Brže od pregledniku!Sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj imaju 25 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austrijsko Carstvo, Austro-Ugarska, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Frankovci, Frano Supilo, Hrvati, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska revija, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatsko-srpska koalicija, Južni Slaveni, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Jugoslavija, Prvi svjetski rat, Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije, Solunsko bojište, Srbi, Srijemska županija, Srpski jezik, Svetozar Pribićević, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Vijenac (časopis), Zagreb, Zeleni kadar.
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Austrijsko Carstvo i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austrijsko Carstvo i Srbi u Hrvatskoj ·
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Austro-Ugarska i Srbi u Hrvatskoj ·
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj ·
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frankovci · Frankovci i Srbi u Hrvatskoj ·
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Frano Supilo · Frano Supilo i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvati
Bez opisa.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvati · Hrvati i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska pučka seljačka stranka · Hrvatska pučka seljačka stranka i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatska revija · Hrvatska revija i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski institut za povijest · Hrvatski institut za povijest i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatski jezik · Hrvatski jezik i Srbi u Hrvatskoj ·
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Hrvatsko-srpska koalicija · Hrvatsko-srpska koalicija i Srbi u Hrvatskoj ·
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Južni Slaveni · Južni Slaveni i Srbi u Hrvatskoj ·
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Dalmacija · Kraljevina Dalmacija i Srbi u Hrvatskoj ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Srbi u Hrvatskoj ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Prvi svjetski rat · Prvi svjetski rat i Srbi u Hrvatskoj ·
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije
Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije bila je socijaldemokratska politička stranka koja je osnovana u Hrvatskoj 1894. godine. S obzirom na relativnu nerazvijenost i nedostatak industrije, a s njome i malobrojnost radničke klase, imala je prilično ograničen broj članova, iako su 1897. godine pod njenom organizacijom izbili štrajkovi u Slavoniji. Relativno velik broj članova u to doba su činili strani radnici, odnosno pripadnici njemačke narodnosti. Zbog toga, kao i zbog službenog austromarksističkog stava, bila je relativno marginalizirana. Međutim početkom 20. stoljeća počela se je postupno rasti i širiti u druge dijelove Hrvatske, pogotovo Sisak, gdje je 1910. njezinim članom postao i Josip Broz Tito. U razdoblju od 1902. do početka prvog svjetskog rata je imala i svoje glasilo, dnevni list Slobodnu riječ. Stranka je bila zabranjenom odmah po izbijanju Prvoga svjetskoga rata. Prije kraja Prvoga svjetskog rata austromarksizam je napušten, ali se stranka nakon raspada Austro-Ugarske i stvaranja Kraljevine SHS ubrzo raspala, pri čemu je dio članova 1919. prešao u Socijalističku radničku partiju Jugoslavije (komunista). Poziv na ujedinjenje nisu prihvatili ni vodstva Jugoslavenske socijaldemokratske stranke, niti Srpsko-bunjevački agitacioni odbor iz Vojvodine, a ni socijalisti iz Slovenije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije · Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije i Srbi u Hrvatskoj ·
Solunsko bojište
Solunsko bojište, 1916. Solunsko bojište je bila balkanska bojišnica u Prvom svjetskom ratu, nazvana po gradu Solunu gdje je bila smještena glavna saveznička baza.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Solunsko bojište · Solunsko bojište i Srbi u Hrvatskoj ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi · Srbi i Srbi u Hrvatskoj ·
Srijemska županija
23px Ovo je članak o povijesnoj Srijemskoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Slavonije i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srijemska županija · Srbi u Hrvatskoj i Srijemska županija ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srpski jezik · Srbi u Hrvatskoj i Srpski jezik ·
Svetozar Pribićević
Svetozar Pribićević (Hrvatska Kostajnica, 26. listopada 1875. – Prag, 15. rujna 1936.), bio je hrvatski političar, vodeća politička figura hrvatskih Srba.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Svetozar Pribićević · Srbi u Hrvatskoj i Svetozar Pribićević ·
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Srbi u Hrvatskoj i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija ·
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Vijenac (časopis) · Srbi u Hrvatskoj i Vijenac (časopis) ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zagreb · Srbi u Hrvatskoj i Zagreb ·
Zeleni kadar
kaos na željeznicama pri završetku rata, studeni 1918. Zeleni kadar sačinjavali su hrvatski domobrani, dezerteri iz austrougarske vojske koji su se, za vrijeme Prvog svjetskog rata,Istorija Jugoslavije, I. Božić, S. Ćirković, M. Ekmečić, V. Dedijer, Prosveta, Beograd 1972.
Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Zeleni kadar · Srbi u Hrvatskoj i Zeleni kadar ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj
Usporedba između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj
Država Slovenaca, Hrvata i Srba ima 168 odnose, a Srbi u Hrvatskoj ima 277. Kao što im je zajedničko 25, Jaccard indeks 5.62% = 25 / (168 + 277).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Država Slovenaca, Hrvata i Srba i Srbi u Hrvatskoj. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
