Sadržaj
48 odnosi: Adenozin trifosfat, Asimilacija, Atmosfera, Atom, Autotrofija, Biljke, Disanje, Elektrolitska disocijacija, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Energijske razine, Fizikalna kemija, Fiziologija, Fotografija, Fotografska emulzija, Fotosinteza, Gama-čestica, Halogeni elementi, Heterotrofni organizmi, Kemijska reakcija, Kemijska tvar, Kisik, Klor, Klorofil, Kloroplast, Klorovodik, Kvant, Laser, Litra, Membrana, Molekula, Organizam, Organska kemija, Organska tvar, Plastid, Radijacija, Rendgenske zrake, Sinteza (kemija), Srebro, Sunčeva energija, Svjetlost, Ugljikov ciklus, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Vitamin D, Voda, Vodik, Zemlja.
Adenozin trifosfat
Adenozin trifosfat ili ATP je glavno unutarstanično skladište energije.
Pogledaj Fotokemija i Adenozin trifosfat
Asimilacija
Asimilacija (iz latinskog similis „slično“) može značiti (popis nije potpun).
Pogledaj Fotokemija i Asimilacija
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.
Pogledaj Fotokemija i Atmosfera
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Fotokemija i Atom
Autotrofija
Autotrofijom (starogrčki autotroph - doslovno "hrani se sam", od autos - sam, sebe, i trophe - "hranjenje"), samohranidbom se u biologiji smatra sposobnost organizma da sve organske spojeve svojega tijela gradi (sintetizira) isključivo od anorganskih sastojaka.
Pogledaj Fotokemija i Autotrofija
Biljke
Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.
Pogledaj Fotokemija i Biljke
Disanje
U životinjskoj fiziologiji, disanje je prijenos kisika iz zraka u stanice tkiva te prijenos ugljikova dioksida u suprotnom smjeru.
Pogledaj Fotokemija i Disanje
Elektrolitska disocijacija
vode. galvanskih članaka. natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. natrijeva klorida. Elektrolitska disocijacija je rastavljanje elektrolita na ione otapanjem ili taljenjem, što je uzrok električnoj vodljivosti njihovih otopina ili talina.
Pogledaj Fotokemija i Elektrolitska disocijacija
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Pogledaj Fotokemija i Elektromagnetsko zračenje
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.
Pogledaj Fotokemija i Energija
Energijske razine
energije, koji se naziva osnovno energijsko stanje, a svako više stanje naziva se pobuđenim energijskim stanjem. Dijagram energijskih razina elektrona u vodikovom atomu. atomske jezgre. Svako stacionarno stanje određuje specifičnu energijsku razinu atoma. Smanjenje energijske razine s ''E2'' na ''E1'' rezultira emisijom (izbacivanjem) fotona predstavljenog crvenom zavijenom strelicom, a čija je energija ''h∙ν''.
Pogledaj Fotokemija i Energijske razine
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Pogledaj Fotokemija i Fizikalna kemija
Fiziologija
Fiziologija je jedna od temeljnih medicinskih znanosti koja se bavi proučavanjem funkcija zdravog organizma s naglaskom na mehanizme koji nadziru i reguliraju životne procese, tj.
Pogledaj Fotokemija i Fiziologija
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Pogledaj Fotokemija i Fotografija
Fotografska emulzija
maglenoj komori, snimljena tijekom leta balonom 1. srpnja 1960. Prva ikad napravljena slika pozitrona. Fotografska emulzija, u fotografiji, je sloj fotoosjetljive suspenzije mikroskopski sitnih kristalića srebrnih halogenida (najčešće bromida) u želatini, u kojem se fotografiranjem stvara slika na fotografskom filmu, ploči ili papiru.
Pogledaj Fotokemija i Fotografska emulzija
Fotosinteza
biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.
Pogledaj Fotokemija i Fotosinteza
Gama-čestica
atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.
Pogledaj Fotokemija i Gama-čestica
Halogeni elementi
Halogeni elementi (lat. hals - sol i genao - stvaram) su kemijska skupina elemenata.
Pogledaj Fotokemija i Halogeni elementi
Heterotrofni organizmi
Heterotrofija (grčki heteros - tuđi, stran, onaj drugi; trophe - hranjenje), (odnosno heterotrofni organizmi) je pojam u biologiji kojim se označava svojstvo stanice (odnosno jednog organizma) da ugljikohidrate koji su joj (mu) potrebni za život, uzimaju iz organskih tvari.
Pogledaj Fotokemija i Heterotrofni organizmi
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Pogledaj Fotokemija i Kemijska reakcija
Kemijska tvar
Kemijska tvar - natrijev klorid Kemijska tvar je oblik postojanja materije koja se sastoji od atoma.
Pogledaj Fotokemija i Kemijska tvar
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Fotokemija i Kisik
Klor
Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.
Pogledaj Fotokemija i Klor
Klorofil
algama. Postoji nekoliko vrsta klorofila, ali svi dijele ligand magnezija s klorom koji čini desnu stranu ove skice. Gledano mikroskopom, klorofil se nalazi unutar stanica u strukturama koje se nazivaju kloroplasti - koje su ovdje prikazane grupirane unutar biljnih stanica. reflektira) zelenu. Spektri molekula klorofila blago su izmijenjeni ''in vivo'' ovisno o posebnim međudjelovanjima pigmenta i bjelančevine.
Pogledaj Fotokemija i Klorofil
Kloroplast
Biljne stanice i kloroplast Kloroplast je vrsta plastida, koji su organele koje se nalaze u citoplazmi, posjeduju pigmente kao što su klorofili i karotenoidi i mjesto su sinteze i skladištenja hrane.
Pogledaj Fotokemija i Kloroplast
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Pogledaj Fotokemija i Klorovodik
Kvant
valne duljine. fotoelektričnog učinka. nm. Kvant (od lat. quantum: koliko) je najmanja količina energije koju neki sustav može dobiti ili izgubiti.
Pogledaj Fotokemija i Kvant
Laser
Pokus s laserskom zrakom. Laser (akronim od engl. Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation: pojačanje svjetlosti s pomoću stimulirane emisije zračenja) je uređaj za stvaranje i pojačavanje koherentnog elektromagnetskog, najčešće monokromatskog, usko usmjerenog zračenja.
Pogledaj Fotokemija i Laser
Litra
Jedna litra stane u kocku čije su stranice 10 centimetara Litra (oznaka l (ili L)) je mjerna jedinica za volumen, a koristi se samo kod fluida.
Pogledaj Fotokemija i Litra
Membrana
Membrana (lat. membrana: opna) ili opna se susreće u biologiji i raznim područjima tehnike.
Pogledaj Fotokemija i Membrana
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Fotokemija i Molekula
Organizam
Pojam organizam koristi se općenito za materijalne ili idejne sustave čiji se dijelovi (organi) nalaze u složenim odnosima uzajamne ovisnosti.
Pogledaj Fotokemija i Organizam
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Pogledaj Fotokemija i Organska kemija
Organska tvar
Organska tvar je vrsta tvari koja nastaje od ostataka organizama kao što su biljke, životinje i njihovih otpadnih tvari koje se mogu naći u okolišu.
Pogledaj Fotokemija i Organska tvar
Plastid
Plastidi su organele prisutne u biljnim stanicama i nekim protistima s vrlo raznovrsnim biokemijskim i fiziološkim funkcijama.
Pogledaj Fotokemija i Plastid
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Pogledaj Fotokemija i Radijacija
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.
Pogledaj Fotokemija i Rendgenske zrake
Sinteza (kemija)
Sinteza u kemiji je kemijski proces priprave složenih spojeva definirane građe od jednostavnih i lako dostupnih tvari (elemenata ili spojeva) u jednoj ili više pojedinačnih kemijskih reakcija.
Pogledaj Fotokemija i Sinteza (kemija)
Srebro
Srebro je bilo poznato još antičkim civilizacijama.
Pogledaj Fotokemija i Srebro
Sunčeva energija
Sunčeva energija je zračenje svjetlosti i topline sa Sunca koju ljudi koriste od drevne povijesti upotrebom raznih neprestano napredujućih tehnologija.
Pogledaj Fotokemija i Sunčeva energija
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Fotokemija i Svjetlost
Ugljikov ciklus
Dijagram ugljikovog ciklusa. Crni brojevi pokazuju koliko je ugljika spremljeno u tim spremnicima, u milijardama tona (x 109 tona i brojke se odnose na 2004.). Tamno plavi brojevi pokazuju koliko se ugljika pomiče iz jednog u drugi spremnik. Sedimenti ne uključuju oko 70 milijuna milijarda (70 x 1016 tona) ugljičnih stijena i kerogena.
Pogledaj Fotokemija i Ugljikov ciklus
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Pogledaj Fotokemija i Ugljikov(IV) oksid
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Pogledaj Fotokemija i Ultraljubičasto zračenje
Vitamin D
Vitamin D ili kalciferol je antirahitični vitamin, a često ga nazivaju i vitaminom sunca.
Pogledaj Fotokemija i Vitamin D
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Pogledaj Fotokemija i Voda
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Fotokemija i Vodik
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Fotokemija i Zemlja