Sadržaj
199 odnosi: Acta Geographica Croatica, Agronomski fakultet u Zagrebu, Akademik, Alexander von Humboldt, Antun Rožić, Arhitektonski fakultet u Zagrebu, Artur Gavazzi, Astronom, Azija, Šibenik, Čakovec, Češka, Baja California, Baltazar Adam Krčelić, Banja Luka, Barska nadbiskupija, Beč, Berlin, Bosna i Hercegovina, CAB Abstracts, Cres, Crna Gora, Dalmacija, Demografija, Doktor, Dragutin Lerman, Dragutin Seljan, Družba Isusova, Drugi svjetski rat, Dubašnica, Dubrovnik, Ekologija, Ekonomija, Ekonomski fakultet u Splitu, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Engleski jezik, Etnologija, Europa, Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli, Fakultet hrvatskih studija, Fakultet političkih znanosti u Zagrebu, Ferdinand Konščak, Filozof, Filozofski fakultet u Zadru, Filozofski fakultet u Zagrebu, Fizičar, Fizička geografija, Francuska, Frane Petrić, Franjevci, ... Proširite indeks (149 više) »
Acta Geographica Croatica
Acta Geographica Croatica znanstveni je časopis Geografskog odsjeka PMF-a Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Acta Geographica Croatica
Agronomski fakultet u Zagrebu
Agronomski fakultet u Zagrebu je visoko učilište u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Agronomski fakultet u Zagrebu
Akademik
Akademik (nlat. ← lat. academia ← grč. akadḗmeia, prema Akademovu gaju) naslov je koji se koristi za redovite članove određene akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Akademik
Alexander von Humboldt
'''Alexander von Humboldt''' Friedrich Heinrich Alexander, barun von Humboldt (Berlin, 14. rujna 1769. – Berlin, 6. svibnja 1859.), njemački prirodoslovac i istraživač, mlađi brat pruskog ministra, filozofa i jezikoslovaca Wilhelma von Humboldta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Alexander von Humboldt
Antun Rožić
Antun Rožić (1787. – 1848.), hrvatski jezikoslovac, autor je gramatike latinskoga jezika koja je izdana u dvije knjige od kojih prva, Pervi temelyi diachkoga jezika za pochetnike vu domorodnom jeziku, Varaždin, 1821., uvodi u morfologiju latinskoga jezika, a druga, Kratko naputjenye vu kruto hasznoviteh, i zevsema potrebneh temelyih diachkoga jezika, Budim, 1820., donosi sintaktičke napomene o uporabi padeža, aktiva i pasiva, veznika i zamjenica te gerundiva i supina.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Antun Rožić
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Zgrada Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu Arhitektonski fakultet u Zagrebu je dio Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Artur Gavazzi
Artur (Franović) Gavazzi (Split, 14. listopada 1861. – Zagreb, 12. ožujka 1944.), hrvatski geograf talijanskog podrijetla.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Artur Gavazzi
Astronom
Astronom ili astrofizičar je znanstvenik ili znanstvenica kojim je područje istraživanja astronomija ili astrofizika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Astronom
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Azija
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Šibenik
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Čakovec
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Češka
Baja California
Tipičan pustinjski krajojik Baja California jedna je od 31 saveznih država Meksika, smještena na sjeverozapadu države, i zauzima sjevernu polovicu poluotoka Baja California.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Baja California
Baltazar Adam Krčelić
Baltazar Adam Krčelić (Kerchelich, Kerchelics; Boltižar, Boltek, Bolthisar) (Šenkovec kraj Zagreba, 5. veljače 1715. – Zagreb, 29. ožujka 1778.) bio je hrvatski povjesničar, književni povjesničar, teolog i pravnik.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Baltazar Adam Krčelić
Banja Luka
Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Banja Luka
Barska nadbiskupija
Barska nadbiskupija je nadbiskupija u Crnoj Gori.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Barska nadbiskupija
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Beč
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Berlin
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Bosna i Hercegovina
CAB Abstracts
CAB Abstracts je baza sažetaka britanskog izdavača CABI Publishinga.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i CAB Abstracts
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Cres
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Crna Gora
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Dalmacija
Demografija
Demografija je znanost o stanovništvu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Demografija
Doktor
Doktor (lat.: docere „poučavati“ ili doctus „učenjak“; kratica: dr.) najviši je akademski naslov što ga nosi osoba koja je obranila doktorat znanosti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Doktor
Dragutin Lerman
Dragutin Lerman (Požega, 24. kolovoza 1863. – Kreševo, 12. lipnja 1918.) bio je hrvatski istraživač i putopisac.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Dragutin Lerman
Dragutin Seljan
Dragutin Seljan (Topolovac kraj Siska, 16. studenog 1810. – Zagreb, 14. svibnja 1848.), geograf, teolog i sudionik ilirskog pokreta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Dragutin Seljan
Družba Isusova
Družba Isusova (lat. Societas Jesu, S.J., SJ ili SI) je katolički crkveni red koji su utemeljili Ignacije Lojolski i njegovi drugovi: Franjo Ksaverski, Alfonso Salmeron, Diego Laínez, Nicolas Bobadilla, Petar Faber i Simão Rodrigues.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Družba Isusova
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Drugi svjetski rat
Dubašnica
Dubašnica nekadašnje selo i župa na sjeverozapadu otoku Krka, koje je osnovano negdje pred kraj 15 stoljeća, najkasnije 1491. kada su žitelji dobili pravo na vlastitog župnika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Dubašnica
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Dubrovnik
Ekologija
Ekologija (grc. οἶκος.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ekologija
Ekonomija
* Gospodarstvo, područje proizvodnje, distribucije, trgovine i potrošnje proizvoda i usluga na određenom području, privreda.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ekonomija
Ekonomski fakultet u Splitu
Ekonomski fakultet u Splitu je visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Splitu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ekonomski fakultet u Splitu
Ekonomski fakultet u Zagrebu
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu ili Ekonomski fakultet - Zagreb (skr. EFZG), sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu i vodeća visokoobrazovna i znanstveno-istraživačka institucija u području ekonomije i poslovne ekonomije u Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ekonomski fakultet u Zagrebu
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Engleski jezik
Etnologija
Etnologija (narodoznanstvo) je specifična znanost koja se bavi proučavanjem kulture pojedinih naroda.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Etnologija
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Europa
Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli
Fakultet ekonomije i turizma "Dr.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Fakultet ekonomije i turizma "Dr. Mijo Mirković" u Puli
Fakultet hrvatskih studija
Fakultet hrvatskih studija sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu za interdisciplinarno istraživanje i poučavanje tradicijskih i suvremenih kulturoloških, humanističkih i društvenih tema vezanih uz Republiku Hrvatsku, hrvatski narod i iseljeništvo, poput kulturne, političke, intelektualne povijesti i zbilje; medijske javne i osobne komunikacije; djelovanja društvenih skupina; ljudskoga doživljavanja i ponašanja; odgoja i obrazovanja; razvoja jezika; otvorenih političkih, kulturnih, socijalnih i demografskih pitanja od nacionalnoga, regionalnoga ili sveeuropskoga interesa.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Fakultet hrvatskih studija
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Fakultet političkih znanosti u Zagrebu (FPZG), osnovan je 1962. godine kao visoko učilište u okviru Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Fakultet političkih znanosti u Zagrebu
Ferdinand Konščak
Ferdinand Konščak (Varaždin, 2. prosinca 1703. ‒ San Ignacio, 10. rujna 1759.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, misionar, istraživač, kartograf, geolog, matematičar, prirodoslovac, astronom i graditelj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ferdinand Konščak
Filozof
Rembrandt van Rijn, „Filozof“ (1633.) Filozof je osoba koja se bavi filozofijom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Filozof
Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zadru je bivša fakultetska ustanova u Zadru.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zadru
Filozofski fakultet u Zagrebu
Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu Filozofski fakultet u Zagrebu sastavnica je Sveučilišta u Zagrebu koje je najstarije u Hrvatskoj, a ubraja se i među starija u Europi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Filozofski fakultet u Zagrebu
Fizičar
Fizičari su znanstvenici kojima je područje interesa i istraživanja fizika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Fizičar
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Fizička geografija
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Francuska
Frane Petrić
Marije Ujević-Galetović Frane Petrić (također u varijantama Franjo Petrić, Petriš, Petris, Petričević, Petrišević; lat. Franciscus Patricius, tal. Francesco Patrizi da Cherso), (Cres, 25. travnja 1529. – Rim, 6. veljače 1597.), hrvatski filozof, polihistor, humanist i učenjak.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Frane Petrić
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Franjevci
Franjo Kružić
Franjo Kružić, mjernik, civilni inženjer (1852. – 1920.).
