Sličnosti između Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini
Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini imaju 109 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Armija Republike Bosne i Hercegovine, Balvan-revolucija, Banja Luka, Beograd, Blagoje Adžić, Bošnjačko-hrvatski sukob, Bosanska Gradiška, Bosansko Grahovo, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Crvene beretke, Cyrus Vance, Dalmacija, Dan državnosti (Hrvatska), Dayton, Ohio, Daytonski sporazum, Europska unija, Franjo Tuđman, Glamoč, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Hrvatska stranka prava, Hrvatske obrambene snage, Hrvatski sabor, Hrvatsko vijeće obrane, Josip Broz Tito, Jovica Stanišić, Jugoslavenska narodna armija, ..., Knin, Krvavi Uskrs, Kupreško polje, Livno, Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije, MiG-21, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Mostar, Neretva, Njemačka marka, Obrana Dubrovnika, Operacija Bljesak, Operacija Cincar, Operacija Južni potez, Operacija Lipanjske zore, Operacija Ljeto '95., Operacija Maestral, Operacija Oluja, Operacija Skok-1, Operacija Skok-2, Operacija Zima '94., Oružane snage Republike Hrvatske, Prijedor, Raspad SFRJ, Rat u Bosni i Hercegovini, Rat u Sloveniji, Republika Srpska, Republika Srpska Krajina, Richard Holbrooke, Sandžak, Sarajevo, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Slovenija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Srbija, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srpska autonomna oblast, Srpska pravoslavna Crkva, Srpska vojska Krajine, Teritorijalna obrana, The New York Times, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Una, UNPROFOR, Velika Srbija, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Vojislav Šešelj, Vojska Jugoslavije, Vojska Republike Srpske, Zastava Republike Hrvatske, Zbor narodne garde, Zvonimir Hodak, 1. ožujka, 1. travnja, 12. svibnja, 14. prosinca, 17. travnja, 1990., 1991., 1992., 1993., 1995., 20. kolovoza, 24. lipnja, 25. lipnja, 26. lipnja, 28. veljače, 31. ožujka, 7. srpnja. Proširite indeks (79 više) »
Armija Republike Bosne i Hercegovine
Armija Republike Bosne i Hercegovine je službeno osnovana 15. travnja 1992., od jedinica Teritorijalne obrane BiH i organiziranih dobrovoljaca, kao odgovor na srpsku agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu.
Armija Republike Bosne i Hercegovine i Domovinski rat · Armija Republike Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Balvan-revolucija i Domovinski rat · Balvan-revolucija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Banja Luka i Domovinski rat · Banja Luka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Beograd i Domovinski rat · Beograd i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Blagoje Adžić
Blagoje Adžić (Pridvorica, Gacko, 2. rujna 1932. – Beograd, 1. ožujka 2012.), general-pukovnik Jugoslavenske narodne armije.
Blagoje Adžić i Domovinski rat · Blagoje Adžić i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bošnjačko-hrvatski sukob
Bošnjačko-hrvatski sukob bio je oružani sukob za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini između snaga Republike Bosne i Hercegovine predvođenih Armijom Republike Bosne i Hercegovine i snaga Hrvatske Republike Herceg-Bosne predvođenih Hrvatskim vijećem obrane.
Bošnjačko-hrvatski sukob i Domovinski rat · Bošnjačko-hrvatski sukob i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosanska Gradiška
Bosanska Gradiška (srp. ćir. Градишка, Gradiška), grad i općina u Bosni i Hercegovini (entitet: Republika Srpska).
Bosanska Gradiška i Domovinski rat · Bosanska Gradiška i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosansko Grahovo
Bosansko Grahovo je općina u zapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Bosansko Grahovo i Domovinski rat · Bosansko Grahovo i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Domovinski rat · Bosna i Hercegovina i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Domovinski rat · Crna Gora i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Crvene beretke
Oznaka Jedinice za specijalne operacije Crvene beretke su bili posebna postrojba Službe državne bezbednosti (od 1992. godine "Resor državne bezbednosti") Republike Srbije.
Crvene beretke i Domovinski rat · Crvene beretke i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Cyrus Vance
Cyrus Vance Cyrus Roberts Vance (27. ožujka 1917. – 12. siječnja 2002.), američki pravnik i političar.
Cyrus Vance i Domovinski rat · Cyrus Vance i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Domovinski rat · Dalmacija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Dan državnosti (Hrvatska)
Dan državnosti u Republici Hrvatskoj praznik je koji se obilježava 30. svibnja, u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabrana višestranačkoga Sabora 30. svibnja 1990. i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Dan državnosti (Hrvatska) i Domovinski rat · Dan državnosti (Hrvatska) i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Dayton, Ohio
Dayton je grad u američkoj saveznoj državi Ohio.
Dayton, Ohio i Domovinski rat · Dayton, Ohio i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Daytonski sporazum
Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.
Daytonski sporazum i Domovinski rat · Daytonski sporazum i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Domovinski rat i Europska unija · Europska unija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Franjo Tuđman
Dr.
Domovinski rat i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Glamoč
Glamoč je grad i središte istoimene općine u Hercegbosanskoj županiji u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Glamoč · Glamoč i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Domovinski rat i Hrvatska · Hrvatska i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Domovinski rat i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska Republika Herceg-Bosna
Hrvatska Republika Herceg-Bosna bila je hrvatska upravna jedinica unutar Republike Bosne i Hercegovine, koja je 28.
Domovinski rat i Hrvatska Republika Herceg-Bosna · Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Domovinski rat i Hrvatska stranka prava · Hrvatska stranka prava i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatske obrambene snage
Hrvatske obrambene snage (kratica HOS, ponekad zvane i Hrvatske oružane snage) bile su među prvim organiziranim vojnim postrojbama koje su djelovale u Domovinskom ratu, te su uz Hrvatsko vijeće obrane (HVO), i Teritorijalnu obranu BiH (TO BiH), činile okosnicu otpora velikosrpskim snagama u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Hrvatske obrambene snage · Hrvatske obrambene snage i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Domovinski rat i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Hrvatsko vijeće obrane
Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Hrvatsko vijeće obrane · Hrvatsko vijeće obrane i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Domovinski rat i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jovica Stanišić
Jovica Stanišić (Ratkovo, 30. srpnja 1950.) bio je šef Resora državne bezbednosti tj.
Domovinski rat i Jovica Stanišić · Jovica Stanišić i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22. prosinca 1941. – 20. svibnja 1992.) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFRJ do njezina raspada.
Domovinski rat i Jugoslavenska narodna armija · Jugoslavenska narodna armija i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Domovinski rat i Knin · Knin i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Krvavi Uskrs
Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
Domovinski rat i Krvavi Uskrs · Krvavi Uskrs i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Kupreško polje
Kupreško polje Kupreško polje je velika krška visoravan na zapadu BiH, smještena istočno od Livanjskog i Glamočkog polja, a sjeverno od Duvanjskog polja.
Domovinski rat i Kupreško polje · Kupreško polje i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Livno · Livno i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (eng. International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia, ICTY) osnovan je od Vijeća sigurnosti UN-a 1992., a počeo je djelovati 1993.
Domovinski rat i Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije · Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije i Rat u Bosni i Hercegovini ·
MiG-21
Mikojan-Gurjevič MiG-21 (Ruski: Микоян и Гуревич МиГ-21; NATO naziv: "Fishbed") je laki višenamjenski nadzvučni zrakoplov s jednim mlaznim motorom.
Domovinski rat i MiG-21 · MiG-21 i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo unutarnjih poslova (skraćeno MUP), tijelo je državne uprave u Republici Hrvatskoj kojemu je osnovna zadaća zaštita ustavnoga poretka Republike Hrvatske, života njezinih građana te njihove imovine.
Domovinski rat i Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske · Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Domovinski rat i Mostar · Mostar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Domovinski rat i Neretva · Neretva i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Domovinski rat i Njemačka marka · Njemačka marka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Domovinski rat i Obrana Dubrovnika · Obrana Dubrovnika i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Bljesak
Operacija Bljesak - vojno-redarstvena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije RH.
Domovinski rat i Operacija Bljesak · Operacija Bljesak i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Cincar
Operacija Cincar bila je prva združena operacija HVO-a i Armije BiH nakon potpisivanja Washingtonskog sporazuma u proljeće 1994. godine.
Domovinski rat i Operacija Cincar · Operacija Cincar i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Južni potez
Operacija Južni potez bila je posljednja operacija HV-a i HVO-a tijekom pobjedonosnog niza operacija nakon kojih je u potpunosti izmijenjena strateška situacija na prostorima Hrvatske i BiH.
Domovinski rat i Operacija Južni potez · Operacija Južni potez i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Lipanjske zore
Operacija Lipanjske zore je zajednička operacija HVO-a, HV-a i HOS-a iz lipnja 1992. godine.
Domovinski rat i Operacija Lipanjske zore · Operacija Lipanjske zore i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Ljeto '95.
Operacija "Ljeto '95." događala se od 25.
Domovinski rat i Operacija Ljeto '95. · Operacija Ljeto '95. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Maestral
Operacija Maestral je bila prva značajnija operacija združenih snaga HV-a, HVO-a i Armije BiH u zapadnoj BiH, u kojoj su zauzeti veći prostori zapadne Bosne uključujući gradove Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ.
Domovinski rat i Operacija Maestral · Operacija Maestral i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Domovinski rat i Operacija Oluja · Operacija Oluja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Skok-1
Operacija Skok 1 je bila jednodnevna akcija HV-a i HVO-a, kada su Srbi 7.
Domovinski rat i Operacija Skok-1 · Operacija Skok-1 i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Skok-2
Operacija Skok 2 je izvedena je od 4.
Domovinski rat i Operacija Skok-2 · Operacija Skok-2 i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Operacija Zima '94.
Operacija Zima '94 odvijala se u razdoblju od 29.
Domovinski rat i Operacija Zima '94. · Operacija Zima '94. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Domovinski rat i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Prijedor
Prijedor je grad u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine, na obali rijeke Sane, te brežuljcima kojima se planina Kozara spušta u Prijedorsko polje.
Domovinski rat i Prijedor · Prijedor i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Domovinski rat i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Rat u Sloveniji
Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slov. Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, Vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni oružani sukob između Slovenije i JNA 1991. godine poslije proglašenja Slovenije kao neovisne države od SFRJ.
Domovinski rat i Rat u Sloveniji · Rat u Bosni i Hercegovini i Rat u Sloveniji ·
Republika Srpska
Republika Srpska, jedan je od dvaju entiteta Bosne i Hercegovine, uz Federaciju Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Republika Srpska · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Domovinski rat i Republika Srpska Krajina · Rat u Bosni i Hercegovini i Republika Srpska Krajina ·
Richard Holbrooke
Richard Holbrooke Richard Charles Albert Holbrooke (New York City, 24. travnja 1941. – Washington, 13. prosinca 2010.) američki bio je diplomat, novinski urednik, publicist i profesor.
Domovinski rat i Richard Holbrooke · Rat u Bosni i Hercegovini i Richard Holbrooke ·
Sandžak
Srbiji i Crnoj Gori Zemljovid Sandžaka Etnički zemljovid Sandžačkih općina Eng icon Sandžak je zemljopisno područje administrativno podjeljeno između Srbije i Crne Gore.
Domovinski rat i Sandžak · Rat u Bosni i Hercegovini i Sandžak ·
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Domovinski rat i Sarajevo · Rat u Bosni i Hercegovini i Sarajevo ·
Sava
Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.
Domovinski rat i Sava · Rat u Bosni i Hercegovini i Sava ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Domovinski rat i Savez komunista Jugoslavije · Rat u Bosni i Hercegovini i Savez komunista Jugoslavije ·
Savezna Republika Jugoslavija
Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.
Domovinski rat i Savezna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Savezna Republika Jugoslavija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Domovinski rat i Sjedinjene Američke Države · Rat u Bosni i Hercegovini i Sjedinjene Američke Države ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Domovinski rat i Slobodan Milošević · Rat u Bosni i Hercegovini i Slobodan Milošević ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Domovinski rat i Slovenija · Rat u Bosni i Hercegovini i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Domovinski rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Crna Gora · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Socijalistička Republika Srbija ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Domovinski rat i Srbi · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Domovinski rat i Srbi u Hrvatskoj · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbi u Hrvatskoj ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Domovinski rat i Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Srbija ·
Srpska autonomna oblast
Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.
Domovinski rat i Srpska autonomna oblast · Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska autonomna oblast ·
Srpska pravoslavna Crkva
Srpska pravoslavna Crkva (srp. Српска православна црква/Srpska pravoslavna crkva; SPC), jedna od upravno autokefalnih (samostalnih) pravoslavnih crkava koja zajedno s ostalim pravoslavnim crkvama čini jedinstvenu Istočnu kršćansku crkvu.
Domovinski rat i Srpska pravoslavna Crkva · Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska pravoslavna Crkva ·
Srpska vojska Krajine
Srpska vojska Krajine naziv je za paravojsku koja je stvorena 1991. za vrijeme pobune Srba na području Republike Hrvatske koje su pobunjenici prozvali Republika Srpska Krajina.
Domovinski rat i Srpska vojska Krajine · Rat u Bosni i Hercegovini i Srpska vojska Krajine ·
Teritorijalna obrana
Teritorijalna obrana (kratica TO) bila je dio jedinstvenih oružanih snaga SFR Jugoslavije, odnosno najširi oblik "organizovanja radnih ljudi i građana za oružanu borbu", sa zadaćom nadzora i nazočnosti na cijelom teritoriju SFR Jugoslavije.
Domovinski rat i Teritorijalna obrana · Rat u Bosni i Hercegovini i Teritorijalna obrana ·
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Domovinski rat i The New York Times · Rat u Bosni i Hercegovini i The New York Times ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Domovinski rat i Ujedinjeni narodi · Rat u Bosni i Hercegovini i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Domovinski rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Rat u Bosni i Hercegovini i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Domovinski rat i Ukrajina · Rat u Bosni i Hercegovini i Ukrajina ·
Una
Una je rijeka u sjeverozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine odnosno istočnom dijelu Like.
Domovinski rat i Una · Rat u Bosni i Hercegovini i Una ·
UNPROFOR
UNPROFOR je akronim za "United Nations PROtection FORces" (hr. Zaštitne snage Ujedinjenih Naroda) osnovane 21. veljače 1992. Rezolucijom 743 Vijeća sigurnosti, a raspuštene 31. ožujka 1995.(formiran je UNCRO) Ti su naoružani "čuvari mira" UN-a bili pod kontrolom Vijeća sigurnosti, a od oko 39.000 UNPROFOR-ovih vojnika iz svih zemalja svijeta, u misiji ih je poginulo 320.
Domovinski rat i UNPROFOR · Rat u Bosni i Hercegovini i UNPROFOR ·
Velika Srbija
Kаrlobаg-Ogulin-Kаrlovаc-Viroviticа. Velika Srbija je popularno ime za srpski radikalni nacionalistički iredentistički politički projekt nastao u 19. stoljeću.
Domovinski rat i Velika Srbija · Rat u Bosni i Hercegovini i Velika Srbija ·
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Domovinski rat i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Rat u Bosni i Hercegovini i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ·
Vojislav Šešelj
Vojislav Šešelj (Sarajevo, 11. listopada 1954.), srbijanski je političar, bivši narodni zastupnik, odvjetnik, ratni huškač i pravomoćno osuđeni ratni zločinac.
Domovinski rat i Vojislav Šešelj · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojislav Šešelj ·
Vojska Jugoslavije
Grb vojske Srbije i Crne Gore Vojska Jugoslavije je bila jedna od oružanih snaga nastalih iz Jugoslavenske narodne armije, te je preuzela onaj dio postrojbi i naoružanja JNA koji se u svibnju 1992.
Domovinski rat i Vojska Jugoslavije · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Jugoslavije ·
Vojska Republike Srpske
Oznaka pripadnosti VRS-u Vojska Republike Srpske (VRS) je jedna od vojski nastalih raspadom JNA i jedna od Oružanih snaga BiH.
Domovinski rat i Vojska Republike Srpske · Rat u Bosni i Hercegovini i Vojska Republike Srpske ·
Zastava Republike Hrvatske
Zastava Republike Hrvatske jedan je od državnih simbola Republike Hrvatske, službeno usvojena 21. prosinca 1990. godine.
Domovinski rat i Zastava Republike Hrvatske · Rat u Bosni i Hercegovini i Zastava Republike Hrvatske ·
Zbor narodne garde
Zastava Zbora narodne garde Zbor narodne garde bila je hrvatska vojna formacija pod zapovjedništvom hrvatskog ministarstva obrane koja je djelovala između svibnja i listopada 1991.
Domovinski rat i Zbor narodne garde · Rat u Bosni i Hercegovini i Zbor narodne garde ·
Zvonimir Hodak
Zvonimir Hodak (Sertić Poljana, 17. siječnja 1938.), hrvatski je odvjetnik i kolumnist.
Domovinski rat i Zvonimir Hodak · Rat u Bosni i Hercegovini i Zvonimir Hodak ·
1. ožujka
1.
1. ožujka i Domovinski rat · 1. ožujka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1. travnja
1.
1. travnja i Domovinski rat · 1. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
12. svibnja
12.
12. svibnja i Domovinski rat · 12. svibnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
14. prosinca
14.
14. prosinca i Domovinski rat · 14. prosinca i Rat u Bosni i Hercegovini ·
17. travnja
17.
17. travnja i Domovinski rat · 17. travnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Domovinski rat · 1990. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Domovinski rat · 1991. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Domovinski rat · 1992. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Domovinski rat · 1993. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Domovinski rat · 1995. i Rat u Bosni i Hercegovini ·
20. kolovoza
20.
20. kolovoza i Domovinski rat · 20. kolovoza i Rat u Bosni i Hercegovini ·
24. lipnja
24.
24. lipnja i Domovinski rat · 24. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
25. lipnja
25.
25. lipnja i Domovinski rat · 25. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
26. lipnja
26.
26. lipnja i Domovinski rat · 26. lipnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
28. veljače
28.
28. veljače i Domovinski rat · 28. veljače i Rat u Bosni i Hercegovini ·
31. ožujka
31.
31. ožujka i Domovinski rat · 31. ožujka i Rat u Bosni i Hercegovini ·
7. srpnja
7.
7. srpnja i Domovinski rat · 7. srpnja i Rat u Bosni i Hercegovini ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini
Usporedba između Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini
Domovinski rat ima 461 odnose, a Rat u Bosni i Hercegovini ima 532. Kao što im je zajedničko 109, Jaccard indeks 10.98% = 109 / (461 + 532).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Domovinski rat i Rat u Bosni i Hercegovini. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: