Sličnosti između Domovinski rat i Obrana Dubrovnika
Domovinski rat i Obrana Dubrovnika imaju 46 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Župa dubrovačka, Četnici, Blagoje Adžić, Borisav Jović, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Dubrovačko primorje, Dubrovnik, Hrvatska, Hrvatska policija, Hrvatske obrambene snage, Hrvatsko vijeće obrane, Jovan Sredojević, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Konavle, Lastovo, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, Mostar, Neretva, Operacija Lipanjske zore, Operacija Oslobođena zemlja, Podgorica, Radar, Republika Srbija (1992. – 2006.), Republika Srpska, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, ..., Split, Srbi, Srbija, Ston, Stradun, Teritorijalna obrana, Velika Srbija, Veljko Kadijević, Zbor narodne garde, 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi", 1971., 1991., 1992., 1995., 1996., 2009.. Proširite indeks (16 više) »
Župa dubrovačka
Župa dubrovačka je općina u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Župa dubrovačka · Obrana Dubrovnika i Župa dubrovačka ·
Četnici
Tradicionalna četnička zastava s ćiriličnim natpisom ''Za Kralja i otadžbinu - sloboda ili smrt'' Četnik je izraz kojim se označavaju pripadnici srpskog nacionalističko-šovinističkog pokreta velikosrpske ideologije.
Domovinski rat i Četnici · Obrana Dubrovnika i Četnici ·
Blagoje Adžić
Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Blagoje Adžić i Domovinski rat · Blagoje Adžić i Obrana Dubrovnika ·
Borisav Jović
Borisav Jović (Nikšić kod Kragujevca, 19. listopada 1928. − Beograd, 13. rujna 2021.), bio je srbijanski i jugoslavenski političar.
Borisav Jović i Domovinski rat · Borisav Jović i Obrana Dubrovnika ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Domovinski rat · Bosna i Hercegovina i Obrana Dubrovnika ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Domovinski rat · Crna Gora i Obrana Dubrovnika ·
Dubrovačko primorje
Dubrovačko primorje je općina u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Dubrovačko primorje · Dubrovačko primorje i Obrana Dubrovnika ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Domovinski rat i Dubrovnik · Dubrovnik i Obrana Dubrovnika ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Domovinski rat i Hrvatska · Hrvatska i Obrana Dubrovnika ·
Hrvatska policija
Hrvatska policija javna je policijska služba hrvatskog Ministarstva unutarnjih poslova koja obavlja zakonom propisane policijske poslove...
Domovinski rat i Hrvatska policija · Hrvatska policija i Obrana Dubrovnika ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Obrana Dubrovnika ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Obrana Dubrovnika ·
Jovan Sredojević
Jovan Sredojević (Zadar, 14. ožujka 1948. – Banja kraj Slanoga, 24. ožujka 1992.), bio je zastavnik Jugoslavenske narodne armije i dubrovački branitelj.
Domovinski rat i Jovan Sredojević · Jovan Sredojević i Obrana Dubrovnika ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Domovinski rat i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Obrana Dubrovnika ·
Jugoslavenska ratna mornarica
Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.
Domovinski rat i Jugoslavenska ratna mornarica · Jugoslavenska ratna mornarica i Obrana Dubrovnika ·
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Domovinski rat i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i Obrana Dubrovnika ·
Konavle
Konavle su općina u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Konavle · Konavle i Obrana Dubrovnika ·
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Domovinski rat i Lastovo · Lastovo i Obrana Dubrovnika ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Domovinski rat i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Obrana Dubrovnika ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Mostar · Mostar i Obrana Dubrovnika ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Domovinski rat i Neretva · Neretva i Obrana Dubrovnika ·
Operacija Lipanjske zore
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.
Domovinski rat i Operacija Lipanjske zore · Obrana Dubrovnika i Operacija Lipanjske zore ·
Operacija Oslobođena zemlja
Operacija Oslobođena zemlja operacija je Hrvatske vojske na Južnom bojištu.
Domovinski rat i Operacija Oslobođena zemlja · Obrana Dubrovnika i Operacija Oslobođena zemlja ·
Podgorica
Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.
Domovinski rat i Podgorica · Obrana Dubrovnika i Podgorica ·
Radar
Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada. Venere. Radar (pokrata ili akronim od eng. Radio Detection and Ranging: otkrivanje i određivanje udaljenosti radio valovima) je elektronički uređaj za određivanje udaljenosti, azimuta, elevacije (kutna visina) i brzine nekog predmeta na temelju odbijanja (refleksije) iz uređaja emitiranih elektromagnetskih valova od taj predmet.
Domovinski rat i Radar · Obrana Dubrovnika i Radar ·
Republika Srbija (1992. – 2006.)
Republika Srbija je ime koje je imala Srbija od 1992. do 2006., kao sastavni dio Savezne Republike Jugoslavije do 2003., i onda do 2006. godine Državne Zajednice Srbije i Crne Gore.
Domovinski rat i Republika Srbija (1992. – 2006.) · Obrana Dubrovnika i Republika Srbija (1992. – 2006.) ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Republika Srpska · Obrana Dubrovnika i Republika Srpska ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Domovinski rat i Slobodan Milošević · Obrana Dubrovnika i Slobodan Milošević ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Domovinski rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Obrana Dubrovnika i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Crna Gora · Obrana Dubrovnika i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Domovinski rat i Split · Obrana Dubrovnika i Split ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Domovinski rat i Srbi · Obrana Dubrovnika i Srbi ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Domovinski rat i Srbija · Obrana Dubrovnika i Srbija ·
Ston
Zidine u Stonu Stonska solana Crkva stradala u potresu 1996. Ston je naselje i općina u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Ston · Obrana Dubrovnika i Ston ·
Stradun
Placa (Stradun) Placa zimi Placa ili Stradun je glavna ulica u staroj gradskoj jezgri, ali i u Dubrovniku općenito.
Domovinski rat i Stradun · Obrana Dubrovnika i Stradun ·
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Domovinski rat i Teritorijalna obrana · Obrana Dubrovnika i Teritorijalna obrana ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Domovinski rat i Velika Srbija · Obrana Dubrovnika i Velika Srbija ·
Veljko Kadijević
Veljko Kadijević (Glavina Donja, Imotski, 21. studenoga 1925. – Moskva, 2. studenoga 2014.), general-armije Jugoslavenske narodne armije, savezni ministar obrane SFRJ Jugoslavenske narodne armije od 1988. do 1992. godine i de facto njezin glavni zapovjednik u agresiji na Sloveniju i Hrvatsku.
Domovinski rat i Veljko Kadijević · Obrana Dubrovnika i Veljko Kadijević ·
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Domovinski rat i Zbor narodne garde · Obrana Dubrovnika i Zbor narodne garde ·
1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi"
1.
1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" i Domovinski rat · 1. mehanizirana gardijska brigada "Tigrovi" i Obrana Dubrovnika ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Domovinski rat · 1971. i Obrana Dubrovnika ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Domovinski rat · 1991. i Obrana Dubrovnika ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Domovinski rat · 1992. i Obrana Dubrovnika ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Domovinski rat · 1995. i Obrana Dubrovnika ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Domovinski rat · 1996. i Obrana Dubrovnika ·
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Domovinski rat i Obrana Dubrovnika imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Domovinski rat i Obrana Dubrovnika
Usporedba između Domovinski rat i Obrana Dubrovnika
Domovinski rat ima 461 odnose, a Obrana Dubrovnika ima 234. Kao što im je zajedničko 46, Jaccard indeks 6.62% = 46 / (461 + 234).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Domovinski rat i Obrana Dubrovnika. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: