Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Franjo Rački

Indeks Franjo Rački

Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".

Sadržaj

  1. 57 odnosi: Ante Starčević, Bašćanska ploča, Balkan, Beč, Bogoslovlje, Bogumilstvo, Bugarska, Crkva bosanska, Dionička tiskara, Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia, Dualizam (religija), Eugen Kvaternik, Franjo Šanjek, Fužine, Glagoljica, Habsburška Monarhija, Historija, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatski sabor, Ilija Garašanin, Ivo Banac, Katoličanstvo, Katolička Crkva, Kriptografija, Krivovjerje, Krk, Kvarnerski zaljev, Lujo Margetić, Mirko Ožegović, Mirogoj, Muncimir, Narodna stranka, Obzor (novine), Paleografija, Panonija, Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Pavel Jozef Šafárik, Petar Preradović, Petar Snačić, Političar, Povjesničar, Publicistika, Rab, Rijeka, Rim, Senj, Sjeverna Makedonija, Stjepan Antoljak, Tadija Smičiklas, ... Proširite indeks (7 više) »

Ante Starčević

Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.

Pogledaj Franjo Rački i Ante Starčević

Bašćanska ploča

Bašćanska ploča Tekst ploče na starohrvatskom Bašćanska ploča starohrvatski je spomenik, pisan prijelaznim oblikom glagoljice, oko 1100. godine.

Pogledaj Franjo Rački i Bašćanska ploča

Balkan

Balkan (iz turskog balkan.

Pogledaj Franjo Rački i Balkan

Beč

Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.

Pogledaj Franjo Rački i Beč

Bogoslovlje

Bogoslovlje ili teologija (od grčkog θεός theós Bog i λόγος lόgos riječ, govor, znanost o Bogu, govorenje o Bogu) je proučavanje Boga ili religiozno učenje koje nastoji sistematizirati i potkrijepiti vjerske dogme i vjerovanja.

Pogledaj Franjo Rački i Bogoslovlje

Bogumilstvo

Bogumilstvo je bilo gnostička vjerska sekta koju je osnovao svećenik Bogomil u Prvom Bugarskom Carstvu u vrijeme vladavine cara Petra I. u 10.

Pogledaj Franjo Rački i Bogumilstvo

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Franjo Rački i Bugarska

Crkva bosanska

Crkva bosanska (lat. Ecclesia bosniensis) je bila autohtona crkva u Bosni koja je postojala tijekom srednjeg vijeka.

Pogledaj Franjo Rački i Crkva bosanska

Dionička tiskara

Dionička tiskara je bila tiskara u Zagrebu koja je odigrala veliku ulogu u hrvatskom preporodu.

Pogledaj Franjo Rački i Dionička tiskara

Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia

Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia je zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu povijest Hrvatske koju je uredio Franjo Rački.

Pogledaj Franjo Rački i Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia

Dualizam (religija)

Filozofija umaYin-yang simbolizira dualizam svih stvari u prirodi prema shvaćanju taoističke filozofije. Dualizam je religiozni nauk o dva principa, dvije sile, koje se od iskona bore za prevlast i konačnu pobjedu u svijetu.

Pogledaj Franjo Rački i Dualizam (religija)

Eugen Kvaternik

Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.

Pogledaj Franjo Rački i Eugen Kvaternik

Franjo Šanjek

O.

Pogledaj Franjo Rački i Franjo Šanjek

Fužine

Središte Fužina Fužine su općina u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji.

Pogledaj Franjo Rački i Fužine

Glagoljica

Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.

Pogledaj Franjo Rački i Glagoljica

Habsburška Monarhija

Habsburška Monarhija (lat. Habsburg monarchia, njem. Habsburgermonarchie, špa. Monarquía de los Habsburgo) ili Habsburško Carstvo (njem. Habsburgerreich, lat. Habsburg Imperium, špa. Imeprio Habsburgo) naziv je za skup carstava, kraljevstvava, vojvodstava, grofovija i ostalih država kojom je vladala austrijska grana dinastije Habsburg, a potom, od 1745.

Pogledaj Franjo Rački i Habsburška Monarhija

Historija

Historija (ili povijesna znanost)Anić, Vladimir (2002.): Historija je znanstvena disciplina koja proučava prošlu stvarnost odnosno povijest.

Pogledaj Franjo Rački i Historija

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Franjo Rački i Hrvatska

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.

Pogledaj Franjo Rački i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Franjo Rački i Hrvatski sabor

Ilija Garašanin

Ilija Garašanin Ilija Garašanin (Kragujevac, 16. siječnja 1812. – Beograd, 10. lipnja 1874.) je bio srpski književnik, političar i premijer, poznat kao autor velikosrpskog programa Načertanije.

Pogledaj Franjo Rački i Ilija Garašanin

Ivo Banac

Ivo Banac (Dubrovnik, 1. ožujka 1947. – Zagreb, 30. lipnja 2020.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, političar i polemičar.

Pogledaj Franjo Rački i Ivo Banac

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Pogledaj Franjo Rački i Katoličanstvo

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Pogledaj Franjo Rački i Katolička Crkva

Kriptografija

Kriptografija je znanstvena disciplina o metodama za slanje poruka (informacija) u obliku koji će biti razumljiv samo onima koji ih znaju pročitati, odnosno samo onima kojima su namijenjene.

Pogledaj Franjo Rački i Kriptografija

Krivovjerje

Krivovjerje ili hereza (grč. αἵρεσις hairesis "izbor") je vjerovanje koje su crkveni autoriteti ocijenili iskrivljavanjem kršćanske vjere.

Pogledaj Franjo Rački i Krivovjerje

Krk

Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).

Pogledaj Franjo Rački i Krk

Kvarnerski zaljev

Karta Kvarnera. Srednja vrata prema Kvarneriću Riječkom zaljevu. Kanal Krušija između Cresa i Plavnika. Kvarnerski zaljev (talijanski: Golfo del Quarnero) je zaljev u sjeveroistočnom dijelu Jadranskog mora između Istre i Hrvatskog primorja.

Pogledaj Franjo Rački i Kvarnerski zaljev

Lujo Margetić

Lujo Margetić Lujo Margetić (Donja Stubica, 18. listopada 1920. – Rijeka, 17. svibnja 2010.) bio je hrvatski povjesničar i akademik.

Pogledaj Franjo Rački i Lujo Margetić

Mirko Ožegović

Mirko Ožegović (1775. – 1869.), barun, senjsko-modruški biskup i političar; preporoditelj; osnivač gimnazije u Senju.

Pogledaj Franjo Rački i Mirko Ožegović

Mirogoj

Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik.

Pogledaj Franjo Rački i Mirogoj

Muncimir

Greda i zabat s natpisom kneza Mutimira 895. godine, crkva Sv. Luke, Uzdolje kraj Knina Povelja iz 892. godine (prijepis) Muncimir, ponegdje i Mutimir, bio je knez Primorske Hrvatske od oko 892. do oko 910. Pretpostavlja se da je bio Trpimirov najmlađi sin, te nastavlja dinastiju Trpimirovića.

Pogledaj Franjo Rački i Muncimir

Narodna stranka

Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.

Pogledaj Franjo Rački i Narodna stranka

Obzor (novine)

Obzor je ime nekoliko hrvatskih novinskih izdanja, kao 'Obzor' u razdoblju 1860. – 1941. (dnevne novine), kao 'Hrvatski obzor' u suvremeno doba (tjednik).

Pogledaj Franjo Rački i Obzor (novine)

Paleografija

Paleografija (grč: παλαιός+ γράφω - staro, drevno pisanje) je pomoćna povijesna znanost koja se bavi proučavanjem razvoja pisma kroz povijest, te praksa čitanja i dešifriranja starih rukopisa s ciljem da omogući ispravno čitanje, i odredi mjesto i vrijeme nastanka starih rukopisa i natpisa.

Pogledaj Franjo Rački i Paleografija

Panonija

Položaj Panonije u Rimskom Carstvu Detaljna karta Panonije i Dalmacije Dvije Panonije u II. stoljeću Četiri Panonije u III. stoljeću Panonija (grčki Παννονία, Pannonίa, latinski Pannonia), antički je naziv za područje kojemu je na sjeveru i istoku, od Bečke šume do ušća Save u Dunav, bila granica desna obala Dunava; na jugu je granica bila nešto južnije od Save i Kupe, a na zapadu je Panonija graničila s Norikom.

Pogledaj Franjo Rački i Panonija

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima

Naslovna crkva u Rimu Papinski hrvatski zavod Svetog Jeronima (tal. Pontificio Collegio Croato Di San Girolamo a Roma, lat. Pontificium Collegium Croaticum Sancti Hieronymi) je rimokatolički zavod, crkva i društvo u Rimu u koji se primaju svećenici podrijetlom i jezikom Hrvati.

Pogledaj Franjo Rački i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima

Pavel Jozef Šafárik

Pavel Jozef Šafárik Pavel Jozef Šafárik (češki: Pavel Josef Šafařík) (Kobeliarovo, 26. svibnja 1795. – Prag, 26. lipnja 1861.), češki i slovački pisac, povjesničar i jezikoslovac slovačkog podrijetla, a svoje radove je pisao na češkom ili njemačkom.

Pogledaj Franjo Rački i Pavel Jozef Šafárik

Petar Preradović

Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.

Pogledaj Franjo Rački i Petar Preradović

Petar Snačić

Hrvatska 1102. g. Petar Snačić (Svačić), hrvatski kralj, vladao je od 1093. do 1097. godine.

Pogledaj Franjo Rački i Petar Snačić

Političar

G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.

Pogledaj Franjo Rački i Političar

Povjesničar

Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.

Pogledaj Franjo Rački i Povjesničar

Publicistika

Publicistika (lat. publice: javno) pisanje i objavljivanje je analitički detaljnijih tekstova (u odnosu na one koji se redovno objavljuju u novinama) u knjigama i periodici (novinama, časopisima, ali redovito u obliku podlistka (feljtona)) koji obrađuju teme iz javnoga i kulturnog života.

Pogledaj Franjo Rački i Publicistika

Rab

Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Franjo Rački i Rab

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Franjo Rački i Rijeka

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Franjo Rački i Rim

Senj

Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.

Pogledaj Franjo Rački i Senj

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Pogledaj Franjo Rački i Sjeverna Makedonija

Stjepan Antoljak

Stjepan Antoljak, (Doboj, 29. kolovoza 1909. – Zagreb, 14. svibnja 1997.), hrvatski povjesničar.

Pogledaj Franjo Rački i Stjepan Antoljak

Tadija Smičiklas

Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.

Pogledaj Franjo Rački i Tadija Smičiklas

Varaždin

Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.

Pogledaj Franjo Rački i Varaždin

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Pogledaj Franjo Rački i Venecija

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Pogledaj Franjo Rački i Vijenac (časopis)

Vuk Karadžić

Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.

Pogledaj Franjo Rački i Vuk Karadžić

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Franjo Rački i Zagreb

13. veljače

13.

Pogledaj Franjo Rački i 13. veljače

25. studenoga

25.

Pogledaj Franjo Rački i 25. studenoga

, Varaždin, Venecija, Vijenac (časopis), Vuk Karadžić, Zagreb, 13. veljače, 25. studenoga.