Brže od pregledniku!Sličnosti između Hercegovina i Humska zemlja
Hercegovina i Humska zemlja imaju 24 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Čapljina, Bosna, Bosna i Hercegovina, Buna (rijeka), Crna Gora, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Ilirik, Jadransko more, Kosače, Livno, Ljubinje, Ljubuški, Mostar, Nelipić, Neretva, Popovo polje, Prozor-Rama, Rama, Stjepan Vukčić Kosača, Travunija, Trebinje, Zapadna Hercegovina, Završje, BiH.
Čapljina
Čapljina je grad u južnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Čapljina · Humska zemlja i Čapljina ·
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Hercegovina · Bosna i Humska zemlja ·
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Bosna i Hercegovina i Hercegovina · Bosna i Hercegovina i Humska zemlja ·
Buna (rijeka)
Buna je rijeka u Bosni i Hercegovini, lijeva pritoka Neretve, u koju se ulijeva oko 15 km nizvodno od Mostara.
Buna (rijeka) i Hercegovina · Buna (rijeka) i Humska zemlja ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Hercegovina · Crna Gora i Humska zemlja ·
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Hrvati Bosne i Hercegovine · Hrvati Bosne i Hercegovine i Humska zemlja ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hercegovina i Hrvatska · Hrvatska i Humska zemlja ·
Ilirik
Ilirik Ilirik (latinski Illyricum), antički je naziv za područja na Jugoistočne Europe nastanjena Ilirima.
Hercegovina i Ilirik · Humska zemlja i Ilirik ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hercegovina i Jadransko more · Humska zemlja i Jadransko more ·
Kosače
Grb velikaške obitelji Kosača Kosače, velikaška obitelj u srednjovjekovnoj Bosni čiji su se posjedi nalazili oko spoja rijeka Pive i Tare i u gornjem Podrinju u okolici Foče, gdje se nalazilo selo Kosač (terra detta Cossac), po kojem je obitelj vjerojatno dobila ime.
Hercegovina i Kosače · Humska zemlja i Kosače ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Livno · Humska zemlja i Livno ·
Ljubinje
Ljubinje je općina na jugoistoku Bosne i Hercegovine, na pola puta između Trebinja i Mostara.
Hercegovina i Ljubinje · Humska zemlja i Ljubinje ·
Ljubuški
Ljubuški je grad u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Ljubuški · Humska zemlja i Ljubuški ·
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Mostar · Humska zemlja i Mostar ·
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Hercegovina i Nelipić · Humska zemlja i Nelipić ·
Neretva
Neretva je rijeka u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.
Hercegovina i Neretva · Humska zemlja i Neretva ·
Popovo polje
Popovo polje. Popovo polje je krško polje na jugu Bosne i Hercegovine, u jadranskoj ili niskoj Hercegovini.
Hercegovina i Popovo polje · Humska zemlja i Popovo polje ·
Prozor-Rama
Prozor-Rama je općina u sjevernoj Hercegovini.
Hercegovina i Prozor-Rama · Humska zemlja i Prozor-Rama ·
Rama
Rijeka Rama, nalazi se u općini Prozor-Rama u sjevernoj Hercegovini.
Hercegovina i Rama · Humska zemlja i Rama ·
Stjepan Vukčić Kosača
Stjepan Vukčić Kosača (Kosača kod Foče, oko 1404. – Herceg Novi, 22. svibnja 1466.) bio je veliki vojvoda srednjovjekovne bosanske države.
Hercegovina i Stjepan Vukčić Kosača · Humska zemlja i Stjepan Vukčić Kosača ·
Travunija
Travunija (lat. Tribunia) je srednjovjekovna država koja je obuhvaćala južnu Dalmaciju i dijelove istočne Hercegovine.
Hercegovina i Travunija · Humska zemlja i Travunija ·
Trebinje
Trebinje je grad u Istočnoj Hercegovini, u Bosni i Hercegovini.
Hercegovina i Trebinje · Humska zemlja i Trebinje ·
Zapadna Hercegovina
Zapadna Hercegovina je manja regija na jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Hercegovina i Zapadna Hercegovina · Humska zemlja i Zapadna Hercegovina ·
Završje, BiH
Završje je prikazano crvenom bojom. Završje ili Tropolje (prvotna starohrvatska župa Livno, kasnije poznata i kao: Zapadne strane) je povijesno područje u Bosni i Hercegovini koje obuhvaća prostor Glamočkog, Livanjskog i Duvanjskog polja, tj.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hercegovina i Humska zemlja imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hercegovina i Humska zemlja
Usporedba između Hercegovina i Humska zemlja
Hercegovina ima 179 odnose, a Humska zemlja ima 166. Kao što im je zajedničko 24, Jaccard indeks 6.96% = 24 / (179 + 166).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hercegovina i Humska zemlja. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
