Sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija imaju 45 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Antanta, Ante Trumbić, Antun Mihalović, Austro-Ugarska, Austroslavizam, Ženevska deklaracija (1918.), Banska Hrvatska, Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj, Carevinsko vijeće, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frankovci, Frano Supilo, Habsburg, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko pitanje, Južni Slaveni, Južnoslavenska ideja, Jugoslavenski odbor, Kraljevina Crna Gora, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Kraljevina Srbija, Kraljevina Ugarska, Krfska deklaracija, Londonski ugovor, Mile Starčević, ..., Miroslav Krleža, Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, Nikola Pašić, Raspad Austro-Ugarske, Slovenci, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Solunsko bojište, Srbi, Starčevićeva stranka prava, Stjepan Radić, Svetozar Pribićević, Svibanjska deklaracija, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Zagrebačka rezolucija. Proširite indeks (15 više) »
Antanta
Zemljovid svijeta u Prvom svjetskom ratu:~ Antanta-zelena boja ~ Središnje sile-narančasta boja ~ Neutralne države-sivo. Antanta je savez koji su stvorile Rusija, Francuska i Velika Britanija.
Antanta i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Antanta i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Ante Trumbić
Ante Trumbić (Split, 15. svibnja 1864. – Zagreb, 17. studenoga 1938.), bio je hrvatski političar i pravnik.
Ante Trumbić i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Ante Trumbić i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Antun Mihalović
Antun pl.
Antun Mihalović i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Antun Mihalović i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austro-Ugarska i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Austroslavizam
Narodi Austro-Ugarske (William R. Shepherd, 1911.) Austroslavizam označava političku koncepciju rješenja slavenskog problema u Austrijskoj, odnosno Austro-Ugarskoj Monarhiji.
Austroslavizam i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austroslavizam i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Ženevska deklaracija (1918.)
Ženevska deklaracija je sporazum sklopljen zadnjeg dana Ženevske konferencije, koja je trajala od 6.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Ženevska deklaracija (1918.) · Hrvatsko-srpska koalicija i Ženevska deklaracija (1918.) ·
Banska Hrvatska
Banska Hrvatska može značiti.
Banska Hrvatska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Banska Hrvatska i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj
Austro-Ugarska Monarhija započela je svoju vlast nad Bosnom i Hercegovinom zaposjedanjem zemlje 1878.
Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Carevinsko vijeće
Carevinsko vijeće (njem.: Reichsrat, slo.: Državni zbor, češ.: Říšská rada, polj.: Rada Państwa, ukr.: Райхсрат, Державна рада) je bio parlament austrijskog dijela Austro-Ugarske (Cislajtanije) od 1861. do 1918. Bio je dvodomnim parlamentom.
Carevinsko vijeće i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Carevinsko vijeće i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frankovci · Frankovci i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frano Supilo · Frano Supilo i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Habsburg · Habsburg i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvati
Bez opisa.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati · Hrvati i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatska u Prvom svjetskom ratu
Karikatura ''"Karneval"'' prikazuje oštar kontrast predratnog i ratnog života u Zagrebu, Ilustrovani list, 1915. Domoljubna humanitarna značka, 1914. Hrvatska u Prvom svjetskom ratu, dio povijesti Hrvatske obuhvaćen razdobljem Prvog svjetskog rata (1914. – 1918.). Područje današnje Hrvatske je izbijanje Prvog svjetskog rata 1914.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska u Prvom svjetskom ratu · Hrvatska u Prvom svjetskom ratu i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko državno pravo · Hrvatsko državno pravo i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Hrvatsko pitanje
Hrvatsko pitanje bio je naziv za pitanje statusa hrvatskih zemalja i hrvatskog naroda u raznim državnopravnim okvirima tijekom povijesti - Austro-Ugarskoj, Kraljevini Jugoslaviji, SFRJ.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko pitanje · Hrvatsko pitanje i Hrvatsko-srpska koalicija ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južni Slaveni · Hrvatsko-srpska koalicija i Južni Slaveni ·
Južnoslavenska ideja
Južnoslavenska ideja (ilirska ideja ili južnoslavenstvo odnosno jugoslavenstvo), ideja o kulturnom, nacionalnom i političkom povezivanju južnoslavenskih naroda, pri čemu su ti narodi shvaćani kao skup posebnih nacija ili kao jedna nacija.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južnoslavenska ideja · Hrvatsko-srpska koalicija i Južnoslavenska ideja ·
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Jugoslavenski odbor · Hrvatsko-srpska koalicija i Jugoslavenski odbor ·
Kraljevina Crna Gora
Kraljevina Crna Gora (crnogor. ćiril. Краљевина Црнa Горa), bila je ustavna monarhija na području današnje Crne Gore od 1910.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Crna Gora · Hrvatsko-srpska koalicija i Kraljevina Crna Gora ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija · Hrvatsko-srpska koalicija i Kraljevina Dalmacija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Hrvatsko-srpska koalicija i Kraljevina Jugoslavija ·
Kraljevina Srbija
Kraljevina Srbija obuhvaća povijesno razdoblje od 1882.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Srbija · Hrvatsko-srpska koalicija i Kraljevina Srbija ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Ugarska · Hrvatsko-srpska koalicija i Kraljevina Ugarska ·
Krfska deklaracija
Prva stranica teksta Krfske deklaracije. Druga stranica teksta Krfske deklaracije s potpisom Ante Trumbića na ćirilici. Krfska deklaracija prvi je zajednički politički akt Ministarskog savjeta Kraljevine Srbije i Jugoslavenskog odbora, objavljen 20. srpnja 1917. na Krfu u kojem se prvi puta navodi utemeljenje jedne nove zajedničke države nakon Prvog svjetskog rata.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Krfska deklaracija · Hrvatsko-srpska koalicija i Krfska deklaracija ·
Londonski ugovor
Londonski ugovor iz 1915.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Londonski ugovor · Hrvatsko-srpska koalicija i Londonski ugovor ·
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Mile Starčević · Hrvatsko-srpska koalicija i Mile Starčević ·
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Miroslav Krleža · Hrvatsko-srpska koalicija i Miroslav Krleža ·
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba
Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba, (najčešće samo Narodno vijeće SHS) bilo je političko tijelo Slovenaca, Hrvata i Srba u Austro-Ugarskoj.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba · Hrvatsko-srpska koalicija i Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba ·
Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca
Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca · Hrvatsko-srpska koalicija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ·
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Nikola Pašić · Hrvatsko-srpska koalicija i Nikola Pašić ·
Raspad Austro-Ugarske
Austro-Ugarska je naziv Habsburške Monarhije od Austro-ugarske nagodbe 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Raspad Austro-Ugarske · Hrvatsko-srpska koalicija i Raspad Austro-Ugarske ·
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Slovenci · Hrvatsko-srpska koalicija i Slovenci ·
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Hrvatsko-srpska koalicija i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije ·
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Solunsko bojište · Hrvatsko-srpska koalicija i Solunsko bojište ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi · Hrvatsko-srpska koalicija i Srbi ·
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Starčevićeva stranka prava · Hrvatsko-srpska koalicija i Starčevićeva stranka prava ·
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Stjepan Radić · Hrvatsko-srpska koalicija i Stjepan Radić ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević · Hrvatsko-srpska koalicija i Svetozar Pribićević ·
Svibanjska deklaracija
Svibanjska deklaracija, poznata i kao Bečka ili Majska, programatska je izjava narodnih zastupnika Jugoslavenskog kluba u Carevinskom vijeću, parlamentu austrijskog dijela Austro-Ugarske.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svibanjska deklaracija · Hrvatsko-srpska koalicija i Svibanjska deklaracija ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Hrvatsko-srpska koalicija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Zagrebačka rezolucija
U proljeće 1918., kao rezultat sastanka skupine političara održanoga u Zagrebu, objavljena je Zagrebačka rezolucija, koja se zauzimala za stvaranje zajedničke političke organizacije, kojoj bi zadaća bila stvaranje neovisne, demokratski uređene južnoslavenske države, zasnovane na priznanju »državnopravnih kontinuiteta historičko-političkih teritorija«.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagrebačka rezolucija · Hrvatsko-srpska koalicija i Zagrebačka rezolucija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija
Usporedba između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija
Država Slovenaca, Hrvata i Srba ima 168 odnose, a Hrvatsko-srpska koalicija ima 86. Kao što im je zajedničko 45, Jaccard indeks 17.72% = 45 / (168 + 86).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: