Brže od pregledniku!
47 odnosi: Apsolutizam, Autonomija, Autoritet, Škola, Židovi, Benediktinci, Bolnica, Crkveni redovi, Djelatnost, Država, Državni službenik, Germanizacija, Građanska i politička prava, Grčka, Habsburška Monarhija, Habsburške nasljedne zemlje, Hrvatska, Josip II., car Svetog Rimskog Carstva, Jozefinizam, Kalvinizam, Katolička Crkva, Kraljevina Ugarska, Kršćanstvo, Luterani, Milanski edikt, Monarhija, Obrazovanje, Odgoj, Portal, Pravoslavlje, Pravoslavna crkva, Prosvjetiteljstvo, Red slugu Blažene Djevice Marije, Red svetog Pavla prvog pustinjaka, Reforma, Samostan, Stanovništvo, Trgovina, Ulica, Varaždin, Vjerski zakon, Vojna krajina, Zagreb, Zakon, 1781., 1785., 21. prosinca.
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Apsolutizam · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Autonomija · Vidi više »
Autoritet
Autoritet u najširem smislu označava društveni položaj što se pripisuje ustanovi, instituciji ili osobi.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Autoritet · Vidi više »
Škola
Škola Škola (starogrč. skhole - dokolica) je odgojno-obrazovna ustanova s nastavom kao središnjim poljem njezina djelovanja.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Škola · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Židovi · Vidi više »
Benediktinci
Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Benediktinci · Vidi više »
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Bolnica · Vidi više »
Crkveni redovi
Crkveni redovi (redovništvo) crkvene su ustanove utemeljene na pravilima (regulama) zajedničkoga života redovnika radi svjedočenja vjere, međusobnog pomaganja i pomaganja bližnjima.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Crkveni redovi · Vidi više »
Djelatnost
Djelatnost ili rad označava aktivni čin čovjeka.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Djelatnost · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Država · Vidi više »
Državni službenik
Državna ili javna služba je naziv za djelatnost koju u državi, jedinici lokalne ili regionalne uprave ili samouprave obavljaju poslove državne, odnosno javne poslove.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Državni službenik · Vidi više »
Germanizacija
Germanizacija označava nametanje njemačkog jezika i kulture ne-germanskim narodima.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Germanizacija · Vidi više »
Građanska i politička prava
Građanska i politička prava su vrsta prava koja štite slobodu pojedinca od mogućih povreda vlada, društvenih organizacija i privatnih osoba.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Građanska i politička prava · Vidi više »
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Grčka · Vidi više »
Habsburška Monarhija
Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745. do 1918., i nasljednici iz dinastije Habsburg-Lothringen.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Habsburška Monarhija · Vidi više »
Habsburške nasljedne zemlje
Austrijske nasljedne zemlje, uključujući i neke nehabsburške posjede iz 1512. godine. Habsburške nasljedne zemlje (njem. Habsburgische Erblande), također i Austrijske nasljedne zemlje (njem. Österreichische Erbländer), naziv je za niz zemalja unutar Habsburške Monarhije kojima su Habsburgovci vladali po nasljednom pravu.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Habsburške nasljedne zemlje · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Hrvatska · Vidi više »
Josip II., car Svetog Rimskog Carstva
Josef Benedikt August Johann Anton Michael Adam (Schönbrunn, Beč, 13. ožujka 1741. - Beč, 20. veljače 1790.), rimsko-njemački car, ugarsko-hrvatski i češki kralj od 1780. do 1790. Josip II.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Josip II., car Svetog Rimskog Carstva · Vidi više »
Jozefinizam
Jozefinizam je naziv za vjersku doktrinu o odnosima Crkve i države koja je razvijena na dvoru Cara Josipa II., koji je iz Beča vladao Njemačkom (Austrija je tada bila samo nadvojvodstvo), Češkom i Ugarskom 1780.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Jozefinizam · Vidi više »
Kalvinizam
Calvinovo djelo Institutio Christianae Religionis Kalvinizam je teološki sistem i pristup kršćanskom životu koji naglašava vladavinu Boga nad svim stvarima.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Kalvinizam · Vidi više »
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Katolička Crkva · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Kršćanstvo · Vidi više »
Luterani
Martin Luther Luterova ruža, simbol luteranizma Luteranizam je grana protestantizma koje se zasniva na učenju njemačkog redovnika, teologa i reformatora iz 16.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Luterani · Vidi više »
Milanski edikt
Milanski edikt je uredba koju su 313. u Milanu zajednički proglasili Konstantin I. Veliki, tada tetrarh Zapada i Licinije, tetrarh istoka, a njome je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu, dok je samo Carstvo zauzelo neutralan položaj u odnosu na religije.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Milanski edikt · Vidi više »
Monarhija
Monarhije su označene plavo Monarhija (preko francuskog monarchie iz grčkog monarchia – isključiva vladavina), uz republiku drugi osnovni oblik vladavine.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Monarhija · Vidi više »
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje. Obrazovanje, naobrazba, izobrazba ili školovanje kao pojam ima višestruko značenje.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Obrazovanje · Vidi više »
Odgoj
Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Odgoj · Vidi više »
Portal
Portal''' trogirske katedrale, djelo majstora Radovana iz 1240. Portal (njem. Portal ← srlat. portale.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Portal · Vidi više »
Pravoslavlje
Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Pravoslavlje · Vidi više »
Pravoslavna crkva
Krist Pantokrator, najstarija poznata ikona Krista iz 6. stoljeća, Samostan Svete Katarine na Sinaju, lijeva strana lica prikaz je Kristove savršene božanske prirode, a desna nesavršene ljudske prirode. Pravoslavna crkva jedna je od najstarijih vjerskih organizacija na svijetu i druga je kršćanska crkva po veličini.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Pravoslavna crkva · Vidi više »
Prosvjetiteljstvo
''Ako postoji nešto što znaš, izreci to. Ako postoji nešto što ne znaš, istraži to.''— Ilustracija na naslovnici francuske ''Encyclopédie'' iz 1772.; Istina u središtu slike okružena je svjetlom, a predstavljaju je dvije figure desno Filozofija i Razum. Prosvjetiteljstvo, iluminizam ili doba razuma razdoblje je i pokret od 1650-ih do 1780-ih tijekom kojega su intelektualne snage u Europi davale naglasak razumu (vidi racionalizam), analizi i individualizmu nasuprot tradicijskim linijama autoriteta.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Prosvjetiteljstvo · Vidi više »
Red slugu Blažene Djevice Marije
Red slugu Blažene Djevice Marije ili serviti katolički je red koji posebno štovanje iskazuje Blaženoj Djevici Mariji.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Red slugu Blažene Djevice Marije · Vidi više »
Red svetog Pavla prvog pustinjaka
Red svetoga Pavla Prvoga Pustinjaka (lat. Ordo Fratrum Sancti Pauli Primi Eremitae, OSPPE) je katolički crkveni red koji je utemeljio Euzebije Ostrogonski po uzoru na život sv.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Red svetog Pavla prvog pustinjaka · Vidi više »
Reforma
Reforma (iz latinskog re.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Reforma · Vidi više »
Samostan
Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Samostan · Vidi više »
Stanovništvo
Zemljovid država po broju stanovništva Stanovništvo je obično ljudska populacija na određenoj geografskoj jedinici, npr.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Stanovništvo · Vidi više »
Trgovina
Maloprodajna poslovnica s dječjom odjećom Pod trgovinom se podrazumijeva tržišna ponuda robe u zamjenu za platežno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena).
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Trgovina · Vidi više »
Ulica
Bogovićeva ulica u Zagrebu Ulica je javna površina unutar naselja namijenjena pješačkom i cestovnom prometu.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Ulica · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Varaždin · Vidi više »
Vjerski zakon
Aron de Chavez: Mojsije i Aron s 10 Božjih zapovijedi. Crveno su države koje imaju državnu religiju. Vjerski zakon ili vjersko pravo uključuje etičke i moralne kodekse koje propovijedaju vjerske tradicije.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Vjerski zakon · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Vojna krajina · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Zagreb · Vidi više »
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i Zakon · Vidi više »
1781.
Bez opisa.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i 1781. · Vidi više »
1785.
Bez opisa.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i 1785. · Vidi više »
21. prosinca
21.
Novi!!: Edikt o vjerskoj toleranciji među kršćanskim vjerama i 21. prosinca · Vidi više »
