Brže od pregledniku!
152 odnosi: Alberto Fortis, ARHiNET, Auguste Marmont, Austrijsko Carstvo, Šibenik, Žigmund Luksemburški, Černide, Četvrti križarski rat, Balkanski poluotok, Bazilije II., Bečki kongres, Biblija, Biograd na Moru, Birokracija, Bitka kod Austerlitza, Bitka kod Lepanta, Bizant, Bože Mimica, Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu, Brne Karnarutić, Crna Gora, Dalmacija, Dalmatinski gradovi-države, Dalmatski jezik, Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae, Dmitar Zvonimir, Drač, Državno područje, Dužd, Dubrovačka Republika, Dubrovnik, Dukat, Encyclopædia Britannica, Faust Vrančić, Francesco Molin, Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva, Generalni providur Dalmacije, Girolamo Cornaro, Habsburška Monarhija, Harambaša, Hrvatska, Hrvatska književnost, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski vladari, Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika), Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202., ..., Hrvatsko-mletački ratovi, Husari, Hvar, Hvar (grad), Ilirske pokrajine, Istra, Italija, Jadransko more, Jelena Slavna, Juraj Dalmatinac, Karlobag, Katastar, Katedrala sv. Jakova u Šibeniku, Katoličanstvo, Koloman, Korčula (grad), Kotor, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Ugarska, Kraljski Dalmatin, Križarska opsada Zadra, Kvarnerski zaljev, Ladislav Napuljski, Latinski jezik, Leonardo Foscolo, Ljubljana, Ludovik I. Anžuvinac, Makarska, Marko Marulić, Marmontova ulica, Mihajlo Krešimir II., Mir u Campo Formiju, Mletačka mornarica, Mletačka opsada Zadra, Mletačka Republika, Mletačke utvrde, Mletački prekomorski posjedi, Mletačko-osmanski ratovi, Morlaci, Mornaričko pješaštvo, Muraj, Napoleon Bonaparte, Neretvanska kneževina, Oltramarini, Osmansko Carstvo, Paša, Patricij, Perast, Petar II. Orseolo, Petar Krešimir IV., Petar Zoranić, Požunski mir 1805., Policija, Porez, Povijest Dalmacije, Primorska Hrvatska (kneževina), Prodaja Dalmacije Mlecima 1409., Prva Francuska Republika, Rab, Renesansa, Sakristija, Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru, Sarajevo, Serdar, Sinjska alka, Split, Statut, Stjepan Držislav, Svjetska baština, Talijanska književnost, Talijanski jezik, Terminacija, Trenkovi panduri, Trogir, Uskoci, Venecija, Venecijanski jezik, Zadar, Zadarski mir, Zagora, 1000., 1066., 11. stoljeće, 1102., 1202., 13. stoljeće, 1345., 1358., 1409., 15. stoljeće, 1597., 16. stoljeće, 17. stoljeće, 1797., 18. stoljeće, 18. veljače, 1804., 1805., 1809., 2000., 31. srpnja, 991.. Proširite indeks (102 više) »
Alberto Fortis
Alberto Fortis, 1822. Alberto Fortis (Padova, 9. studenoga 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), bio je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Alberto Fortis · Vidi više »
ARHiNET
ARHiNET je mrežni informacijski sustav za opis, obradu i upravljanje arhivskim gradivom.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i ARHiNET · Vidi više »
Auguste Marmont
Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont Auguste Frédéric Louis Viesse de Marmont (Châtillon sur Seine, 20. srpnja 1774. – Venecija, 22. ožujka 1852.) bio je francuski general, maršal i istraživač.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Auguste Marmont · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Šibenik · Vidi više »
Žigmund Luksemburški
Žigmund poznat još i kao Sigismund Luksemburški (Nürnberg, 14. veljače 1368. – Znojmo, 9. prosinca 1437.) je bio rimsko-njemački car, hrvatsko-ugarski i češki kralj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Žigmund Luksemburški · Vidi više »
Černide
Mletačka Republika 1796. godineČernide (cernide, černa vojska) su vojne teritorijalne jedinice Mletačke Republike.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Černide · Vidi više »
Četvrti križarski rat
Četvrti križarski rat (1202. – 1204.), pohod križara na Carigrad.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Četvrti križarski rat · Vidi više »
Balkanski poluotok
Balkan po široj definiciji Balkanski poluotok je naziv za geografsko-političku regiju Europe omeđenu - ovisno o autorima - na sjeverozapadu bilo Kvarnerskim, bilo Tršćanskim zaljevom, bilo nekim drugim mjestom na Jadranskom moru, a na istoku ili ušćem Dunava u Crno more ili čak do luke Odesa u današnjoj Ukrajini.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Balkanski poluotok · Vidi više »
Bazilije II.
Bazilije II.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bazilije II. · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bečki kongres · Vidi više »
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Biblija · Vidi više »
Biograd na Moru
Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Biograd na Moru · Vidi više »
Birokracija
Tipični birokratski ured u Njemačkoj 18. stoljeće Birokracija (francuski: bureaucratie) je termin kojim se označava vladavina uprave, zapravo administrativnog osoblja koje radi po uredima (biroima) državne uprave, ali i svake velike organizacije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Birokracija · Vidi više »
Bitka kod Austerlitza
Napoleon sa svojim vojnicima u zoru prije bitke, slika Louis-François baruna Lejeuna Saveznici (crveno), Francuzi (plavo), raspored trupa poslije 18 sati na dan 1. prosinca 1805. Odlučan napad na savezničku sredinu francuskih komandanata Hilairea i Dominique Vandammea rascijepao je saveznike na dva dijela i doveo Francuze u idealan položaj Stanje poslije 14 sati, dana 2. prosinca: saveznička vojska je opasno razdvojena. Napoleon sada ima mogućnost napada samo po jednom od krila, a on je izabrao lijevo. Bitka kod Austerlitza (poznata i kao bitka tri cara ili bitka kod Slavkova) bila je jedna od najvećih i najslavnijih Napoleonovih bitaka, koja se dogodila 2. prosinca 1805.; ona je označila i kraj ratnih operacija 1805.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bitka kod Austerlitza · Vidi više »
Bitka kod Lepanta
»Bitka kod Lepanta«, Fernando Bertelli (Venecija 1572.) Bitka kod Lepanta dogodila se 7. listopada 1571., u sklopu Ciparskog rata (1570. – 1573.), kad su se pomorske snage Osmanskoga Carstva sukobile s flotom tzv.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bitka kod Lepanta · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bizant · Vidi više »
Bože Mimica
Bože Mimica (Omiš, 12. listopada 1942.) je hrvatski kulturolog, povjesničar, nakladnik, numizmatičar i hrvatski književnik.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bože Mimica · Vidi više »
Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu
Nakon osvajanja Srbije, Turci su namjeravali napasti Bosnu.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu · Vidi više »
Brne Karnarutić
Brne Karnarutić (Zadar, 1515.? - Zadar, između 2. veljače i 27. srpnja 1573.),, Milovan Tatarin (2009.), pristupljeno 3.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Brne Karnarutić · Vidi više »
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Crna Gora · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmacija · Vidi više »
Dalmatinski gradovi-države
Dalmatinski gradovi-države bili su dalmatinski lokaliteti gdje su prevladavali lokalni romanski jezici među stanovništvom koji su preživjeli Seobu naroda nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva od kraja 3. do sredine 6. stoljeća.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatinski gradovi-države · Vidi više »
Dalmatski jezik
Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dalmatski jezik · Vidi više »
Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae
''Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae'' ''Rječnik pet najuglednijih europskih jezika'' Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae u prijevodu: Rječnik pet najuglednijih europskih jezika, najvažnije je djelo Fausta Vrančića iz 1595. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dictionarium quinque nobilissimarum Europae linguarum, latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et ungaricae · Vidi više »
Dmitar Zvonimir
Celestin Medović: Zaruke hrvatskog kralja Zvonimira, Hrvatski institut za povijest u ZagrebuKrunidba kralja Zvonimira (slika iz 19. st.) Darovnica kralja Zvonimira samostanu opatica sv. Benedikta u Splitu za zemljište Pusticu u Lažanima (1076. – 1078.), Hrvatski državni arhiv. pages.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dmitar Zvonimir · Vidi više »
Drač
Drač (albanski Durrës) grad je i luka na obali Jadranskoga mora, glavni grad distrikta Durrës i Dračkog okruga te drugi po veličini grad u Albaniji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Drač · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Državno područje · Vidi više »
Dužd
Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dužd · Vidi više »
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovačka Republika · Vidi više »
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dubrovnik · Vidi više »
Dukat
Giovannija Dandola (1280. – 1288.) Pietra Gradeniga (1289. – 1310.) Dukat iz 1582. godine Nizozemski dukat iz 1724. godine Franje Josipa I. izdan oko 1910. godine Dukat je zlatnik koji je bio u uporabi u brojnim europskim zemljama do Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Dukat · Vidi više »
Encyclopædia Britannica
Encyclopædia Britannica je sveobuhvatna enciklopedija nastala na engleskom jeziku.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Encyclopædia Britannica · Vidi više »
Faust Vrančić
Faust Vrančić (tal. Fausto Veranzio, lat. Faustus Verantius, mađ.: Verancsics Faustus; Šibenik, 1. siječnja 1551. – Venecija, 20. siječnja 1617.), bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Faust Vrančić · Vidi više »
Francesco Molin
Francesco Da Molin (Venecija, 1575. – Venecija, 1654.) bio je 99 mletački dužd koji je vladao od 1646. do svoje smrti.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Francesco Molin · Vidi više »
Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva
Franjo II. – rođen kao Franz Joseph Karl, pohrvaćeno: Franjo Josip Karlo (Firenca, 12. veljače 1768. – Beč, 2. ožujka 1835.) – bio je posljednji car Svetog Rimskog Carstva do 1806. godine kada je ukinuto nakon Napoleonove invazije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Generalni providur Dalmacije
Generalni providur Dalmacije (Provveditore Generale di Dalmazia) bio je vrhovni predstavnik mletačke vlasti u Mletačkoj Dalmaciji, sa sjedištem u guvernerskoj palači u Zadru, tada glavnom gradu pokrajine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Generalni providur Dalmacije · Vidi više »
Girolamo Cornaro
Girolamo Cornaro (pohrv. Jeronim Korner ''lat.'' Hieronymus Cornelius) (Mleci, 25. lipnja 1632. – Valona, 1. listopada 1690.) bio je mletački patricij, političar i vojni zapovjednik.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Girolamo Cornaro · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Harambaša
Harambaša je bio zapovjednik hajdučke čete.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Harambaša · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska književnost
Hrvatska književnost, naziv za sva književna djela Hrvata, nastala na hrvatskom jeziku od 11.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska književnost · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću
Područje Mletačke Republike 1796. godine Mletačka vladavina na području hrvatskog dijela istočne obale Jadrana trajala je do 1797. godine, a prvi iskorak Mletaka na istočni Jadran bio je već za dužda Petra Orseola.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatski vladari
Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatski vladari · Vidi više »
Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)
Hrvatsko konjaništvo (Croati à cavallo, Cavalleria croata, Crovati, Cappelletti) bila je elitna konjanička postrojba Mletačke Republike.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika) · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202.
Hrvatsko-mletački rat za Zadar (1181. – 1202.) dvadesetogodišnji je oružani sukob tijekom kojega je Mletačka Republika nastojala zauzeti grad Zadar i držati ga pod svojom upravom.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko-mletački rat za Zadar 1181. – 1202. · Vidi više »
Hrvatsko-mletački ratovi
Hrvatsko-mletački ratovi, višestoljetni niz periodičnih oružanih sukoba, koji su se na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora s duljim ili kraćim prekidima i s različitim intenzitetom vodili između Primorske Hrvatske (do 10. stoljeća), Hrvatskog Kraljevstva (do 12. stoljeća samostalnog, a nakon toga u personalnoj uniji s Ugarskom) i Mletačke Republike.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hrvatsko-mletački ratovi · Vidi više »
Husari
Parada Austro-Ugarskih Husara Husar početkom 20. stoljeća Pruski Husari Husari su laka konjica koja se razvila tijekom ratova s Turcima u Hrvatskoj i Ugarskoj tijekom 15. i 16. stoljeća.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Husari · Vidi više »
Hvar
Hvar Starigradska riva Jelsa Sućuraj Starogrojsko polje, pogled s juga. U pozadini se vidi Vidova gora i otok Brač hvarske lavande u unutrašnjosti otoka Vinogradi na Hvaru. Glavni hvarski greben. Kapelica na najvišem vrhu Hvara, Sv. Nikoli (626 m). Crkva-tvrđava sv. Marije u Vrboskoj Hvar (čakavski Hvor, ili For, grčki: Φάρος, Faros) je otok u Hrvatskoj, ispred istočne obale Jadranskog mora.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hvar · Vidi više »
Hvar (grad)
Hvar Palača u Hvaru Barokna katedrala sv. Stjepana Hvar je grad na istoimenom otoku u Hrvatskoj i važno turističko odredište.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Hvar (grad) · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Italija · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Jadransko more · Vidi više »
Jelena Slavna
Jelena Slavna (? – 8. listopada 976.) bila je hrvatska kraljica te žena kralja Mihajla Krešimira II. (949. – 969.).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Jelena Slavna · Vidi više »
Juraj Dalmatinac
Zadru Juraj Matejev Dalmatinac (latinski: Georgius Mathaei Dalmaticus) ili Giorgio Orsini, a u međunarodnoj literaturi i Giorgio da Sebenico (Zadar, početkom 15. stoljeća – Šibenik, 1473./75.), hrvatski i talijanski kipar i graditelj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Juraj Dalmatinac · Vidi više »
Karlobag
Pogled na Dabrove. Karlobag je općina u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Karlobag · Vidi više »
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Katastar · Vidi više »
Katedrala sv. Jakova u Šibeniku
Katedrala sv.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Katedrala sv. Jakova u Šibeniku · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Katoličanstvo · Vidi više »
Koloman
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Koloman · Vidi više »
Korčula (grad)
Korčula (grč. Κορκυρα Μελαινα/Korkyra Melaina, lat. Corcyra Nigra, tal. Curzola) je grad na istoimenom otoku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Korčula (grad) · Vidi više »
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Kotor · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kraljski Dalmatin
Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku (12. srpnja 1806. – 1. travnja 1810.).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Kraljski Dalmatin · Vidi više »
Križarska opsada Zadra
Križarska opsada i osvajanje Zadra događaj je koji se zbio 1202. godine, na početku Četvrtog križarskog rata koji je rezultirao osvajanjem Zadra i Carigrada.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Križarska opsada Zadra · Vidi više »
Kvarnerski zaljev
Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Kvarnerski zaljev · Vidi više »
Ladislav Napuljski
Portret Ladislava Napuljskog (1377-1414) Zadru 1403. godine Grb Ladislava kao titularnog kralja Ugarske, titularnog kralja Jeruzalema, i kralja Napulja Ladislav Napuljski (11. veljače 1377. – 6. kolovoza 1414.) je bio napuljski i titularni ugarsko-hrvatski kralj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Ladislav Napuljski · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Latinski jezik · Vidi više »
Leonardo Foscolo
muzeja grada Splita Leonardo Foscolo (1588. – 1660.), mletački general u hrvatskim krajevimaHrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996.,, str.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Leonardo Foscolo · Vidi više »
Ljubljana
Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Ljubljana · Vidi više »
Ludovik I. Anžuvinac
Grb Ludovika I. Anžuvinskog Zadru. website.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Ludovik I. Anžuvinac · Vidi više »
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Makarska · Vidi više »
Marko Marulić
Marko Marulić (lat. Marcus Marulus Spalatensis) (Split, 18. kolovoza 1450. – Split, 5. siječnja 1524.), bio je Hrvatski književnik i kršćanski humanist, otac hrvatske književnosti.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Marko Marulić · Vidi više »
Marmontova ulica
Marmontova ulica, pogled prema jugu Marmontova ulica u Splitu nastala je za vrijeme kratkotrajne francuske uprave u Dalmaciji u trajanju od 1806. do 1813. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Marmontova ulica · Vidi više »
Mihajlo Krešimir II.
Mihajlo Krešimir II. (lat. Michael Cresimiri), hrvatski kralj iz vladarske dinastije Trpimirovića, vladao je od 949. – 969. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mihajlo Krešimir II. · Vidi više »
Mir u Campo Formiju
Zemljovid koji prikazuje središnju Europu nakon mira u Campo Formiju Kampoformijski mir potpisali su 17. listopada 1797. Napoleon, kao predstavnik Francuske, i grof Ludwig von Cobenzl, kao predstavnik Austrije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mir u Campo Formiju · Vidi više »
Mletačka mornarica
Mletačka mornarica (venetski: Armada/Marineria Veneziana) bila je mornarica Mletačke Republike koja je odigrala važnu ulogu u povijesti Republike i Sredozemlja.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka mornarica · Vidi više »
Mletačka opsada Zadra
Mletačka opsada Zadra bila je oružani sukob kojeg je vodila Mletačka Republika protiv Hrvatske i Ugarske, a zbio se u razdoblju od 12. kolovoza 1345. do 21. prosinca 1346. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka opsada Zadra · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačka Republika · Vidi više »
Mletačke utvrde
Mletačke utvrde je zajednički naziv za fortifikacijske građevine koje je izgradila Republika Venecija od 15 do 17.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačke utvrde · Vidi više »
Mletački prekomorski posjedi
Zemljovid mletačkih prekomorskih posjeda i trgovačkih ruta Stato da Màr ili Domini da Mar („Država mora”) bio je naziv koji su Mlečani dali svojim morskim i prekomorskim posjedima.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletački prekomorski posjedi · Vidi više »
Mletačko-osmanski ratovi
Mletačko-osmanski ratovi ili osmansko-mletački ratovi je naziv za niz vojnih sukoba u istočnom Sredozemlju između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mletačko-osmanski ratovi · Vidi više »
Morlaci
Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Morlaci · Vidi više »
Mornaričko pješaštvo
Finski marinci Mornaričko pješaštvo (marinci) amfibijski rod specijaliziran za desante na obalu s brodova.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Mornaričko pješaštvo · Vidi više »
Muraj
Muraj je šetalište na gradskim zidinama Zadra i ujedno najstariji zadarski drvored crnike (Quercus ilex) koji se prvi put spominje 1857. godine kao drvored velikih stabala na gradskim zidinama.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Muraj · Vidi više »
Napoleon Bonaparte
Napoleon I. Bonaparte (Ajaccio, 15. kolovoza 1769. – Sveta Helena, 5. svibnja 1821.), bio je francuski vojskovođa, konzul, državnik i car.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Napoleon Bonaparte · Vidi više »
Neretvanska kneževina
Neretvanska kneževina je bila starohrvatska država na području današnje južne Hrvatske (splitsko-dalmatinska županija i dubrovačko-neretvanska županija).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Neretvanska kneževina · Vidi više »
Oltramarini
Oltramarini (Fanti Oltramarini "Schiavoni") ili prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike (Reggimenti Oltramarini/Oltremarini) bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar mletačke mornarice kao elitna pješačka postrojba Mletačke Republike.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Oltramarini · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Paša
Muhamed Ali paša Egipatski Paša (turski: paşa) je počasni naslov dodjeljivan visokim vojnim i civilnim dostojanstvenicima u političkom sustavu Otomanskog carstva, koji se stavljao iza vlastita imena (Mehmed-paša, Omer-paša).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Paša · Vidi više »
Patricij
Patriciji (lat. pater - otac) su uživali povlastice i zauzimali sve položaje u državnoj upravi.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Patricij · Vidi više »
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Perast · Vidi više »
Petar II. Orseolo
Petar II.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar II. Orseolo · Vidi više »
Petar Krešimir IV.
Petra Krešimira IV. priznaju za kralja grad i nadbiskupija Splitska Odredba i potvrda kralja Petra Krešimira IV. o području Rapske biskupije (8. srpnja 1071. U Biogradu). Hrvatski državni arhiv Petar Krešimir IV.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Krešimir IV. · Vidi više »
Petar Zoranić
Petar Zoranić (Zadar, 1508. – između 1543. i 1569.), bio je hrvatski renesansni pisac.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Petar Zoranić · Vidi više »
Požunski mir 1805.
Mjesto gdje je potpisan ugovor Požunski mir potpisan je u Bratislavi (staro hrvatsko ime Požun) 26. prosinca 1805. godine između Francuske i Austrije, kao posljedica poraza Austrije u bitci kod Austerlitza 2. prosinca 1805. Austrija je po odredbama mirovnog ugovora morala u roku od 6 tjedana Francuskoj izručiti posjede koje je stekla mirom u Campo Formiju 1797. godine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Požunski mir 1805. · Vidi više »
Policija
Policija je služba javne uprave kojoj je povjereno čuvanje javnog reda i poretka.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Policija · Vidi više »
Porez
Porezi su jedan od prihoda države i u čitavom poreznom sustavu su najvažniji i najizdašniji javni prihod.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Porez · Vidi više »
Povijest Dalmacije
Povijest Dalmacije obuhvaća povijest Dalmacije, jednog od najstarijih hrvatskih regionalnih pojmova.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Povijest Dalmacije · Vidi više »
Primorska Hrvatska (kneževina)
Primorska Hrvatska, Kneževina Hrvatska ili Dalmatinska Hrvatska naziv je za kneževinu koja se, počevši od 9. stoljeća, nalazila na području nekadašnje rimske pokrajine Dalmacije, a izvorno je obuhvaćala prostor od Velebita do Cetine, kao i u unutrašnjosti do Neretve (župe Imota i Livno), preko Vrbasa i Vlašića (župa Pliva) do porječja rijeke Bosne, te dobar dio gornjeg Pounja (župa Pset).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Primorska Hrvatska (kneževina) · Vidi više »
Prodaja Dalmacije Mlecima 1409.
Srpsko carstvo Prodaja Dalmacije Mlecima, ponekad nazvana i sramnom prodajom Dalmacije, označava događaj u kojem su ugarski vladari prodali Dalmaciju Mlečanima, 307 godina nakon što je Hrvatska ušla u personalnu uniju s Mađarskom.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Prodaja Dalmacije Mlecima 1409. · Vidi više »
Prva Francuska Republika
Prva Francuska Republika ili jednostavno Prva Republika nastala je u slijedu poslije Francuske revolucije a zatim nakon ukidanja monarhije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Prva Francuska Republika · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Rab · Vidi više »
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Renesansa · Vidi više »
Sakristija
Sakristija Sakristija (lat. sacer - "svet", slat. sacristia - "nusprostorija uz crkvu")Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, ur.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Sakristija · Vidi više »
Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru
Klaustar samostana Sv. Frane u Zadru Samostan sv.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Samostan sv. Franje Asiškog u Zadru · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Sarajevo · Vidi više »
Serdar
Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Serdar · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Sinjska alka · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Split · Vidi više »
Statut
Statut u pravu označava vrstu pravnog akta, a može imati različita značenja.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Statut · Vidi više »
Stjepan Držislav
Stjepan Držislav, hrvatski kralj iz dinastije Trpimirovića, sin kralja Mihajla Krešimira II. i kraljice Jelene.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Stjepan Držislav · Vidi više »
Svjetska baština
lijevo spomeničke baštine. samostana koji još uvijek djeluje. Na popisu je svjetske baštine od 2002. Uskršnjem otoku dio su nacionalnog parka Rapa Nui koji je na popisu svjetske baštine od 1995. UNESCO-ova Svjetska baština sastoji se od Svjetske kulturne baštine i Svjetske prirodne baštine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Svjetska baština · Vidi više »
Talijanska književnost
Talijanska književnost je sva književnost pisana na talijanskom jeziku, pogotovo u Italiji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanska književnost · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Talijanski jezik · Vidi više »
Terminacija
Terminacije su odluke kneza, kapetana i generalnog providura.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Terminacija · Vidi više »
Trenkovi panduri
Hrvatski Panduri oko 1742. godine. Trenkovi panduri bili su postrojba hrvatskih vojnika iz Slavonije koji su sudjelovali u ratovima koje je bečki dvor u to vrijeme vodio u Europi.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Trenkovi panduri · Vidi više »
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Trogir · Vidi više »
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Uskoci · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecija · Vidi više »
Venecijanski jezik
Romanski jezici u Europi. Venecijanski je pod brojem 14. Venecijanski jezik (talian, venet, veneto, vèneto; ISO 639-3: vec), jezik Venecijanaca, jedan od pet galoitalskih jezika iz sjeveroistočne Italije (u regijama Veneto, Trident, Furlanija-Julijska krajina) i susjednim krajevima Slovenije i poluotoku Istri i u Rijeci u Hrvatskoj, i također u Brazilu.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Venecijanski jezik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadar · Vidi više »
Zadarski mir
Škrinja sv. Šimuna: Ludovik I. Anžuvinac ulazi u Zadar (''prizor'') crkvi sv. Franje Zadarski mir naziv je za mirovni ugovor koji je sklopljen 18. veljače 1358. godine između Mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludovika I. Anžuvinca, kojim se Mletačka Republika morala odreći svojih posjeda u Dalmaciji.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Zadarski mir · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i Zagora · Vidi više »
1000.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1000. · Vidi više »
1066.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1066. · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 11. stoljeće · Vidi više »
1102.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1102. · Vidi više »
1202.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1202. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 13. stoljeće · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1345. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1358. · Vidi više »
1409.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1409. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 15. stoljeće · Vidi više »
1597.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1597. · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 16. stoljeće · Vidi više »
17. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 17. stoljeće · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1797. · Vidi više »
18. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 18. stoljeće · Vidi više »
18. veljače
18.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 18. veljače · Vidi više »
1804.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1804. · Vidi više »
1805.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1805. · Vidi više »
1809.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 1809. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 2000. · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 31. srpnja · Vidi više »
991.
Bez opisa.
Novi!!: Dalmacija pod mletačkom upravom i 991. · Vidi više »