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Franjo Kružić
Göttingen
Göttingen (donjonjemački: Chöttingen) njemački je grad u saveznoj pokrajini Donjoj Saskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Göttingen
Geografija
Geografija (grč. γεωγραφία), znanost koja proučava prostornu stvarnost Zemljine površine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Geografija
Geografski horizont
Geografski horizont je stručno-informativni časopis Hrvatskog geografskog društva.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Geografski horizont
Geografski odsjek PMF-a
Znak Odsjeka Geografski odsjek (lat. Sectio geographica Facultatis scientiarum naturalium et mathematicae) jedan je od 7 odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Geografski odsjek PMF-a
Geoinformatika
Geoinformatika je znanost koja razvija i koristi informatičku infrastrukturu za označavanje problema u geoznanosti i srodnim granama tehničkih znanosti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Geoinformatika
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Gospić
Grčka
Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Grčka
Herman Dalmatin
Herman Dalmatin (oko 1110. godine, u Istri, tada dijelu Koruške ili Carinthije - oko 1160.) - hrvatski filozof i znanstvenik, te pionir europskog latinskog aristotelizma iz 12. stoljeća Herman Dalmatin je pionir europskog latinskog aristotelizma 12.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Herman Dalmatin
Hidrografija
Hidrografija je znanost o prirodnim obilježjima vodâ i rubnog kopna uz njih.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hidrografija
Hinko Hranilović
Dr sc.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hinko Hranilović
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hrvatska
Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski geografski glasnik znanstveni je časopis Hrvatskog geografskog društva.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski geografski glasnik
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hrvatski jezik
Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko geografsko društvo je strukovna udruga osnovana 1897. godine radi promicanja geografije kao struke, nastavnog predmeta i znanosti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hrvatsko geografsko društvo
Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”
Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman” (HVU) visoka je obrazovna vojna ustanova Oružanih snaga Republike Hrvatske, a sastoji se od više podređenih visokoškolskih ustanova.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Hrvatsko vojno učilište „dr. Franjo Tuđman”
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Humanističke znanosti
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ilirski pokret
Interuniverzitetski centar Dubrovnik
Kategorija:Znanost Kategorija:Sveučilišta Interuniverzitetski centar Dubrovnik (IUC) neovisna je međunarodna institucija za napredne studije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Interuniverzitetski centar Dubrovnik
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Istra
Istraživanje
Istraživanje se opisuje kao aktivan, ustrajan i sustavan proces proučavanja s ciljem otkrivanja, tumačenja i pojašnjavanja činjenica.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Istraživanje
Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ivan Franjo Jukić
Ivan Klobučarić
Ivan Klobučarić (Clobucciarich), Ivan (Joannes Fluminensis), (Dubašnica na Krku, oko 1545.-(1550.) – Fürstenfeld, Austrija, oko 1605.) bio je hrvatski svećenik, slikar i kartograf.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ivan Klobučarić
Ivan Lučić
Ivan Lučić (Lucić, Lucius, Lucio Trogir, rujna 1604. - Rim, 11. siječnja 1679.), hrvatski povjesničar, otac hrvatske povijesne znanosti, pravnik, kartograf.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ivan Lučić
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ivo Pilar
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Jadransko more
Josip Roglić
Josip Roglić (Roglići u Župi Biokovskoj, 14. ožujka 1906. – Zagreb, 18. listopada 1987.), istaknuti hrvatski geograf i akademik.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Josip Roglić
Južna Europa
date.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Južna Europa
Juraj Šižgorić
Juraj Šižgorić (lat. Georgius Sisgoreus, Georgius Sisgoritus) (Šibenik, o. 1445. – Šibenik, 1509.), hrvatski je latinistički pjesnik iz šibenske plemićke obitelji Šižgorić.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Juraj Šižgorić
Kalifornija
Los Angeles, najveći grad Kalifornije Pustinja Mohave Kalifornija (eng. California) je savezna država na zapadu SAD-a, a proteže se uz obalu Tihog oceana i graniči s američkim saveznim državama Oregonom i Nevadom te meksičkom saveznom državom Baja California na poluotoku Donja Kalifornija.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Kalifornija
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Karlovac
Kartografija
Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim prikazom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Kartografija
Katastar
Katastar je upisnik zemljišta i nekretnina neke države.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Katastar
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Klasična gimnazija u Zagrebu
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Klaudije Ptolemej
Knin
Knin je grad u Hrvatskoj, u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Knin
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Korčula
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Krk
Kulturna baština
popis svjetske kulturne baštine prema kriterijima I, II i IV. Kulturna baština ("nacionalna baština" ili samo "baština"), naslijeđe fizičkih artefakata i nematerijalnih atributa neke grupe ili društva koje čini ostavštinu prošlih generacija, te se brižno čuva u sadašnjosti kako bi bilo ostavljeno u naslijeđe za dobrobit budućim generacijama.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Kulturna baština
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Lastovo
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Latinski jezik
Leksikografija
Leksikografija (grč. lexikón (biblíon).
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Leksikografija
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Liječnik
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Mađarska
Marin Getaldić
Marin Getaldić (lat. Marinus Ghetaldus; Dubrovnik, 2. listopada 1568. – Dubrovnik, 8. travnja 1626.), hrvatski matematičar i fizičar.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Marin Getaldić
Markantun de Dominis
Naslovnica Dominisove knjige ''Eurip ili o plimi i oseci mora'' Markantun de Dominis (hrv. Marko Antun Domnianić ili Marko Antun Gospodnetić, Rab, 1560. - Rim, 8. rujna 1624.), hrvatski isusovac, polihistor, matematičar, fizičar i filozof.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Markantun de Dominis
Marko Polo
Putovanja Marka Pola. Marko Polo (ven. i tal.: Marco) (Venecija ili Korčula, 1254. – Venecija, 8. siječnja 1324.), bio je mletački istraživač, putopisac i trgovac, koji je postao poznat zbog zapisa o svom putovanju kroz Kinu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Marko Polo
Matematičar
Grčki matematičar Euklid, "Otac geometrije". Matematičar je osoba, koja u svom radu koristi opsežno znanje iz matematike, obično za rješavanje matematičkih problema.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Matematičar
Matija Petar Katančić
Matija Petar Katančić (Valpovo, 12. kolovoza 1750. – Budim, 24. svibnja 1825.), bio je hrvatski književnik i latinist, sveučilišni profesor poetike, arheologije i numizmatike, te knjižnički kustos, prevoditelj, estetičar, povjesničar i teoretičar književnosti, leksikograf, povjesničar, geograf, numizmatičar, kartograf i franjevac.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Matija Petar Katančić
Meridijani
Meridijani su hrvatska nakladnička kuća iz Samobora, specijalizirana za naslove iz područja povijesti i geografije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Meridijani
Meteorologija
satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Meteorologija
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Milan Šenoa
Mirko i Stjepan Seljan
Mirko Seljan, nepoznati autor, Etnografski muzej u Zagrebu. Stjepan Seljan Mirko Seljan (Karlovac, 5. travnja 1871. – Peru, 1913.) i Stjepan Seljan (Karlovac, 19. kolovoza 1875. – Ouro Preto, Brazil, 7. lipnja 1936.) su najpoznatiji hrvatski istraživači u povijesti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Mirko i Stjepan Seljan
Misionarstvo
Papui Novoj Gvineji Misionarstvo ili misijski rad (latinski: "missio".
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Misionarstvo
Mletci
# povijesno ime za grad Veneciju.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Mletci
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene''').
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Morske mijene
Natale Bonifazio
Natale Bonifazio (Šibenik, 1537./1538. – Šibenik, 23. veljače 1592.), bakrorezac.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Natale Bonifazio
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Njemačka
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Njemački jezik
Novi vijek
Novi vijek je razdoblje u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Novi vijek
Odgoj
Odgoj je sistemski nastavom organiziran proces kojim se izgrađuju pozitivne osobine ličnosti, stavovi, pogled na život i svijet, te karakterne i moralne, radne i društvene vrijednosti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Odgoj
Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Odjel za geografiju jedan je od 21 sveučilišnog odjela na Sveučilištu u Zadru.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Odjel za geografiju Sveučilišta u Zadru
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Oružane snage Republike Hrvatske
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Osijek
Osnovna škola
Osnovna škola je škola koju učenik pohađa kao prvu školu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Osnovna škola
Otok
sjevernom Jadranu Otok je kopno manje od kontinenta, a veće od hridi koje je uvijek okruženo morem, vodom jezera ili rijeke.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Otok
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Pakrac
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Pariz
Pavao Ritter Vitezović
''Kronika aliti spomen vsega svijeta vikov'' (1744.) Pavao Ritter Vitezović (Senj, 7. siječnja 1652. – Beč, 20. siječnja 1713.), hrvatski polihistor, književnik, povjesničar, jezikoslovac i nakladnik.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Pavao Ritter Vitezović
Petar Kopić
Petar Kopić (ili Pietro Coppo) (Venecija, 1469. (1470.) – Izola, 1555. (1556.)) zemljopisac i kartograf.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Petar Kopić
Petar Matković
Petar Matković (Senj, 18. lipnja 1830. – Beč, 25. ožujka 1898.), hrvatski geograf i akademik.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Petar Matković
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Petrinja
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Planet
Plinije Stariji
Plinije Stariji. Gaj Plinije Sekund, poznatiji kao Plinije Stariji (latinski Gaius Plinius Secundus Maior; 23. – 79.), antički pisac i ugledan znanstvenik (zemljopisac i ino) koji je napisao djelo Zemljopis starog svijeta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Plinije Stariji
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Požega
Podravina (časopis)
Podravina - časopis za multidisciplinarna istraživanja časopis je nakladničke kuće Meridijani.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Podravina (časopis)
Poluotok
hrvatskom Jadranu Poluotok je zemljopisni pojam, koji označava kontinentalnu površinu, koja je s tri strane okružena vodom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Poluotok
Povijesna baština
Povijesna baština je termin kojim se označavaju prirodni i fizički resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju povijesti i kulture nekog kraja, društva, naroda, zemlje ili čovječanstva uopće na temelju sljedećih kvaliteta: arheoloških, arhitektonskih, kulturnih, povijesnih, tehnoloških i znanstvenih, a uključuju povijesna nalazišta, građevine, mjesta i područja, te arheološka nalazišta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Povijesna baština
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Povijest
Povjesničar
Povjesničar je osoba koja se bavi proučavanjem povijesti, tj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Povjesničar
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Prag
Pregledni članak
Pregledni članak (eng. review), oblik znanstvenog rada.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Pregledni članak
Primorje
* obala,.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Primorje
Primorska Hrvatska
Hrvatskim primorjem nazivamo obalni prostor Hrvatskog Jadrana (između Dragonje i Prevlake), zagorski dio Dalmacije i sve hrvatske otoke.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Primorska Hrvatska
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Prirodne znanosti
Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Prirodoslovno-matematički fakultet jedan od fakulteta na Sveučilištu u Zagrebu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Pula
Putopis
Putopis je prozna književna vrsta u kojoj su putovanje i izgled proputovanih predjela ili zemalja povod za umjetničko oblikovanje zapažanja, dojmova i razmišljanja o svemu što je putopisca zaokupilo na putovanju.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Putopis
Putovanje
Putovanje vlakom. Putovanje je kratkotrajna promjena mjesta boravka (zrakoplovom, brodom, vlakom, automobilom ili drugim prijevoznim sredstvom), u poslovne ili turističke svrhe.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Putovanje
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Rab
Regionalna geografija
Regionalna geografija je znanost o mnogostrukim aspektima određenog dijela Zemljine površine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Regionalna geografija
Renesansa
Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Renesansa
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Rijeka
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Rimsko Carstvo
Ruđer Bošković
diplomatske poslove, a u njemu je za života bio samo jedanput (1747.). Bazilika sv. Petra u Rimu. Ruđer Bošković, S.J. ili punim imenom Ruđer Josip Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), bio je hrvatski matematičar, astronom, geodet, fizičar, pjesnik i filozof; isusovac.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Ruđer Bošković
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Rumunjska
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Rusi
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Senj
Seoba naroda
Pojednostavljen prikaz Velika seoba naroda ili seoba naroda opisuje razdoblje koje je potreslo Rimsko Carstvo.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Seoba naroda
Slaveni
Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Slaveni
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Slavonski Brod
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Slovačka
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Slovenci
Slovenija
Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Slovenija
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sociologija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Split
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Srbi
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Srednja škola
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Srednji vijek
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sredozemlje
Stari vijek
Ahemenida Pod pojmom stari vijek podrazumijeva se, najčešće, razdoblje od uvođenja pisma odnosno početka civilizacije (oko 3500. g. pr. Kr. u Mezopotamiji) do početka srednjeg vijeka (sredina petog stoljeća).
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Stari vijek
Statistika
Statistika je grana primijenjene matematike koja se bavi analizom podataka.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Statistika
Stjepan Glavač
Stjepan Glavač (Varaždin, 13. prosinca 1627. – Trnava, Slovačka, 22. kolovoza 1680.), hrvatski katolički svećenik, isusovac, kartograf.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Stjepan Glavač
Strabon
"Strabo" ("razrok") je naziv kojim su Rimljani označavali osobu čije su oči bile iskrivljene ili izobličene.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Strabon
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište Jurja Dobrile u Puli (lat. Universitas studiorum Polensis Georgii Dobrila), zajednica visokoškolskih ustanova, fakulteta, visokih škola i pratećih ustanova, osnovana 29. rujna 2006. u Puli, imenovana po biskupu i narodnom preporoditelju Jurju Dobrili.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Dubrovniku osnovano je 1. listopada 2003. godine, a u sudski registar Trgovačkoga suda u Dubrovniku upisano je 16. prosinca 2003.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Dubrovniku
Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zadru (Universitas Studiorum Jadertina) je hrvatsko sveučilište sa sjedištem u Zadru.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Zadru
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Sveučilište u Zagrebu
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Svijet
Tehničko veleučilište u Zagrebu
Tehničko veleučilište u Zagrebu (latinski: Polytechnicum Zagrabiense, engleski: Zagreb University of Applied Sciences) je najveće veleučilište u Hrvatskoj osnovano 27. svibnja 1998. godine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Tehničko veleučilište u Zagrebu
Toponim
Toponimi (grč.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Toponim
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Trogir
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Turska
Udžbenik
Udžbenik je osnovna školska knjiga koja na sustavan i didaktički primjeren način izlaže nastavni sadržaj pojedinoga nastavnog predmeta.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Udžbenik
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Varaždin
Vicko Dimitrije Volčić
Vicko Dimitrije Volčić (Vicentius Demetrius Raguseus Voltius), (Dubrovnik, 1563. – Napulj (Rim), 1607.), kartograf.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Vicko Dimitrije Volčić
Vinko Paletin
Vinko Paletin (Korčula, 1508. – Korčula, oko 1575.) je bio hrvatski pomorac, konkvistador, kartograf, izumitelj, pisac i prevoditelj i diplomat iz redova dominikanaca.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Vinko Paletin
Visoka škola
Visoka škola je ustanova koja izvodi nastavu u visokom obrazovanju.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Visoka škola
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Vjekoslav Klaić
Vjetar
Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Vjetar
Vremenska prognoza
atmosferske fronte. radiosonde. atmosferske fronte: 1. hladna fronta 2. topla fronta 3. okludirana fronta 4. stacionarna fronta. Automatska meteorološka postaja. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. meteorološkoj karti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Vremenska prognoza
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zadar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zagreb
Zagrebačka škola za menadžment
Veleučilište VERN' Zagrebačka škola za menadžment - VERN' ili (eng. Zagreb School of Management) skraćeno ZSM, bila je privatna visokoškolska ustanova s pravom javnosti.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zagrebačka škola za menadžment
Zapadna Europa
tko kaže? Zapadna Europa Srednja i istočna Europa Zapadna Europa je najrazvijenija regija Europe.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zapadna Europa
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zemlja
Zemljopis Hrvatske
Zemljopisno Hrvatska obuhvaća prostor koji se proteže od prostrane Panonske nizine preko uskog područja Dinarskog gorja do obale Jadranskog mora, jedne od najrazvedenijih na svijetu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zemljopis Hrvatske
Zemljovid
Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Zemljovid
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i Znanost
1508.
1508. bila je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1508.
1509.
1509. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1509.
1532.
1532. bila je prijestupna godina, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1532.
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1573.
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1928.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 1992.
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 2001.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 2002.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Geografija u Hrvatskoj i 2006.
Također poznat kao Zemljopis u Hrvatskoj.