Brže od pregledniku!Sličnosti između Galaktika i Povijest astronomije
Galaktika i Povijest astronomije imaju 32 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andromeda (galaktika), Andromeda (zviježđe), Brzina, Cefeida, Centar masa, Crna rupa, Elipsa, Eliptična galaktika, Galaktički skup, Gravitacija, Hertzsprung-Russellov dijagram, Kozmologija, Kuglasti skup, Kvazar, Latinski jezik, Magnituda (astronomija), Masa, Međuzvjezdana tvar, Mliječni put, Nepravilna galaktika, Parsek, Plin, Promjer, Spiralna galaktika, Sunce, Supernova, Svemir, Svjetlosna godina, Veliki prasak, Zviježđe, ..., Zvijezda, Zvjezdana asocijacija. Proširite indeks (2 više) »
Andromeda (galaktika)
Andromeda (Messier 31, M31 ili NGC 224) je spiralna galaktika, udaljena 2,538 milijuna svjetlosnih godina od nas i nalazi se u zviježđu Andromeda.
Andromeda (galaktika) i Galaktika · Andromeda (galaktika) i Povijest astronomije ·
Andromeda (zviježđe)
Andromeda (lat: Andromeda) je zviježđe nazvano po princezi Andromedi (grčki: Ανδρομέδη), liku iz grčke mitologije.
Andromeda (zviježđe) i Galaktika · Andromeda (zviježđe) i Povijest astronomije ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Galaktika · Brzina i Povijest astronomije ·
Cefeida
Cefeida (cefeide), tip pulsirajuće promjenljive zvijezde.
Cefeida i Galaktika · Cefeida i Povijest astronomije ·
Centar masa
ravnoteže: igračka će ostati u ravnoteži samo ako se prst nalazi točno ispod centra mase. kosine ako reakcija podloge nije u istoj liniji s težištem (u ovom slučaju i centra mase) dolazi do prevrtanja. Centar masa, centar mase ili središte mase je točka koja se nalazi na prosječnoj udaljenosti od svih čestica nekog sustava ili pojedinih čestica tijela, hvatište ukupne vanjske sile koja djeluje na sustav čestica ili na tijelo.
Centar masa i Galaktika · Centar masa i Povijest astronomije ·
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Crna rupa i Galaktika · Crna rupa i Povijest astronomije ·
Elipsa
Elipsa:'''a'''.
Elipsa i Galaktika · Elipsa i Povijest astronomije ·
Eliptična galaktika
Primjer eliptične galaktike Eliptične galaktike dijele se u 7 klasa u ovisnosti o stupnju njihove eliptičnosti: od E0 (kuglaste) do E7 (izdužene).
Eliptična galaktika i Galaktika · Eliptična galaktika i Povijest astronomije ·
Galaktički skup
Galaktički skupovi (eng. galaxy cluster, rus. скопление галактик, nje. Galaxienhaufen, fra. amas de galaxies) naziv je za nakupine galaktika međusobno vezane gravitacijskom silom.
Galaktika i Galaktički skup · Galaktički skup i Povijest astronomije ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Galaktika i Gravitacija · Gravitacija i Povijest astronomije ·
Hertzsprung-Russellov dijagram
Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.
Galaktika i Hertzsprung-Russellov dijagram · Hertzsprung-Russellov dijagram i Povijest astronomije ·
Kozmologija
geocentričnog sustava: Peter Apian, ''Cosmographia'' (1540.). heliocentričnog sustava: ''Hypothesis Copernicana''. heliocentričnom sustavu (lijevo) i geocentričnom sustavu (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema Kopernikovom sustavu i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Babilonskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.). Hubbleom (ustupila NASA/ESA). kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Einsteineva teorija relativnosti. Crveni pomak (gore) i plavi pomak (dolje). velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog pritiska i gustoće (singularnosti). umjetnim satelitom COBE. Svemirskog teleskopa Hubble). Gravitacijski valovi naizmjenično sabijaju i rastežu prostor kroz koji prolaze. Kozmologija je grana astronomije koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u cjelini.
Galaktika i Kozmologija · Kozmologija i Povijest astronomije ·
Kuglasti skup
Kuglasti skup Messier 80 je klasičan primjer kuglastog skupa. Nalazi se 28.000 ly od Zemlje i sadrži stotine tisuća zvijezda. Kuglasti skup je sfeoridan oblak zvijezda koji orbitira oko središta galaksije kao satelit.
Galaktika i Kuglasti skup · Kuglasti skup i Povijest astronomije ·
Kvazar
newspaper.
Galaktika i Kvazar · Kvazar i Povijest astronomije ·
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Galaktika i Latinski jezik · Latinski jezik i Povijest astronomije ·
Magnituda (astronomija)
Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.
Galaktika i Magnituda (astronomija) · Magnituda (astronomija) i Povijest astronomije ·
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015. Masa je mjera tromosti tijela. Tromost, ustrajnost ili inercija je svojstvo svakog tijela, po kojemu to tijelo ostaje u stanju mirovanja ako miruje, ili u stanju jednolikog gibanja po pravcu ako se giba, kao što je definirano u prvom Newtonovom zakonu gibanja. Osnovna mjerna jedinica mase je 1 kilogram. Masa tijela koje ima masu 1 kg jednaka je masi prautega, odnosno mjerna jedinica za masu - 1 kg izvedena je od mase pramjere (etalona) koji se čuva u Međunarodnom uredu za mjere i utege u Sevresu pokraj Pariza. Masu nekog tijela određuje se vaganjem - uspoređivanjem mase tijela s masom utega - tijela poznate mase. Ako vaga pokaže da su mase ovih tijela jednake (dođe do izjednačenja, kazaljka pokazuje na 0...) tada se zna da je masa tijela jednaka poznatoj masi utega. U svakodnevnom životu često se zamjenjuje s težinom, što je neispravno jer su to dvije različite fizikalne veličine. Masa je mjera tromosti tijela, dok je težina sila koja ovisi o gravitaciji; masa se mjeri vagom, a težina dinamometrom; masa se izražava u kilogramima, a težina u njutnima). Osim kao svojstvo tromosti (inercije), masa se pojavljuje u klasičnoj fizici kao izvor sile gravitacije, u skladu s Newtonovom zakonom gravitacije.
Galaktika i Masa · Masa i Povijest astronomije ·
Međuzvjezdana tvar
Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake. Međuzvjezdana tvar (kratica: ISM, prema engleskom InterStellar Medium; rus. межзвёздная среда) je rijetka tvar rasprostrta između zvijezda.
Galaktika i Međuzvjezdana tvar · Međuzvjezdana tvar i Povijest astronomije ·
Mliječni put
Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.
Galaktika i Mliječni put · Mliječni put i Povijest astronomije ·
Nepravilna galaktika
Veliki Magellanov oblak Postoje dva tipa nepravilnih (eng: Irregular) galaktika, s oznakama Irr I i Irr II.
Galaktika i Nepravilna galaktika · Nepravilna galaktika i Povijest astronomije ·
Parsek
Parsek (znak: pc) u astronomiji je mjerna jedinica za duljinu.
Galaktika i Parsek · Parsek i Povijest astronomije ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Galaktika i Plin · Plin i Povijest astronomije ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Galaktika i Promjer · Povijest astronomije i Promjer ·
Spiralna galaktika
Primjer spiralne galaktike - Messier 101 Spiralne galaktike, kakva je i naša, dijele se na prečkaste (s prečkom u središtu) spiralne i obične spiralne.
Galaktika i Spiralna galaktika · Povijest astronomije i Spiralna galaktika ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Galaktika i Sunce · Povijest astronomije i Sunce ·
Supernova
Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.
Galaktika i Supernova · Povijest astronomije i Supernova ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Galaktika i Svemir · Povijest astronomije i Svemir ·
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Galaktika i Svjetlosna godina · Povijest astronomije i Svjetlosna godina ·
Veliki prasak
Prema teoriji velikog praska, svemir se širi iz točke beskonačnog tlaka i gustoće – singularnosti. Po teoriji velikog praska (eng. Big Bang), svemir se prije oko 13,8 milijardi godina počeo širiti iz točke neizmjerne gustoće, te se nastavio širiti do danas.
Galaktika i Veliki prasak · Povijest astronomije i Veliki prasak ·
Zviježđe
Zviježđa su potpuno imaginarni likovi na nebeskom svodu, skupine zvijezda povezane zamišljenim linijama.
Galaktika i Zviježđe · Povijest astronomije i Zviježđe ·
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Galaktika i Zvijezda · Povijest astronomije i Zvijezda ·
Zvjezdana asocijacija
Asocijacija (u astronomiji) je grupacija gravitacijski slabo vezanih mladih zvijezda nastalih iz zajedničkog međuzvjezdanog oblaka plina.
Galaktika i Zvjezdana asocijacija · Povijest astronomije i Zvjezdana asocijacija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Galaktika i Povijest astronomije imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Galaktika i Povijest astronomije
Usporedba između Galaktika i Povijest astronomije
Galaktika ima 74 odnose, a Povijest astronomije ima 380. Kao što im je zajedničko 32, Jaccard indeks 7.05% = 32 / (74 + 380).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Galaktika i Povijest astronomije. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
