Brže od pregledniku!
44 odnosi: Astronomija, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Botanika, Dagerotipija, Darko Žubrinić, Filologija, Fotograf, Fotografija, Glagoljaši, Glagoljica, Glavotok, Gramatika, Hrvatska, Hrvatski jezik, Ivan Broz, Kanonik, Krk, Krk (grad), Lada Badurina, Latinski jezik, Matematika, Pomrčina Sunca, Rim, Silvana Vranić, Staroslavenska morfologija, Stjepan Damjanović, Sunce, Sveti Jeronim, Talijanski jezik, Vrbnik, Zadar, 1832., 1843., 1851., 1854., 1857., 1858., 1861., 1876., 1902., 22. listopada, 25. prosinca, 26. svibnja, 31. prosinca.
Astronomija
Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Astronomija · Vidi više »
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti · Vidi više »
Botanika
Botanika (grč. botane - biljka, trava) je znanost koja proučava biljke.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Botanika · Vidi više »
Dagerotipija
0-471-24410-4 Dagerotipija je prvi fotografski proces koji je imao i komercijalnog uspjeha, a naziv je dobila prema svom izumitelju francuzu Louis Daguerreu.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Dagerotipija · Vidi više »
Darko Žubrinić
Darko Žubrinić (Zagreb, 1956.) hrvatski matematičar.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Darko Žubrinić · Vidi više »
Filologija
Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Filologija · Vidi više »
Fotograf
Fotograf je osoba koja fotoaparatom "zaustavlja" pokrete i pretvara ih u fotografiju.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Fotograf · Vidi više »
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Fotografija · Vidi više »
Glagoljaši
Glagoljaši su bili svećenici, koji su se u bogoslužju koristili glagoljicom i staroslavenskim jezikom.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Glagoljaši · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Glagoljica · Vidi više »
Glavotok
Glavotok je naziv naselja, ali i samostana na otoku Krku, u Primorsko-goranskoj županiji, upravno to naselje pripada gradu Krku.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Glavotok · Vidi više »
Gramatika
Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Gramatika · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Hrvatski jezik · Vidi više »
Ivan Broz
'''Ivan Broz''' Ivan Broz (Klanjec, 21. siječnja 1852. – Zagreb, 25. prosinca 1893.), bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Ivan Broz · Vidi više »
Kanonik
#u Katoličkoj crkvi kanonik je viši svećenik koji je dužnostima vezan uz Kaptol.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Kanonik · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Krk (grad) · Vidi više »
Lada Badurina
Lada Badurina (1962.), hrvatska jezikoslovka.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Lada Badurina · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Latinski jezik · Vidi više »
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Matematika · Vidi više »
Pomrčina Sunca
Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Pomrčina Sunca · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Rim · Vidi više »
Silvana Vranić
Silvana Vranić (Rijeka, 1961.), hrvatska akademkinja, jezikoslovka, filologinja, kroatistica i dijalektologinja.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Silvana Vranić · Vidi više »
Staroslavenska morfologija
Staroslavenski ili općeslavenski književni jezik (starobugarski, staromakedonski, crkvenoslavenski, starocrkvenoslavenski) fleksijski je jezik s prilično bogatom gramatikom.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Staroslavenska morfologija · Vidi više »
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Stjepan Damjanović · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Sunce · Vidi više »
Sveti Jeronim
Rubens: ''Sveti Jeronim'' alt.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Sveti Jeronim · Vidi više »
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Talijanski jezik · Vidi više »
Vrbnik
Lučica u Vrbniku. Vrbnik je naselje i općina u zapadnoj Hrvatskoj.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Vrbnik · Vidi više »
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i Zadar · Vidi više »
1832.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1832. · Vidi više »
1843.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1843. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1851. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1854. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1857. · Vidi više »
1858.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1858. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1861. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1876. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 1902. · Vidi više »
22. listopada
22.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 22. listopada · Vidi više »
25. prosinca
25.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 25. prosinca · Vidi više »
26. svibnja
26.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 26. svibnja · Vidi više »
31. prosinca
31.
Novi!!: Dragutin Antun Parčić i 31. prosinca · Vidi više »
