Sličnosti između Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti imaju 49 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antibirokratska revolucija, Balvan-revolucija, Bitka za Vukovar, Drugi svjetski rat, Erdutski sporazum, Europska ekonomska zajednica, Europska unija, Franjo Tuđman, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Jutarnji list, Memorandum SANU, Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja, Narodne novine, Obrana Dubrovnika, Operacija Oluja, Raketiranje Banskih dvora, Raspad SFRJ, Republika Srpska Krajina, Reuters, Sarajevsko primirje, Savez komunista Jugoslavije, Slavonija, Slobodan Milošević, Slovenija, ..., Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Srbi u Hrvatskoj, Srpska autonomna oblast, The New York Times, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Zagreb, 15. siječnja, 19. prosinca, 19. svibnja, 1991., 1992., 2. svibnja, 25. lipnja. Proširite indeks (19 više) »
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Antibirokratska revolucija i Domovinski rat · Antibirokratska revolucija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Balvan-revolucija
Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.
Balvan-revolucija i Domovinski rat · Balvan-revolucija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar, također i Obrana Vukovara i Vukovarska tragedija, bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu.
Bitka za Vukovar i Domovinski rat · Bitka za Vukovar i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Domovinski rat i Drugi svjetski rat · Drugi svjetski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Erdutski sporazum
U spomen na Erdutski sporazum Erdutski sporazum je naziv za Temeljni sporazum o Istočnoj Slavoniji, Baranji i Zapadnom Srijemu koji je postignut tijekom pregovora u američkom Daytonu (Daytonski sporazum) između hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana i srbijanskoga predsjednika Slobodana Miloševića.
Domovinski rat i Erdutski sporazum · Erdutski sporazum i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Europska ekonomska zajednica
Prvobitne članice EEZ-a Europska ekonomska zajednica (skraćeno EEZ) osnovana je 25. ožujka 1957. godine u Rimu.
Domovinski rat i Europska ekonomska zajednica · Europska ekonomska zajednica i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Domovinski rat i Europska unija · Europska unija i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Franjo Tuđman
Dr.
Domovinski rat i Franjo Tuđman · Franjo Tuđman i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Domovinski rat i Hrvatska · Hrvatska i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Domovinski rat i Hrvatska demokratska zajednica · Hrvatska demokratska zajednica i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Domovinski rat i Hrvatski parlamentarni izbori 1990. · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Domovinski rat i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Domovinski rat i Hrvatsko proljeće · Hrvatsko proljeće i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Domovinski rat i Josip Broz Tito · Josip Broz Tito i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana
Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (kratica JRZ i PZO, srp. Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo i protiv vazdušna odbrana) bila je grana Jugoslavenske narodne armije sa zadatkom zaštite jugoslavenskog zračnog prostora te potpora kopnenim jedinicama.
Domovinski rat i Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana · Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Domovinski rat i Jutarnji list · Jutarnji list i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Domovinski rat i Memorandum SANU · Memorandum SANU i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja
Područje hrvatskoga Podunavlja (istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem) Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja uobičajeni je naziv za proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, južne Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske.
Domovinski rat i Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja · Mirna reintegracija hrvatskoga Podunavlja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Domovinski rat i Narodne novine · Narodne novine i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Obrana Dubrovnika
Obrana Dubrovnika skupni je naziv ratnih vojnih operacija koje su se tijekom Domovinskog rata, od rujna 1991. godine do konca rata u Hrvatskoj, odvijale na području nekadašnje općine Dubrovnik, od graničnog prijelaza Debeli Brijeg i Prevlake na istoku do Neuma i pelješkog mjesta Zamasline na zapadu, Čepikuća na sjeverozapadu, Osojnika u dubrovačkom zaleđu te graničnog prijelaza u Gornjem Brgatu na sjeveru općine.
Domovinski rat i Obrana Dubrovnika · Obrana Dubrovnika i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Domovinski rat i Operacija Oluja · Operacija Oluja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Raketiranje Banskih dvora
Raketiranje Banskih dvora označava zračni napad Jugoslavenske narodne armije na Banske dvore, službeno sjedište Vlade Republike Hrvatske u Zagrebu, 7. listopada 1991. godine tijekom Domovinskoga rata.
Domovinski rat i Raketiranje Banskih dvora · Raketiranje Banskih dvora i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Domovinski rat i Raspad SFRJ · Raspad SFRJ i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Republika Srpska Krajina
Republika Srpska Krajina, skraćeno RSK (srp. Република Српска Крајина, РСК) bila je međunarodno nepriznata marionetska srpska paradržava unutar Hrvatske, u funkciji stvaranja Velike Srbije.
Domovinski rat i Republika Srpska Krajina · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Republika Srpska Krajina ·
Reuters
Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.
Domovinski rat i Reuters · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Reuters ·
Sarajevsko primirje
Sarajevsko primirje potpisali su u Sarajevu 2. siječnja 1992. godine s hrvatske strane ministar obrane Gojko Šušak, a u ime JNA general Andrija Rašeta, uz nazočnost posebnog izaslanika glavnog tajnika UN-a Cyrusa Vancea.
Domovinski rat i Sarajevsko primirje · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Sarajevsko primirje ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Domovinski rat i Savez komunista Jugoslavije · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Savez komunista Jugoslavije ·
Slavonija
grba Republike Hrvatske Slavonija je povijesna regija u istočnoj Hrvatskoj.
Domovinski rat i Slavonija · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Slavonija ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Domovinski rat i Slobodan Milošević · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Slobodan Milošević ·
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.
Domovinski rat i Slovenija · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Slovenija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Domovinski rat i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Crna Gora
Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Crna Gora · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Republika Crna Gora ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Domovinski rat i Socijalistička Republika Hrvatska · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Domovinski rat i Srbi u Hrvatskoj · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Srbi u Hrvatskoj ·
Srpska autonomna oblast
Srpska autonomna oblast (skraćeno SAO) je naziv za samoproglašene teritorijalno-političke tvorevine osnivane na području Hrvatske i BiH 1990. i 1991. tijekom raspada SFRJ, u funkciji širenja Srbije.
Domovinski rat i Srpska autonomna oblast · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Srpska autonomna oblast ·
The New York Times
The New York Times su američke dnevne novine, koje od osnutka 1851. izlaze u New Yorku.
Domovinski rat i The New York Times · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i The New York Times ·
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.
Domovinski rat i Ujedinjeni narodi · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ujedinjeni narodi ·
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Domovinski rat i Ujedinjeno Kraljevstvo · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ujedinjeno Kraljevstvo ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Domovinski rat i Ukrajina · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ukrajina ·
Ustav Jugoslavije iz 1974. godine
Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.
Domovinski rat i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine ·
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Domovinski rat i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Domovinski rat i Zagreb · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Zagreb ·
15. siječnja
15.
15. siječnja i Domovinski rat · 15. siječnja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
19. prosinca
19.
19. prosinca i Domovinski rat · 19. prosinca i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
19. svibnja
19.
19. svibnja i Domovinski rat · 19. svibnja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Domovinski rat · 1991. i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Domovinski rat · 1992. i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i Domovinski rat · 2. svibnja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
25. lipnja
25.
25. lipnja i Domovinski rat · 25. lipnja i Referendum o hrvatskoj samostalnosti ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Usporedba između Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Domovinski rat ima 461 odnose, a Referendum o hrvatskoj samostalnosti ima 103. Kao što im je zajedničko 49, Jaccard indeks 8.69% = 49 / (461 + 103).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Domovinski rat i Referendum o hrvatskoj samostalnosti. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: