Brže od pregledniku!
116 odnosi: Alberto Fortis, Arheologija, Austrija, Šimun Milinović, Škarić, Čitluk, Banderiji u Hrvatskoj, Blažević, Bosna, Bruno Silić, Buljan, Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu, Crnogorci, Dalmacija, Davor Štern, Dinko Šimunović, Dušan Bilandžić, Duvno, Ercegovci, Francuska, Franjevci, Giuliano, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Iliri, Ime, Inoslav Bešker, Ivan Grubišić, Ivan Krstitelj, Ivan Nelipčić, Kandijski rat, Kliški dekanat, Kliški sandžak, Kraj (Dicmo), Kraljevina Jugoslavija, Krušvar, Latinski jezik, Maretić, Matić, Metropolitanski kaptol u Splitu, Milja, Milka Podrug-Kokotović, Mir u Srijemskim Karlovcima, Mletačka Republika, Morejski rat, Mršić, Mrkodol, Muć, ..., Nijemci, Osmansko Carstvo, Osoje (Dicmo), Petar Skok, Poljička Republika, Pravo vlasništva, Pravoslavlje, Prezime, Prisoje (Dicmo), Ratko Rudić, Ravenna, Salona, Sičane, Sinj, Sinjska alka, Slaveni, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Solin, Split, Splitsko-dalmatinska županija, Srbi, Srijem, Stari vijek, Sušci, Sveta Ana, Tomić, Trilj, Venecija, Vladimir Anić, Zagora, 1. stoljeće, 1406., 1524., 1686., 1693., 1694., 1697., 1699., 1700., 1704., 1709., 1784., 1797., 1833., 19. stoljeće, 1918., 1943., 1945., 1962., 1990., 1991., 1997., 20. stoljeće, 2001., 2005., 2006., 2007., 2009., 2011., 2013., 2016., 2017., 26. lipnja, 26. listopada, 6. prosinca, 9. stoljeće. Proširite indeks (66 više) »
Alberto Fortis
Alberto Fortis, 1822. Alberto Fortis (Padova, 9. studenoga 1741. – Bologna, 21. listopada 1803.), bio je talijanski teolog, prirodoslovac, putopisac i redovnik.
Novi!!: Dicmo i Alberto Fortis · Vidi više »
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Novi!!: Dicmo i Arheologija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Dicmo i Austrija · Vidi više »
Šimun Milinović
Šimun Milinović (Opanci kraj Lovreća, 24. veljače 1835. – Bar, 24. ožujka 1910.) je bio hrvatski svećenik i franjevac.
Novi!!: Dicmo i Šimun Milinović · Vidi više »
Škarić
Škarić je naseljeno mjesto u sastavu općine Bosanski Šamac u Republici Srpskoj u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Dicmo i Škarić · Vidi više »
Čitluk
Čitluk je gradić i općina u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, BiH.
Novi!!: Dicmo i Čitluk · Vidi više »
Banderiji u Hrvatskoj
Banderij, vojna postrojba u Hrvata Učestali turski napadi prinudili su da uredi vojni ustroj.
Novi!!: Dicmo i Banderiji u Hrvatskoj · Vidi više »
Blažević
Blažević je prezime hrvatskih Bunjevaca.
Novi!!: Dicmo i Blažević · Vidi više »
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Novi!!: Dicmo i Bosna · Vidi više »
Bruno Silić
Bruno Silić (Split, 1. prosinca 1958. – Zagreb, 18. siječnja 2004.), hrvatski vaterpolski trener, drugi izbornik hrvatske vaterpolske reprezentacije (1993. – 1998.). Trenirao je Jadran iz Splita (1986. – 1990.), Triglav iz Kranja (1991.), Glyfadu (1992. i 1993.) i Mladost iz Zagreba (1993. – 1995., 2000. – 2001.). S potonjim klubom osvojio je tri naslova prvaka Hrvatske i Kup LEN-a. Kategorija:Životopisi, Split Kategorija:Hrvatski vaterpolisti Kategorija:Hrvatski vaterpolski treneri Kategorija:Vaterpolisti Mladosti.
