Sadržaj
126 odnosi: Albanski jezik, Andrijica Šimić, Antički Rim, Armenski jezik, Azem Galica, Šibenik, Šota Galica, Švedski jezik, Žumberačka gora, Balkan, Banat, Beč, Beograd, Bošnjački jezik, Boka kotorska, Bosna, Bugarski jezik, Carigrad, Crna Gora, Dalmacija, Derbendžije, Dinara, Država, Drugi srpski ustanak, Dubrovačka Republika, Epika, Europa, Ferdo Šišić, Francuski jezik, Francuzi, Franjevci, Garegin Nžde, Grčki jezik, Grčki rat za neovisnost, Gusari, Habsburg, Hajdamaki, Hajduk (razdvojba), Hajduk Veljko, Harambaša, Hercegovina, Hrvatski jezik, Hrvatsko primorje, Iliri, Isa Boljetinac, Istra, Ivan Crni, Ivan Rošo Bušić, Ivo Senjanin, Jadransko more, ... Proširite indeks (76 više) »
Albanski jezik
Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.
Pogledaj Hajduci i Albanski jezik
Andrijica Šimić
Andrijica Šimić (Alagovac, župa Ružići, Grude, 22. studenoga 1833. – Runovići, 5. veljače 1905.), legendarni hrvatski hajduk.
Pogledaj Hajduci i Andrijica Šimić
Antički Rim
Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.
Pogledaj Hajduci i Antički Rim
Armenski jezik
Armenski jezik (armenski: Հայերէն (Hayeren), Հայերեն լեզու (Hayeren lezou); ISO 639-3: hye) jest jezik Armenaca, član armenske skupine indoeuropske porodice jezika.
Pogledaj Hajduci i Armenski jezik
Azem Galica
Azem Galica i Šota Galica, vođe Kačaka iz Drenice. Azem Bejta, poznatiji kao Azem Galica (1889. – 1924.) bio je vođa albanskih Kačaka iz okoline Drenice, koji su pružali oružani otpor srpskoj vlasti na Kosovu.
Pogledaj Hajduci i Azem Galica
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Hajduci i Šibenik
Šota Galica
Azem Galica i Šota Galica, vođe Kačaka iz Drenice. Šota Galica (1895. – 1927.) bila je albanska ratnica iz sela Drenice, koja se, zajedno s mužem Azemom Galicom, borila protiv srpskog preuzimanja Kosova nakon Balkanskih ratova 1912. godine.
Pogledaj Hajduci i Šota Galica
Švedski jezik
right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.
Pogledaj Hajduci i Švedski jezik
Žumberačka gora
Sopotski slap. Žumberak ili Žumberačka gora (slov. Gorjanci) je gorje na sjeverozapadu Hrvatske, južno od Zagorja i zapadno od Zagreba te dijelom u Sloveniji.
Pogledaj Hajduci i Žumberačka gora
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Pogledaj Hajduci i Balkan
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Pogledaj Hajduci i Banat
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Pogledaj Hajduci i Beč
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Hajduci i Beograd
Bošnjački jezik
Bošnjački jezik (ISO 639-3: bos), jezik zapadne podskupine južnoslavenskih jezika kojim se služi oko 2.216.000 ljudihttp://www.ethnologue.com/language/bos Ethnologue, 17.
Pogledaj Hajduci i Bošnjački jezik
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Pogledaj Hajduci i Boka kotorska
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Pogledaj Hajduci i Bosna
Bugarski jezik
Bugarski jezik (ISO 639-3: bul), narodni i književni jezik Bugara kojim govori preko 9 milijuna ljudi.
Pogledaj Hajduci i Bugarski jezik
Carigrad
Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.
Pogledaj Hajduci i Carigrad
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Hajduci i Crna Gora
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Pogledaj Hajduci i Dalmacija
Derbendžije
Planinski prijevoj kod mjesta Šipovo, gravura iz 1878. godine Derbendžije (tur. derbenci, čuvar klanca perz. derbend, dervend, klanac) poluvojnički odred u Osmanskom carstvu nastao pojavom oružane borbe pokorenih naroda protiv osmanlijske vlasti.
Pogledaj Hajduci i Derbendžije
Dinara
Dinara je planina u Dinarskom gorju na granici Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hajduci i Dinara
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Pogledaj Hajduci i Država
Drugi srpski ustanak
Drugi srpski ustanak predstavlja drugu fazu Srpske revolucije protiv Osmanskog carstva, koja je izbila kratko po slomu Prvog srpskog ustanka 1804.
Pogledaj Hajduci i Drugi srpski ustanak
Dubrovačka Republika
Dubrovačka Republika (lat. Respublica Ragusina, tal. Repubblica di Ragusa) bila je patricijska državica nastala iz srednjovjekovne dubrovačke komune.
Pogledaj Hajduci i Dubrovačka Republika
Epika
Epika je književni rod u koji pripadaju sva pripovjedna djela u stihu i prozi.
Pogledaj Hajduci i Epika
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Hajduci i Europa
Ferdo Šišić
Ferdinand Maksimilijan pl.
Pogledaj Hajduci i Ferdo Šišić
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Pogledaj Hajduci i Francuski jezik
Francuzi
Francuzi (franc. les Français) su romanski narod na zapadu Europe.
Pogledaj Hajduci i Francuzi
Franjevci
Franjevci ili Red Manje braće (ili Red male braće) crkveni je red ustanovljen po nadahnuću sv.
Pogledaj Hajduci i Franjevci
Garegin Nžde
Garegin Nžde - Garegin Ter-Arutjunjan (1886. – 1955.) armenski je vojskovođa, državnik i publicist.
Pogledaj Hajduci i Garegin Nžde
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Hajduci i Grčki jezik
Grčki rat za neovisnost
Grčki rat za neovisnost (znan i kao Grčka revolucija) (grčki: Ελληνική Επανάσταση Elliniki Epanastasi; turski: يونان عصياني Yunan İsyanı) bio je uspješan rat za neovisnost koji su vodili Grčki revolucionari od 1821.
Pogledaj Hajduci i Grčki rat za neovisnost
Gusari
Zastava koju je Henry Morgan, kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu Engleski su gusari isticali i crvene zastave Gusari (engleski corsairs ili privateers) za razliku od pirata koji su imali u cilj vlastite interese, naziv je za pljačkaše na moru koji su bili u službi grada u kojemu su živjeli.
Pogledaj Hajduci i Gusari
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Pogledaj Hajduci i Habsburg
Hajdamaki
Hajdamaki u vojnom kampu (19. st.) Hajdamaci ili oprišci; (jedn. hajdamak, oprišok)(ukr. гайдамаки, опришки); gerilske su vojničke skupine koje su u 18.
Pogledaj Hajduci i Hajdamaki
Hajduk (razdvojba)
Hajduk može značiti.
Pogledaj Hajduci i Hajduk (razdvojba)
Hajduk Veljko
Hajduk Veljko Hajduk Veljko Petrović, (srp. Хајдук Вељко Петровић) (Lenovac, 1780. – Negotin, 28. srpnja 1813.) je najpopularniji junak Prvog srpskog ustanka.
Pogledaj Hajduci i Hajduk Veljko
Harambaša
Harambaša je bio zapovjednik hajdučke čete.
Pogledaj Hajduci i Harambaša
Hercegovina
86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hajduci i Hercegovina
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Hajduci i Hrvatski jezik
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Pogledaj Hajduci i Hrvatsko primorje
Iliri
Položaj i nazivi brojnih ilirskih plemena. Iliri (grčki Ἰλλυρıοί, Illyrioí, latinski Illyrii), skupina srodnih naroda koji od prapovijesnoga doba nastanjuju zapadni i unutarnji dio Balkana.
Pogledaj Hajduci i Iliri
Isa Boljetinac
Isa Boljetinac 1914. godine Isa Boljetinac (srp. Иса Бољетинац; Boljetin kod Kosovske Mitrovice, 15. siječnja 1864. – Podgorica, 23. siječnja 1916.), bio je albanski preporoditelj, narodni heroj, izvanredni domoljub, popularni strateg, vodeći organizator oslobodilačkog gerilskog pokreta narodnog jedinstva protiv Turske, Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Hajduci i Isa Boljetinac
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Hajduci i Istra
Ivan Crni
Spomenik Ivanu Crnom u Subotici. Ivan Crni odnosno Ivan Nenad (oko 1492., pretpostavlja se kod Lipova - 26. srpnja 1527. kod Tornjoša) (srp. Јован Ненад/Jovan Nenad, mađ. Fekete Iván, nje. Johann Nenad) je bio srpski vojskovođa i osnivač kratkovjeke državine na području južne Ugarske.
