača je naselje u sastavu Grada Knina, u Šibensko-kninskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Polača (Knin) · Vidi više »
Poljica
Poljica su kraj istočno od Splita.
Novi!!: Cetinska krajina i Poljica · Vidi više »
Potravlje
Potravlje je selo koje se nalazi u podnožju planine Svilaje a uz samu obalu jezera Peruče negdje na pola puta između gradova Sinja i Vrlike a između susjednih mu sela Maljkova i Satrića.
Novi!!: Cetinska krajina i Potravlje · Vidi više »
Potravnik
Potravnik, Travnik, u narodu još zvan Bićin grad i Kotromanić kula je ruševina utvrde srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog grada, danas zaštićeno kulturno dobro.
Novi!!: Cetinska krajina i Potravnik · Vidi više »
Prozor (tvrđava u Vrlici)
Prozor (Gradina) je danas djelimice restaurirana utvrda srednjovjekovnog i ranonovovjekovnog grada.
Novi!!: Cetinska krajina i Prozor (tvrđava u Vrlici) · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Cetinska krajina i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pset
Županija Pset ili Pesenta predstavlja jednu od 11 najstarijih u teritorijalnoj podjelu Primorske Hrvatske i okolnih krajeva.
Novi!!: Cetinska krajina i Pset · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Cetinska krajina i Rijeka · Vidi više »
Rumin
Rumin je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Rumin · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Cetinska krajina i Salona · Vidi više »
Satrić
Satrić je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Satrić · Vidi više »
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Novi!!: Cetinska krajina i Saveznici · Vidi više »
Sile Osovine
Napada na Pearl Harbor. * ''Plava'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Siva'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamnozelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svjetlozelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile sile Osovine postale njihove marionete Predvodnice sila Osovine Sile Osovine, Osovina Rim-Berlin-Tokio ili samo Osovina je neformalni naziv koji se upotrebljava za savez država koje su bile suprotstavljene Saveznicima, odnosno pobjednicima u Drugome svjetskom ratu.
Novi!!: Cetinska krajina i Sile Osovine · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Cetinska krajina i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Cetinska krajina i Sinjska alka · Vidi više »
Sinjska rera
Sinjska rera uskotračna je željeznica koja je od 12.
Novi!!: Cetinska krajina i Sinjska rera · Vidi više »
Sinjsko polje
Sinjsko polje Staroga grada Sinjsko polje je krško polje u Zagori.
Novi!!: Cetinska krajina i Sinjsko polje · Vidi više »
Sjever
Sjever je jedna od četiri strane svijeta, i to ona koja označuje osnovnu stranu svijeta: sjever se upotrebljava na taj način da se položaj i smjer ostalih strana svijeta odnosi "kao prema sjeveru".
Novi!!: Cetinska krajina i Sjever · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Cetinska krajina i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Cetinska krajina i Split · Vidi više »
Stari grad Sinj
Pogled iz središta Sinja na sinjski Stari grad. Fotografija je iz 1940. godine. Pogled iz zraka na crkvicu i ostatke tvrđave iz 2011. godine Pogled sa Staroga grada na jugoistok grada Sinja Stari grad Sinj, poznati kao Sinjski stari grad, ostatci su srednjovjekovne tvrđave na prirodnom uzvišenju ponad grada Sinja.
Novi!!: Cetinska krajina i Stari grad Sinj · Vidi više »
Stogodišnji hrvatsko-turski rat
Stogodišnji hrvatsko-turski rat,Dragutin Pavličević,, u:, pristupljeno 3.
Novi!!: Cetinska krajina i Stogodišnji hrvatsko-turski rat · Vidi više »
Svilaja
Svilaja je planina u Zagori, usporedna s višim sjevernijim lancem Dinara-Troglav.
Novi!!: Cetinska krajina i Svilaja · Vidi više »
Talovci
Talovci (lat. de Thallowcz, mađ. Tallóczi), hrvatska velikaška obitelj, vjerojatno podrijetlom s otoka Korčule.
Novi!!: Cetinska krajina i Talovci · Vidi više »
Tilurij
Ostaci Tilurija Legijski logor Tilurij (Tilurium) bio je smješten na jednom povišenom platou desne obale rijeke Cetine (Hippus flumen).
Novi!!: Cetinska krajina i Tilurij · Vidi više »
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Trilj · Vidi više »
Veliki turski rat
Veliki bečki rat ili Rat Svete lige, također i Veliki turski rat naziv je za niz vojnih sukoba između Osmanskog Carstva i tadašnjih europskih sila, ujedinjenih u Svetu ligu.
Novi!!: Cetinska krajina i Veliki turski rat · Vidi više »
Vrlika
Vrlika je grad u Hrvatskoj.
Novi!!: Cetinska krajina i Vrlika · Vidi više »
Vučipolje
Hrvatska.
Novi!!: Cetinska krajina i Vučipolje · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Cetinska krajina i Zagora · Vidi više »
Zapad
Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.
Novi!!: Cetinska krajina i Zapad · Vidi više »
Zasiok
Zasiok je naselje u općini Hrvace, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Cetinska krajina i Zasiok · Vidi više »
10. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 10. stoljeće · Vidi više »
1069.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1069. · Vidi više »
1078.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1078. · Vidi više »
1210.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1210. · Vidi više »
1371.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1371. · Vidi više »
1433.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1433. · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1435. · Vidi više »
1522.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1522. · Vidi više »
1523.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1523. · Vidi više »
1536.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1536. · Vidi više »
1537.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1537. · Vidi više »
1715.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1715. · Vidi više »
1956.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1956. · Vidi više »
1993.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1993. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 1995. · Vidi više »
28. siječnja
28.
Novi!!: Cetinska krajina i 28. siječnja · Vidi više »
4. kolovoza
4.
Novi!!: Cetinska krajina i 4. kolovoza · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 6. stoljeće · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Cetinska krajina i 7. kolovoza · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 7. stoljeće · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Cetinska krajina i 9. stoljeće · Vidi više »