Novi!!: Dicmo i Bruno Silić · Vidi više »
Buljan
Buljani su stara hrvatska obitelj čiji su članovi imali značajnu ulogu u odvijanju presudnih vojnih događanja za Cetinski kraj.
Novi!!: Dicmo i Buljan · Vidi više »
Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu
Crkva svetog Jakova Apostola u Dicmu je župna crkva župe Dicmo Donje.
Novi!!: Dicmo i Crkva sv. Jakova Apostola u Dicmu · Vidi više »
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Novi!!: Dicmo i Crnogorci · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Dicmo i Dalmacija · Vidi više »
Davor Štern
Davor Štern (Zagreb, 18. lipnja 1947.), bivši hrvatski ministar gospodarstva, poduzetnik i trenutno zastupnik u gradskoj skupštini Grada Zagreba.
Novi!!: Dicmo i Davor Štern · Vidi više »
Dinko Šimunović
Dinko Šimunović, reljef na spomen-ploči u Zagrebu Dinko Šimunović (Knin, 1. rujna 1873. – Zagreb, 3. kolovoza 1933.), hrvatski književnik i učitelj.
Novi!!: Dicmo i Dinko Šimunović · Vidi više »
Dušan Bilandžić
Dušan Bilandžić (Maljkovo kod Sinja, 20. srpnja 1924. - Zagreb, 4. ožujka 2015.), bio je hrvatski povjesničar, akademik i političar.
Novi!!: Dicmo i Dušan Bilandžić · Vidi više »
Duvno
Duvno je kraj u Hercegbosanskoj županiji u BiH, uokolo Duvanjskog polja.
Novi!!: Dicmo i Duvno · Vidi više »
Ercegovci
Ercegovci su mjesto u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Ercegovci · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Dicmo i Francuska · Vidi više »
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Novi!!: Dicmo i Franjevci · Vidi više »
Giuliano
Giuliano Đanić (Split, 14. svibnja 1973.) je pjevač rock i pop glazbe iz Splita.
Novi!!: Dicmo i Giuliano · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dicmo i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Dicmo i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Dicmo i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Novi!!: Dicmo i Iliri · Vidi više »
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Novi!!: Dicmo i Ime · Vidi više »
Inoslav Bešker
Inoslav Bešker (Zagreb, 30. siječnja 1950. – Rim, 29. lipnja 2023.) bio je hrvatski novinar, filolog i sveučilišni profesor.
Novi!!: Dicmo i Inoslav Bešker · Vidi više »
Ivan Grubišić
Ivan Grubišić (Dicmo, 20. lipnja 1936. – 19. ožujka 2017.), hrvatski katolički prezbiter i političar.
Novi!!: Dicmo i Ivan Grubišić · Vidi više »
Ivan Krstitelj
Ivan Krstitelj (stsl: Іоаннъ Крестѧи, heb.: יוחנן המטביל, Yohanan Ha'Matbil, stgr.: Ἰωάννης ὁ βαπτίζων, grč.: Ἰωάννης ὁ βαπτιστής) kršćanski je svetac, propovjednik, pustinjak i mučenik, prethodnik Isusov.
Novi!!: Dicmo i Ivan Krstitelj · Vidi više »
Ivan Nelipčić
Ivan Nelipčić Cetinski (lat. Johannes Nelipcich) († 1378./79.), hrvatski velikaš, cetinski i humski knez, podrijetlom iz velikaške obitelji Nelipić (Nelipčić).
Novi!!: Dicmo i Ivan Nelipčić · Vidi više »
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Novi!!: Dicmo i Kandijski rat · Vidi više »
Kliški dekanat
Kliški dekanat je teritorijalno-pastoralna jedinica u sastavu Splitsko-makarske nadbiskupije.
Novi!!: Dicmo i Kliški dekanat · Vidi više »
Kliški sandžak
Kliški sandžak, odnosno sandžak kliški, hrvatski i primorski (kako je glasilo u pismu kliškog sandžak-bega Ferhada 1558.), bila je upravna jedinica u Turskom Carstvu, u sklopu Bosanskog pašaluka.
Novi!!: Dicmo i Kliški sandžak · Vidi više »
Kraj (Dicmo)
Kraj je naseljeno mjesto i središte općine Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Kraj (Dicmo) · Vidi više »
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Novi!!: Dicmo i Kraljevina Jugoslavija · Vidi više »
Krušvar
Krušvar je naselje u općini Dicmo u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Krušvar · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dicmo i Latinski jezik · Vidi više »
Maretić
Maretić je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu Općine Hrašćina, Krapinsko-zagorska županija.
Novi!!: Dicmo i Maretić · Vidi više »
Matić
Matić je hrvatsko prezime, koje se najčešće pojavljuje u Tomislavgradu u zapadnoj BiH, u Zadru i Zagrebu.
Novi!!: Dicmo i Matić · Vidi više »
Metropolitanski kaptol u Splitu
Katedrala Sv. Duje u Splitu Metroplitanski kaptol u Splitu je katedralni kaptol (lat. capitulum cathedrale), odnosno upravno crkveno tijelo u splitsko-makarskoj nadbiskupiji koje sačinjavaju kanonici.
Novi!!: Dicmo i Metropolitanski kaptol u Splitu · Vidi više »
Milja
Rimskog carstva. Milja (lat. milia, množina od mille: tisuća) je naziv mnogih, vrlo različitih mjernih jedinica duljine.
Novi!!: Dicmo i Milja · Vidi više »
Milka Podrug-Kokotović
Milka Podrug-Kokotović (Sinj, 19. rujna 1930.) je hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica.
Novi!!: Dicmo i Milka Podrug-Kokotović · Vidi više »
Mir u Srijemskim Karlovcima
Prikaz Mir u Srijemskim Karlovcima sklopljen je u siječnju 1699. godine, njime se Hrvatskoj vraća Slavonija sa Srijemom (osim jugoistočnoga), današnja Banovina do Une, Kordun od Korane do gornje Gline i čitava Lika i Krbava.
Novi!!: Dicmo i Mir u Srijemskim Karlovcima · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Dicmo i Mletačka Republika · Vidi više »
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Novi!!: Dicmo i Morejski rat · Vidi više »
Mršić
Mršić je staro prezime rasprostranjeno na području Hrvatske i susjedne BiH.
Novi!!: Dicmo i Mršić · Vidi više »
Mrkodol
Mrkodol je naseljeno mjesto u općini Tomislavgrad, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Novi!!: Dicmo i Mrkodol · Vidi više »
Muć
Muć je mjesto u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Muć · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Dicmo i Nijemci · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Dicmo i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Osoje (Dicmo)
Osoje je naselje u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Osoje (Dicmo) · Vidi više »
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Novi!!: Dicmo i Petar Skok · Vidi više »
Poljička Republika
Poljička Republika ili Poljička knežija naziv je za kraj istočno od Splita, točnije od Žrnovnice do Blata na Cetini i Omiša te od mora do Zamosorja.
Novi!!: Dicmo i Poljička Republika · Vidi više »
Pravo vlasništva
Pravo vlasništva je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.
Novi!!: Dicmo i Pravo vlasništva · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Dicmo i Pravoslavlje · Vidi više »
Prezime
Prezime je obiteljsko ime i sastavni dio svakog osobnog imena.
Novi!!: Dicmo i Prezime · Vidi više »
Prisoje (Dicmo)
Prisoje je naselje u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Prisoje (Dicmo) · Vidi više »
Ratko Rudić
Ratko Rudić (Beograd, 7. lipnja 1948.), hrvatski je, umirovljeni, vaterpolski trener i nekadašnji vaterpolist.
