Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Demokratska Republika Gruzija

Indeks Demokratska Republika Gruzija

Demokratska Republika Gruzija (gruz.: საქართველოს დემოკრატიული რესპუბლიკა, Sakartvelos Demokratiuli Respublika; poznata i kao Prva gruzijska republika) bila je prva moderna gruzijska republika.

70 odnosi: Antanta, Argentina, Armenija, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Demokratska Republika, Azija, Čehoslovačka, Batumi, Belgija, Bijela garda, Boljševizam, Britanci, Centralne sile, Crno more, Crvena armija, De facto, De jure, Estonija, Francuska, Gerilsko ratovanje, Grigorij Ordžonikidze, Gruzija, Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika, Gruzijski jezik, Ilija Grigorjevič Čavčavadze, Italija, Japan, Josif Staljin, Kavkaz, Knez, Kozaci, Liga naroda, Menjševici, Njemačka, Njemačko Carstvo, Oktobarska revolucija, Osmansko Carstvo, Politika, Poljska, Predsjednik vlade, Progonstvo, Prvi svjetski rat, Republika Armenija (1918. – 1920.), Rumunjska, Ruska revolucija 1905. godine, Rusko Carstvo, Sankt-Peterburg, Socijaldemokracija, Tbilisi, Turska, ..., Ujedinjeno Kraljevstvo, Veljača, Veljačka revolucija u Rusiji, Vladimir Iljič Lenjin, Zakavkaska Demokratska Federativna Republika, Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika, 12. ožujka, 1893., 1898., 1917., 1918., 1920., 1921., 1922., 1924., 1954., 25. veljače, 26. svibnja, 28. svibnja, 7. svibnja. Proširite indeks (20 više) »

Antanta

Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Antanta · Vidi više »

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Argentina · Vidi više »

Armenija

Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Armenija · Vidi više »

Azerbajdžan

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Azerbajdžan · Vidi više »

Azerbajdžanska Demokratska Republika

Azerbajdžanska Demokratska Republika (azer. Azərbaycan Demokratik Respublikası, skraćeno: ADR, geopolitika.news, pristupljeno 12. srpnja 2020.) ili Azerbajdžanska Narodna Republika (azer. Azərbaycan Xalq Cümhuriyyəti) bio je službeni naziv azerske države između 1918. i 1920. godine.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Azerbajdžanska Demokratska Republika · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Azija · Vidi više »

Čehoslovačka

Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Čehoslovačka · Vidi više »

Batumi

Batumi (gruzijski: ბათუმი, stari naziv Batum) je grad u Gruziji, glavni grad autnomne pokrajine Adžarije.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Batumi · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Belgija · Vidi više »

Bijela garda

Bijela garda ili Bijeli pokret (rus. Белое движение), vojnopolitička organizacija, koja je osnovana 1917. godine, tijekom Ruskog građanskog rata.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Bijela garda · Vidi više »

Boljševizam

Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Boljševizam · Vidi više »

Britanci

Britanci, ime kojim se označavaju narodi čije je podrijetlo anglosaksonsko, odnosno stanovnici Britanskog otočja, otoka Man, Kanalskih otoka i britanskih prekomorskih teritorija.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Britanci · Vidi više »

Centralne sile

Karta Europe 1914. koja prikazuje dva vojno-politička saveza:~ Antanta (zelena boja)~Središnje sile (crvena boja)~ i neutralne zemlje (koje nisu vojno-politički savezi) su žute boje Centralne sile, (rjeđe Centralnoeuropske sile) je neformalni naziv koji se u Prvom svjetskom ratu koristio za Njemačku i države koje su u ratu sudjelovale kao njeni saveznici.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Centralne sile · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Crno more · Vidi više »

Crvena armija

Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Crvena armija · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i De facto · Vidi više »

De jure

De jure (klasični latinski: de iure) latinski je izraz koji znači »zasnovan na zakonu«.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i De jure · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Estonija · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Francuska · Vidi više »

Gerilsko ratovanje

Gerilsko ratovanje način je ratovanja u kojemu manje vojne ili paravojne jedinice napadaju neprijateljske postrojbe na okupiranom dijelu jedne države.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Gerilsko ratovanje · Vidi više »

Grigorij Ordžonikidze

Grigorij Sergo Ordžonikidze (gruz.: გრიგოლ (სერგო) ორჯონიკიძე; rus.: Григо́рий Константи́нович Орджоники́дзе; Gorescha, 24. listopada 1886. - Moskva, 18. veljače 1937.), gruzijski, a kasnije sovjetski boljševik i političar.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Grigorij Ordžonikidze · Vidi više »

Gruzija

Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Gruzija · Vidi više »

Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika

Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika (gru.: საქართველოს საბჭოთა სოციალისტური რესპუბლიკა / Sakartvelos sabčota socialisturi respublika; rus.: Грузинская Советская Социалистическая Республика, akronim: GSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Gruzijski jezik

Gruzijski jezik (ქართული ენა, kartuli ena; ISO 639-3: kat) je službeni jezik Gruzije, republike na Kavkazu.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Gruzijski jezik · Vidi više »

Ilija Grigorjevič Čavčavadze

Ilija Grigorjevič Čavčavadze (gruzijski ილია ჭავჭავაძე; Kvareli, 8. listopada 1837. – Tsitsamuri, 12. rujna 1907.), gruzijski političar, odvjetnik, novinar, pisac i pjesnik koji je predvodio obnovu gruzijskog nacionalnog pokreta u drugoj polovici 19. stoljeća, u vrijeme ruske vladavine nad Gruzijom.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Ilija Grigorjevič Čavčavadze · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Italija · Vidi više »

