Brže od pregledniku!
74 odnosi: Austrija, Švicarska, Čehoslovačka, Beč, Bologna, Corriere della Sera, Francuska, Genova, Italija, Jugoslavija (razdvojba), La Stampa, Linz, München, Milano, Napulj, Nizozemska, Njemačka, Padova, Parma, Rim, Rotterdam, Torino, Trst, Udine, Winterthur, Zagreb, Zlín, 1. srpnja, 10. srpnja, 11. srpnja, 12. kolovoza, 12. lipnja, 12. rujna, 13. rujna, 14. rujna, 15. rujna, 17. lipnja, 17. srpnja, 19. listopada, 19. rujna, 1927., 1946., 1947., 1948., 1949., 1950., 1951., 1952., 1953., 1954., ..., 2. srpnja, 20. ožujka, 20. rujna, 2016., 21. lipnja, 23. lipnja, 23. rujna, 24. srpnja, 24. svibnja, 27. lipnja, 27. rujna, 27. srpnja, 29. srpnja, 3. srpnja, 30. svibnja, 4. svibnja, 5. lipnja, 5. listopada, 5. srpnja, 7. kolovoza, 7. svibnja, 9. kolovoza, 9. listopada, 9. rujna. Proširite indeks (24 više) »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Ester Palmesino i Austrija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Ester Palmesino i Švicarska · Vidi više »
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Novi!!: Ester Palmesino i Čehoslovačka · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Ester Palmesino i Beč · Vidi više »
Bologna
Bologna (emilijanski: Bulåggna; latinski: Bononia) je glavni grad istoimenog metropolitanskog grada i regije Emilia-Romagna na prijelazu iz sjeverne u srednju Italiju.
Novi!!: Ester Palmesino i Bologna · Vidi više »
Corriere della Sera
Glavno sjedište Corrierea u Milanu, Via Solferino Corriere della Sera (hr. Večernji kurir, kratko Corriere) su talijanske dnevne novine.
Novi!!: Ester Palmesino i Corriere della Sera · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Ester Palmesino i Francuska · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Ester Palmesino i Genova · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Ester Palmesino i Italija · Vidi više »
Jugoslavija (razdvojba)
Jugoslavija kroz povijest Države.
Novi!!: Ester Palmesino i Jugoslavija (razdvojba) · Vidi više »
La Stampa
La Stampa su jedne od najpoznatijih i najprodavanijih talijanskih dnevnih novina, tiskanih u Torinu i prodavanih diljem Italije ali i u drugim europskim državama.
Novi!!: Ester Palmesino i La Stampa · Vidi više »
Linz
Linz je statutarni grad u Austriji.
Novi!!: Ester Palmesino i Linz · Vidi više »
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Novi!!: Ester Palmesino i München · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Ester Palmesino i Milano · Vidi više »
Napulj
Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.
Novi!!: Ester Palmesino i Napulj · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Ester Palmesino i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Ester Palmesino i Njemačka · Vidi više »
Padova
Padova (venecijanski Pàdoa, latinski: Patavium) je grad i istoimena općina u regiji Veneto, na sjeveru Italije.
Novi!!: Ester Palmesino i Padova · Vidi više »
Parma
Parma je grad u talijanskoj pokrajini Emilia-Romagna, poznat po svojoj arhitekturi i bogatoj okolici.
Novi!!: Ester Palmesino i Parma · Vidi više »
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Novi!!: Ester Palmesino i Rim · Vidi više »
Rotterdam
Rotterdam je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Ester Palmesino i Rotterdam · Vidi više »
Torino
Torino (njem., eng. i fra. Turin) je grad u Italiji, u regiji Pijemont.
Novi!!: Ester Palmesino i Torino · Vidi više »
Trst
Trst (tal. Trieste, njem. Triest) je grad i luka u Italiji, u Tršćanskom zaljevu, na sjeveroistočnoj obali Jadranskog mora.
Novi!!: Ester Palmesino i Trst · Vidi više »
Udine
Udine (tal. Udine, fur. Udin, slo. Videm) grad je u sjevernoj Italiji.