Pogledaj Hajduci i Ivan Crni
Ivan Rošo Bušić
Ivan Roša Bušić (1745. – 1783.) je čuveni hrvatski hajduk iz imotskih Donjih Vinjana.
Pogledaj Hajduci i Ivan Rošo Bušić
Ivo Senjanin
Ivo Senjanin (? - Karlovac, 20. srpnja 1612.) bio je hrvatski narodni junak.
Pogledaj Hajduci i Ivo Senjanin
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Pogledaj Hajduci i Jadransko more
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Pogledaj Hajduci i Jidiš
Joco Udmanić
Joco Udmanić, pravo ime Josip, (Popovača ili selo Vidrenjak, oko 1843. – Potok kod Popovače, krajem veljače 1867.), bio je hrvatski hajduk.
Pogledaj Hajduci i Joco Udmanić
Južna Morava
Južna Morava je rijeka u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji koja predstavlja kraću od dvije rijeke koje čine Moravu.
Pogledaj Hajduci i Južna Morava
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Pogledaj Hajduci i Južni Slaveni
Juraj Jánošík
Juraj Jánošík Juraj Jánošík ili Juro Jánošík (Terhova 25. siječnja 1688. – Liptovski Mikulaš, 17. ožujka 1713.), slovački razbojnik i narodna legenda.
Pogledaj Hajduci i Juraj Jánošík
Jurjevo
Ikona Svetog Jurja i zmaja, Rusija, XVI. stoljeće Jurjevo, Jurjevdan je blagdan svetog Jurja, 23. travnja, kojega neke pravoslavne crkve obilježavaju 6. svibnja prema julijanskom kalendaru.
Pogledaj Hajduci i Jurjevo
Kandijski rat
Kandijski rat, također i Kretski rat, (grčki: Κρητικός Πόλεμος, turski: Girit'in Fethi) naziv je za peti Mletačko-osmanski rat, vođen u razdoblju od 1645. do 1669., rat Mletačke Republike i njenih saveznika (među kojima su najjači bili Malteški red, Papinska Država i Kraljevina Francuska) protiv Osmanskog Carstva i Berberskih država.
Pogledaj Hajduci i Kandijski rat
Komesar
K. S. Petrov-Vodkin ''Smrt komesara (1928.)'' Komesar (od latinski: commissarius.
Pogledaj Hajduci i Komesar
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Pogledaj Hajduci i Kraljevina Ugarska
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Hajduci i Kršćanstvo
Križarski ratovi
Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.
Pogledaj Hajduci i Križarski ratovi
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Hajduci i Kurdski jezik
Lukovica
* lukovica (biljke), strukturno kratka stabljika s mesnatim listovima ili bazama listova.
Pogledaj Hajduci i Lukovica
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Hajduci i Mađarski jezik
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Hajduci i Makarska
Makedonski jezik
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.
Pogledaj Hajduci i Makedonski jezik
Marko Dragić
Marko Dragić (Prozor-Rama, 10. srpnja 1957.) hrvatski je i bosanskohercegovački filolog i kulturni antropolog.
Pogledaj Hajduci i Marko Dragić
Mato Lapsanović
Mato Lapsanović (? – ?), hrvatski hajduk.
Pogledaj Hajduci i Mato Lapsanović
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Pogledaj Hajduci i Metar
Mijat Tomić
Mijat (Mijovil, Mihat, Mijo, Miho) Tomić (Gornji Brišnik, 1610.? – Doljani kod Jablanice 20. srpnja oko 1656.) bio je hrvatski hajduk.
Pogledaj Hajduci i Mijat Tomić
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Pogledaj Hajduci i Mletačka Republika
Množina
Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.
Pogledaj Hajduci i Množina
Morejski rat
Morejski rat (tal. Guerra di Morea) – poznat kao i Šesti osmansko-mletački rat – vodio se između Mletačke Republike i Osmanskog Carstva od 1684. do 1699. kao dio Velikog turskog rata.
Pogledaj Hajduci i Morejski rat
Morlaci
Morlaci Morlaci (Mavrovlasi, Morovlasi ili Crni Vlasi; na grčkom: Μαυροβλάχοι, što znači "Crni Vlasi"; iz latinskih dokumenata: Nigri Latini) vlaška nomadska etnička skupina u jadranskom zaleđu nastala stapanjem rimskih kolonista i autohtonih balkanskih naroda poput Ilira i Tračana.
Pogledaj Hajduci i Morlaci
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Pogledaj Hajduci i Niš
Nož
Nož Nož je ručni alat s oštricom koja služi za rezanje.
Pogledaj Hajduci i Nož
Nomadi
Tuarezi Nomadima (grčki nomás, mjesto ispaše) se nazivaju ljudi i društva koji zbog kulturoloških, gospodarskih ili svjetonazorskih razloga nisu prihvatili sjedilački način života.
Pogledaj Hajduci i Nomadi
Odmetnik
Odmetnik predstavlja naziv za pojedinca za kojeg se smatra je prestupio pravne, moralne i druge norme države, društva, zajednice ili organizacije kojoj je pripadao.
Pogledaj Hajduci i Odmetnik
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.
Pogledaj Hajduci i Osmansko Carstvo
Otočac
Otočac je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Pogledaj Hajduci i Otočac
Paraćin
Paraćin je grad u i središte istoimene općine u Srbiji.
Pogledaj Hajduci i Paraćin
Paravojna postrojba
Paravojska ili paramilicija, ponekad i paravojne jedinice, pojam je koji je sastavljen iz starogrčkog: para "pored" i latinskog: miles "borci" ili "vojnici", a predstavlja neregularnu vojsku, vojsku koja nema sva svojstva koja ima državna vojska po zakonskim, moralnim i drugim pravilima, koja nije pod kontrolom države.
Pogledaj Hajduci i Paravojna postrojba
Perast
Perast (talijanski: Perasto) je malo primorsko naselje u crnogorskoj općini Kotor.
Pogledaj Hajduci i Perast
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Pogledaj Hajduci i Perzijski jezik
Petar Mrkonjić
Petar Mrkonjić (Imotska krajina, 17. stoljeće), hrvatski ratnik i hajdučki harambaša.
Pogledaj Hajduci i Petar Mrkonjić
Pištolj
Pištolj HS 2000 kalibra 9 mm Pištolj (hrv. samokres) je vrsta vatrenog oružja koje je dizajnirano da se drži u ruci prilikom korištenja.
Pogledaj Hajduci i Pištolj
Pješaštvo
Hrvatske vojske. Pješaštvo se sastoji uglavnom od vojnika-pješaka.
Pogledaj Hajduci i Pješaštvo
Planina
Sjeverne Amerike, 6194 m Planine ili gore su u geografskom smislu uzdignuti dijelovi Zemljine kore, viši od 500 m. Prema starosti dijelimo ih na stara i mlada gorja.
Pogledaj Hajduci i Planina
Plemstvo
Dvorac Trakošćan, rezidencija hrvatske plemićke obitelji Drašković Viteški oklopi, Dvorac Trakošćan Plemstvo označava poseban društveni sloj.
Pogledaj Hajduci i Plemstvo
Pljevlja
Pljevlja (nekadašnji naziv Taslidža) su grad i općina na sjeveru Crne Gore, blizu granice sa Srbijom i BiH.
Pogledaj Hajduci i Pljevlja
Poljski jezik
Klasifikacija narječja poljskog jezikaPoljski jezik (polj. język polski; ISO 639-3: pol) je službeni jezik Republike Poljske.
Pogledaj Hajduci i Poljski jezik
Portugalski jezik
thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.
Pogledaj Hajduci i Portugalski jezik
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Hajduci i Povijest
Prvi srpski ustanak
250px Prvi srpski ustanak je bio ustanak Srba u Beogradskom pašaluku protiv Turaka u razdoblju od 1804. do 1813. godine.
Pogledaj Hajduci i Prvi srpski ustanak
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Pogledaj Hajduci i Rama
Ravni kotari
Ostrovice Benkovac, administrativno središte Ravnih kotara Zračna luka u Zemuniku Donjem Greda i zabat s natpisom kneza Branimira iz 879. godine u Šopotu kod Benkovca Ravni kotari su zemljopisno područje u Hrvatskoj smješteno u sjevernoj Dalmaciji.
Pogledaj Hajduci i Ravni kotari
Rodopi
Položaj planinskog masiva Rodopi u Bugarskoj i Grčkoj Rodopi (bugarski: Родопи, grčki: Ροδόπη, turski: Rodop) je ime planinskog masiva u južnoj Europi.
Pogledaj Hajduci i Rodopi
Romanija
Romanija Romanija je planina u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hajduci i Romanija
Rumunjski jezik
Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.
Pogledaj Hajduci i Rumunjski jezik
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Hajduci i Ruski jezik
Sanskrt
Sanskrtski rukopis na palminim listovima, Bihar ili Nepal, 11. stoljeće Riječ sanskrt napisana pismom Devanagari Sanskrt (ISO 639-3: san; sanskrt: संस्कृत, saṃskṛtá; od sám 'zajedno' i kṛtá 'napravljeno', doslovno: 'sastavljeno', saṃskṛtā vā́c: 'sastavljeni jezik') je jezik najstarije indijske književnosti, Veda, i ima značajnu ulogu prije svega u hinduizmu.
Pogledaj Hajduci i Sanskrt
Sela
Hrvatska.
Pogledaj Hajduci i Sela
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Pogledaj Hajduci i Senj
Serdar
Serdar, djelatni je vojni i počasni naslov.
Pogledaj Hajduci i Serdar
Sinonim
Sinonimi (grč. synóymos) su leksemi koji pripadaju istoj vrsti riječi, imaju različite izraze, a sadržaj im se potpuno ili djelomično podudara.
Pogledaj Hajduci i Sinonim
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Hajduci i Srbija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Hajduci i Srednji vijek
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).
Pogledaj Hajduci i Srpski jezik
Stojan Mitrović
Stojan Mitrović odnosno Stojan Janković (? – Žegar, Obrovac, 23. kolovoza 1687.)Hrvatski leksikon A-K, Naklada Leksikon d.o.o., Zagreb, 1996., str.
Pogledaj Hajduci i Stojan Mitrović
Talijanski jezik
Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.
Pogledaj Hajduci i Talijanski jezik
Transilvanija
Transilvanija na karti Rumunjske right right right U povijesti su se za Transilvaniju (rumunjski Transilvania) upotrebljavala još i imena Sedmogradska (njemački Siebenbürgen) i Erdelj (mađarski Erdély).
Pogledaj Hajduci i Transilvanija
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Pogledaj Hajduci i Turci
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Hajduci i Turski jezik
Ukrajinski jezik
Ukrajinski jezik (ukr. украї́нська мо́ва, ukrayins'ka mova; ISO 639-3: ukr) je po broju govornika drugi slavenski jezik i pripada skupini istočnoslavenskih jezika.
Pogledaj Hajduci i Ukrajinski jezik
Uskoci
Tvrđava Nehaj Isklesana glava Uskoka Kliški uskoci Save Pojam uskoci dolazi od hrvatske riječi uskočiti, a ovaj pojam se u prošlosti odnosio na vojnički organiziranu grupu, ratnike koje su sačinjavali uglavnom katolički bjegunci iz područja Hrvatske, Hercegovine i Bosne koji su se nalazili pod Osmanskom okupacijom.
Pogledaj Hajduci i Uskoci
Venecija
Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).
Pogledaj Hajduci i Venecija
Vezir
Vezir je naziv za visokog dužnosnika, a koristio se od razdoblja antike pa pa sve do kraja postojanja Osmanskog carstva.
Pogledaj Hajduci i Vezir
Vojnik
Hrvatske kopnene vojske za vrijeme vježbe Vojnik je naoružani pripadnik jedne vojske ili Oružanih snaga jedne države.
Pogledaj Hajduci i Vojnik
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Pogledaj Hajduci i Vuk Karadžić
Vuk Mandušić
Vuk Mandušić (Rupe, ? – Zečevo kod Kistanja, 31. srpnja 1648.), bio je hrvatski protuosmanski ratnik.
Pogledaj Hajduci i Vuk Mandušić
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Hajduci i Zadar
1573.
1573. (Rimski: MDLXXIII), sedamdesetdruga je godina 16. stoljeća.
Pogledaj Hajduci i 1573.
1645.
Godina 1645. je godina drugog tisućljeća, sedamnaestog stoljeća i spada u 1640-e.
Pogledaj Hajduci i 1645.
23. travnja
23.
Pogledaj Hajduci i 23. travnja
26. listopada
26.
Pogledaj Hajduci i 26. listopada
29. rujna
29.
Pogledaj Hajduci i 29. rujna
Također poznat kao Ajduk, Hajduk.