Novi!!: Dicmo i Ratko Rudić · Vidi više »
Ravenna
Ravenna je komuna i glavni grad istoimene pokrajine Ravenna u regiji Emilia-Romagna u Italiji.
Novi!!: Dicmo i Ravenna · Vidi više »
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Novi!!: Dicmo i Salona · Vidi više »
Sičane
Sičane su naselje u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Sičane · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Dicmo i Sinj · Vidi više »
Sinjska alka
Sinjska alka hrvatska je viteška igra.
Novi!!: Dicmo i Sinjska alka · Vidi više »
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Novi!!: Dicmo i Slaveni · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Dicmo i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Solin
Solin je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Solin · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Dicmo i Split · Vidi više »
Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija je upravno-teritorijalna jedinica u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu.
Novi!!: Dicmo i Splitsko-dalmatinska županija · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Dicmo i Srbi · Vidi više »
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Novi!!: Dicmo i Srijem · Vidi više »
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Novi!!: Dicmo i Stari vijek · Vidi više »
Sušci
Sušci su naselje u općini Dicmo, u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Sušci · Vidi više »
Sveta Ana
Sveta Ana je kršćanska svetica, majka Blažene Djevice Marije.
Novi!!: Dicmo i Sveta Ana · Vidi više »
Tomić
Tomić je prezime koje se pojavljuje kod Hrvata i kod Srba.
Novi!!: Dicmo i Tomić · Vidi više »
Trilj
Trilj (u rimsko doba Tilurium) grad je u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Novi!!: Dicmo i Trilj · Vidi više »
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Novi!!: Dicmo i Venecija · Vidi više »
Vladimir Anić
Vladimir Anić (Užice, 21. studenoga 1930. – Zagreb, 30. studenoga 2000.), hrvatski jezikoslovac i kroatist te leksikograf.
Novi!!: Dicmo i Vladimir Anić · Vidi više »
Zagora
krajine. Suvremeni približan obuhvat pojma Dalmatinske zagore Zagora je povijesnozemljopisna regija u šibenskom i splitskom zaobalju u Dalmaciji u Hrvatskoj omeđena padinama Trtra, Velikog Jelinka, Kozjaka, Mosora, područjem Poljica, rijekom Cetinom i Cetinskom krajinom, Svilajom i Mosećem, Petrovim poljem i kanjonom Čikole.
Novi!!: Dicmo i Zagora · Vidi više »
1. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1. stoljeće · Vidi više »
1406.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1406. · Vidi više »
1524.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1524. · Vidi više »
1686.
1686. godina je godina drugog tisućljeća, devetnaestog stoljeća te spada u 1680-e.
Novi!!: Dicmo i 1686. · Vidi više »
1693.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1693. · Vidi više »
1694.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1694. · Vidi više »
1697.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1697. · Vidi više »
1699.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1699. · Vidi više »
1700.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1700. · Vidi više »
1704.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1704. · Vidi više »
1709.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1709. · Vidi više »
1784.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1784. · Vidi više »
1797.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1797. · Vidi više »
1833.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1833. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 19. stoljeće · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1918. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1943. · Vidi više »
1945.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1945. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Dicmo i 1962. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1990. · Vidi više »
1991.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 1991. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Dicmo i 1997. · Vidi više »
20. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 20. stoljeće · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dicmo i 2001. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Dicmo i 2005. · Vidi više »
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Novi!!: Dicmo i 2006. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Dicmo i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Dicmo i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 2011. · Vidi više »
2013.
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 2013. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Dicmo i 2016. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Dicmo i 2017. · Vidi više »
26. lipnja
26.
Novi!!: Dicmo i 26. lipnja · Vidi više »
26. listopada
26.
Novi!!: Dicmo i 26. listopada · Vidi više »
6. prosinca
6.
Novi!!: Dicmo i 6. prosinca · Vidi više »
9. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Dicmo i 9. stoljeće · Vidi više »