Novi!!: Ester Palmesino i Udine · Vidi više »
Winterthur
Winterthur (latinski: Vitudurum, francuski: Winterthour na domaćem dijalektu Winti) je grad u Švicarskoj i drugi po veličini grad kantona Züricha.
Novi!!: Ester Palmesino i Winterthur · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Ester Palmesino i Zagreb · Vidi više »
Zlín
Zlín je grad na istoku Češke Republike, u povijesnoj regiji Moravskoj.
Novi!!: Ester Palmesino i Zlín · Vidi više »
1. srpnja
1.
Novi!!: Ester Palmesino i 1. srpnja · Vidi više »
10. srpnja
10.
Novi!!: Ester Palmesino i 10. srpnja · Vidi više »
11. srpnja
11.
Novi!!: Ester Palmesino i 11. srpnja · Vidi više »
12. kolovoza
12.
Novi!!: Ester Palmesino i 12. kolovoza · Vidi više »
12. lipnja
12.
Novi!!: Ester Palmesino i 12. lipnja · Vidi više »
12. rujna
12.
Novi!!: Ester Palmesino i 12. rujna · Vidi više »
13. rujna
13.
Novi!!: Ester Palmesino i 13. rujna · Vidi više »
14. rujna
14.
Novi!!: Ester Palmesino i 14. rujna · Vidi više »
15. rujna
15.
Novi!!: Ester Palmesino i 15. rujna · Vidi više »
17. lipnja
17.
Novi!!: Ester Palmesino i 17. lipnja · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Ester Palmesino i 17. srpnja · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Ester Palmesino i 19. listopada · Vidi više »
19. rujna
19.
Novi!!: Ester Palmesino i 19. rujna · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Ester Palmesino i 1927. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Ester Palmesino i 1946. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1947. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1948. · Vidi više »
1949.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1949. · Vidi više »
1950.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1950. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1953. · Vidi više »
1954.
Bez opisa.
Novi!!: Ester Palmesino i 1954. · Vidi više »
2. srpnja
2.
Novi!!: Ester Palmesino i 2. srpnja · Vidi više »
20. ožujka
20.
Novi!!: Ester Palmesino i 20. ožujka · Vidi više »
20. rujna
20.
Novi!!: Ester Palmesino i 20. rujna · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Ester Palmesino i 2016. · Vidi više »
21. lipnja
21.
Novi!!: Ester Palmesino i 21. lipnja · Vidi više »
23. lipnja
23.
Novi!!: Ester Palmesino i 23. lipnja · Vidi više »
23. rujna
23.
Novi!!: Ester Palmesino i 23. rujna · Vidi više »
24. srpnja
24.
Novi!!: Ester Palmesino i 24. srpnja · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Ester Palmesino i 24. svibnja · Vidi više »
27. lipnja
27.
Novi!!: Ester Palmesino i 27. lipnja · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Ester Palmesino i 27. rujna · Vidi više »
27. srpnja
27.
Novi!!: Ester Palmesino i 27. srpnja · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Ester Palmesino i 29. srpnja · Vidi više »
3. srpnja
3.
Novi!!: Ester Palmesino i 3. srpnja · Vidi više »
30. svibnja
30.
Novi!!: Ester Palmesino i 30. svibnja · Vidi više »
4. svibnja
4.
Novi!!: Ester Palmesino i 4. svibnja · Vidi više »
5. lipnja
5.
Novi!!: Ester Palmesino i 5. lipnja · Vidi više »
5. listopada
5.
Novi!!: Ester Palmesino i 5. listopada · Vidi više »
5. srpnja
5.
Novi!!: Ester Palmesino i 5. srpnja · Vidi više »
7. kolovoza
7.
Novi!!: Ester Palmesino i 7. kolovoza · Vidi više »
7. svibnja
7.
Novi!!: Ester Palmesino i 7. svibnja · Vidi više »
9. kolovoza
9.
Novi!!: Ester Palmesino i 9. kolovoza · Vidi više »
9. listopada
9.
Novi!!: Ester Palmesino i 9. listopada · Vidi više »
9. rujna
9.
Novi!!: Ester Palmesino i 9. rujna · Vidi više »