Japan

Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Japan · Vidi više »

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Josif Staljin · Vidi više »

Kavkaz

Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Kavkaz · Vidi više »

Knez

Kip kneza Branimira u Ninu Knez ili kneginja (starosl. кънѩѕь) naslov je koji se davao pripadnicima plemstva, a u raznim je povijesnim razdobljima i u raznim krajevima imao različito značenje.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Knez · Vidi više »

Kozaci

'''''Zaporošci pišu podrugljivo pismo sultanu''''''''Ilja Rjepin''', 1880. – 1891., ulje na platnu, 2.03 m × 3.58 m Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg '''''U bitku''''': Zaporoški kozaci spremaju se krenuti iz svoga sela u bitku'''Mykola Pymonenko''', 1902. Vasilij Surikov, ''Jermak osvaja Sibir'', 1895., ulje, 599 x 285 cm. Kozačka patrola kod Bakua 1905. ruski car Nikola II. u okruženju svoje kozačke straže 1916. Posljednji vrhovni kozački zapovjednik ukrajinski hetman Pavlo Skoropadskij u vrijeme Ruske revolucije 1917. Kozaci su pripadnici vojničkih, pretežno ukrajinske i ruske etničke skupine, koji se od kraja 15. stoljeća pojavljuju na crnomorskim stepama, području južnog Dnjepra i Dona, tvoreći vojničku protuosmansku obrambenu ali i ofenzivnu vojnu pokrajinu.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Kozaci · Vidi više »

Liga naroda

Zastava Lige naroda (1939.) 300px Liga naroda ili Društvo naroda bila je međunarodna organizacija država osnovana na prijedlog američkog predsjednika Woodrowa Wilsona nakon Prvog svjetskog rata.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Liga naroda · Vidi više »

Menjševici

Vođe Menjševika u Stockholmu; Pavel Akselrod, Julij Martov i Aleksandar Martinov Menjševici (ruski: меньшевик.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Menjševici · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Njemačka · Vidi više »

Njemačko Carstvo

Njemačko Carstvo (njem. Deutsches Reich) bio je naziv za njemačku državu u vremenu od 47 godina, počevši od proglasa Vilima I. od Pruske, njemačkog cara (18. siječnja 1871.) te završivši abdikacijom Vilima II. (9. studenoga 1918.). Službeno ime države u to doba, Deutsches Reich (Njemački Reich), koristilo se sve do 1943. i ne označava striktno period carske vladavine.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Njemačko Carstvo · Vidi više »

Oktobarska revolucija

Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Oktobarska revolucija · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Politika

Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Politika · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Poljska · Vidi više »

Predsjednik vlade

Ujedinjenog Kraljevstva Predsjednik vlade, često i premijer (od fran. premier ministre - prvi ministar, jer je naslov prvi ponio 1624. kardinal Richelieu, engleski prime minister), prvi je čovjek vlade.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Predsjednik vlade · Vidi više »

Progonstvo

Progonstvo ili posuđenica egzil (iz latinskog Exilium.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Progonstvo · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Prvi svjetski rat · Vidi više »

Republika Armenija (1918. – 1920.)

Prva Republika Armenija ili službeno Armenska Republika bila je prva moderna armenska republika.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Republika Armenija (1918. – 1920.) · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Rumunjska · Vidi više »

Ruska revolucija 1905. godine

Ruska revolucija 1905.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Ruska revolucija 1905. godine · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Rusko Carstvo · Vidi više »

Sankt-Peterburg

Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Sankt-Peterburg · Vidi više »

Socijaldemokracija

Crvena zastava, simbol radničkog i socijaldemokratskog pokreta Socijaldemokracija je politička filozofija koja je nastala krajem 19.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Socijaldemokracija · Vidi više »

Tbilisi

Tbilisi je glavni grad Gruzije.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Tbilisi · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Turska · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Veljača

Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Veljača · Vidi više »

Veljačka revolucija u Rusiji

Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »

Vladimir Iljič Lenjin

Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Vladimir Iljič Lenjin · Vidi više »

Zakavkaska Demokratska Federativna Republika

Zakavkaska Demokratska Federativna Republika bila je država osnovana kao federacija zakavkaskih naroda, Armenaca, Azera i Gruzina koja je postojala od travnja do svibnja 1918.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Zakavkaska Demokratska Federativna Republika · Vidi više »

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika

Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922. do 1936. Bila je sastavljena od tri sovjetske republike, Gruzije, Armenije i Azerbajdžana.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika · Vidi više »

12. ožujka

12.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 12. ožujka · Vidi više »

1893.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1893. · Vidi više »

1898.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1898. · Vidi više »

1917.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1917. · Vidi više »

1918.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1918. · Vidi više »

1920.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1920. · Vidi više »

1921.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1921. · Vidi više »

1922.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1922. · Vidi više »

1924.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1924. · Vidi više »

1954.

Bez opisa.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 1954. · Vidi više »

25. veljače

25.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 25. veljače · Vidi više »

26. svibnja

26.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 26. svibnja · Vidi više »

28. svibnja

28.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 28. svibnja · Vidi više »

7. svibnja

7.

Novi!!: Demokratska Republika Gruzija i 7. svibnja · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »