Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Hrvatska revija

Indeks Hrvatska revija

Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.

Sadržaj

  1. 94 odnosi: Albert Haler, Aleksa Kokić, Alija Nametak, Ante Ciliga, Ante Kadić, Ante Sekulić, Antun Barac, Antun Bonifačić, Antun Nizeteo, Antun Pinterović, Argentina, Artur Schneider, Asaf Duraković, August Cesarec, Školske novine, Živan Bezić, Barcelona, Blaž Jurišić, Bogdan Radica, Boris Maruna, Branimir Livadić, Buenos Aires, Džafer Kulenović, Dobriša Cesarić, Dominik Mandić, Drago Ivanišević, Dragutin Tadijanović, Enver Mehmedagić, Eugen Dido Kvaternik, Ferid Karihman, Filip Lukas, Franjo Bučar, Franjo Fancev, Franjo Kuharić, Franjo Tuđman, Frano Alfirević, Gustav Krklec, Hasan Kikić, Hrvatska politička emigracija, Hrvatski jezik, Husnija Čengić, Iseljeništvo, Ivan Esih, Ivan Goran Kovačić, Ivan Meštrović, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Kozarčanin, Jerolim Miše, Jeronim Korner (hrvatski pjesnik), Josip Bogner, ... Proširite indeks (44 više) »

Albert Haler

Albert Haler (ili Haller) (Vrgorac, 3. kolovoza 1883. – Kamnica kraj Maribora, 18. svibnja 1945.) bio je hrvatski estetičar, esejist, književni kritičar i književni povjesničar.

Pogledaj Hrvatska revija i Albert Haler

Aleksa Kokić

Aleksa Kokić (Subotica, 14. listopada 1913. – Cetinje 17. srpnja 1940.), hrvatski književnik, pjesnik, prozni i pisac kazališnih komada, te esejist i publicist.

Pogledaj Hrvatska revija i Aleksa Kokić

Alija Nametak

Alija Nametak (Mostar, 6. ožujka 1906. – Sarajevo, 8. studenoga 1987.) bio je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist, bošnjački i hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Alija Nametak

Ante Ciliga

Ante Ciliga (Šegotići, općina Marčana, 20. veljače 1898. – Zagreb, 21. listopada 1992.), bio je hrvatski političar, ljevičarski revolucionar, novinar i publicist.

Pogledaj Hrvatska revija i Ante Ciliga

Ante Kadić

Branko Kadić (Krug, Dolnja Poljica, 4. travnja 1919. - Buenos Aires, 3. srpnja 1991.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, esejist, kulturni povjesničar i književni kritičar, jedan od najboljih poznavatelja hrvatske emigrantske pisane riječiŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.

Pogledaj Hrvatska revija i Ante Kadić

Ante Sekulić

Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.

Pogledaj Hrvatska revija i Ante Sekulić

Antun Barac

Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Antun Barac

Antun Bonifačić

Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.

Pogledaj Hrvatska revija i Antun Bonifačić

Antun Nizeteo

Antun Nizeteo (Zadar, 5. veljače 1913. 4. travnja 2000.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, prevoditelj, knjižničar, povjesničar i diplomatŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 22. travnja 2019.

Pogledaj Hrvatska revija i Antun Nizeteo

Antun Pinterović

Antun Pinterović (Zagreb, 5. ožujka 1940. 5. svibnja 2009.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, psihoanalitičar.

Pogledaj Hrvatska revija i Antun Pinterović

Argentina

Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.

Pogledaj Hrvatska revija i Argentina

Artur Schneider

Artur Schneider (Zagreb, 26. kolovoza 1879. – Zagreb, 10. ožujka 1946.), hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni pisac i likovni kritičar.

Pogledaj Hrvatska revija i Artur Schneider

Asaf Duraković

Asaf Duraković (Stolac, Bosna i Hercegovina, 16. svibnja 1940. – Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države, 16. prosinca 2020.) bio je hrvatski, kanadski i američki liječnik medicine (specijalist radiologije i nuklearne medicine), doktor veterinarske medicine, doktor znanosti, profesor medicine, hrvatski pjesnik, derviš halvetijevskog reda, šeih sufi esejist i publicist rodom iz Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska revija i Asaf Duraković

August Cesarec

August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.

Pogledaj Hrvatska revija i August Cesarec

Školske novine

Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.

Pogledaj Hrvatska revija i Školske novine

Živan Bezić

Don Živan Bezić (Grohote, Šolta, 18. svibnja 1921. – Split, 17. rujna 2007.) bio je profesor splitskog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.

Pogledaj Hrvatska revija i Živan Bezić

Barcelona

Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.

Pogledaj Hrvatska revija i Barcelona

Blaž Jurišić

Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.

Pogledaj Hrvatska revija i Blaž Jurišić

Bogdan Radica

Bogdan Radica (Split, 26. kolovoza 1904. – New York, 5. prosinca 1993.), hrvatski povjesničar (sveučilišni profesor), publicist, diplomat, književnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Bogdan Radica

Boris Maruna

Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.

Pogledaj Hrvatska revija i Boris Maruna

Branimir Livadić

Branimir Wiesner Livadić (Samobor, 30. rujna 1871. – Zagreb, 30. srpnja 1949.), hrvatski književnik, novelist, pjesnik, putopisac, esejist i kritičar.

Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Livadić

Buenos Aires

Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.

Pogledaj Hrvatska revija i Buenos Aires

Džafer Kulenović

Dr.

Pogledaj Hrvatska revija i Džafer Kulenović

Dobriša Cesarić

Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Dobriša Cesarić

Dominik Mandić

Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.

Pogledaj Hrvatska revija i Dominik Mandić

Drago Ivanišević

Drago Ivanišević (Trst, 10. veljače 1907. – Zagreb, 1. lipnja 1981.) bio je hrvatski pjesnik, dramatik, prevoditelj, urednik i slikar, kazališni djelatnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Drago Ivanišević

Dragutin Tadijanović

Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.

Pogledaj Hrvatska revija i Dragutin Tadijanović

Enver Mehmedagić

Enver Mehmedagić (Zagreb, 29. listopada 1929.) je hrvatski, talijanski i španjolski književnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Enver Mehmedagić

Eugen Dido Kvaternik

Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.

Pogledaj Hrvatska revija i Eugen Dido Kvaternik

Ferid Karihman

Ferid Karihman (Vlasenica, BiH, 14. studenoga 1930.) je bio hrvatski emigrantski esejist, publicist, kroničar i pjesnik iz BiH.

Pogledaj Hrvatska revija i Ferid Karihman

Filip Lukas

Filip Lukas (Kaštel Stari, 29. travnja 1871. – Rim, 26. veljače 1958.), bio je hrvatski zemljopisac, geopolitičar, povjesničar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac.

Pogledaj Hrvatska revija i Filip Lukas

Franjo Bučar

'''Franjo Bučar'''. Godine 1892. donio je u Zagreb prvu nogometnu loptu iz Stockholma. dr.

Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Bučar

Franjo Fancev

Franjo Fancev (Virje, 24. rujna 1882. – Zagreb, 31. ožujka 1943.) bio je hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti.

Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Fancev

Franjo Kuharić

Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.

Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Kuharić

Franjo Tuđman

Dr.

Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Tuđman

Frano Alfirević

Frano Alfirević (Zadar, 11. rujna 1903. – Zagreb, 2. veljače 1956.), hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i putopisac.

Pogledaj Hrvatska revija i Frano Alfirević

Gustav Krklec

Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.

Pogledaj Hrvatska revija i Gustav Krklec

Hasan Kikić

Hasan Kikić (Gradačac, 20. kolovoza 1905. – Čemernica, planina, 6. svibnja 1942.), bio je bošnjački i hrvatski književnik koji se često nalazi u hrvatskim antologijama suvremene književnosti i humoristike.

Pogledaj Hrvatska revija i Hasan Kikić

Hrvatska politička emigracija

Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.

Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska politička emigracija

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatski jezik

Husnija Čengić

Husnija Čengić (Rataji kraj Foče, 27. listopada 1907. – Zagreb, 1986.) je hrvatski književnik iz BiH.

Pogledaj Hrvatska revija i Husnija Čengić

Iseljeništvo

Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.

Pogledaj Hrvatska revija i Iseljeništvo

Ivan Esih

Ivan Esih (Ljubuški, 7. kolovoza 1898. – Zagreb, 23. siječnja 1966.) hrvatski je publicist, prevoditelj, poliglot i leksikograf.

Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Esih

Ivan Goran Kovačić

Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str.

Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Goran Kovačić

Ivan Meštrović

Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Meštrović

Ivana Brlić-Mažuranić

Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.

Pogledaj Hrvatska revija i Ivana Brlić-Mažuranić

Ivo Kozarčanin

Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. listopada 1911. – Zagreb 4. veljače 1941.), bio je hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar.

Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Kozarčanin

Jerolim Miše

Jerolim Miše (Split, 25. rujna 1890. – Split, 14. rujna 1970.), bio je hrvatski slikar, poznat po svom opusu slika razuzdanih tema i mrtvih priroda.

Pogledaj Hrvatska revija i Jerolim Miše

Jeronim Korner (hrvatski pjesnik)

Jeronim Korner (Herceg Novi, 3. siječnja 1909. – Volterra kraj Pise, 21. siječnja 1976.), hrvatski književnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Jeronim Korner (hrvatski pjesnik)

Josip Bogner

Josip Bogner (Vinkovci, 6. veljače 1906. – Zagreb, 16. ožujka 1936.), književni kritičar Studirao je jugoslavistiku u Zagrebu.

Pogledaj Hrvatska revija i Josip Bogner

Jozo Kljaković

Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska revija i Jozo Kljaković

Julije Benešić

Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.

Pogledaj Hrvatska revija i Julije Benešić

Jure Kaštelan

Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Jure Kaštelan

Kerubin Šegvić

Kerubin Šegvić (Split, 23. veljače 1867. – Zagreb, 30. srpnja 1945.), bio je hrvatski povjesničar, književni kritičar, političar, katolički svećenik i profesor filologije; pogubio ga je nakon Drugoga svjetskog rata jugokomunistički režim.

Pogledaj Hrvatska revija i Kerubin Šegvić

Krsto Spalatin

Krsto Spalatin (Ston, 15. listopada 1909. – Sarasota, Florida, 16. prosinca 1994.),Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996.,, str.

Pogledaj Hrvatska revija i Krsto Spalatin

Kruno Krstić

Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.

Pogledaj Hrvatska revija i Kruno Krstić

Ljubo Babić

Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.

Pogledaj Hrvatska revija i Ljubo Babić

Ljubo Karaman

Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.

Pogledaj Hrvatska revija i Ljubo Karaman

Ljubomir Maraković

Dr.

Pogledaj Hrvatska revija i Ljubomir Maraković

Ljudevit Jonke

Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Ljudevit Jonke

Marko Čović

Marko Čović (Subotica, 17. prosinca 1915. – Sao Paolo, Brazil, 12. travnja 1983.)Lazar Merković: Na današnji dan.

Pogledaj Hrvatska revija i Marko Čović

Mate Meštrović

Mate Meštrović (Zagreb, 13. rujna 1930.), hrvatsko-američki je povjesničar, novinar i političar.

Pogledaj Hrvatska revija i Mate Meštrović

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Hrvatska revija i Matica hrvatska

München

München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.

Pogledaj Hrvatska revija i München

Milan Begović

Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Milan Begović

Milan Blažeković

Milan Blažeković (Zagreb, 6. srpnja 1940. – Zagreb, 30. svibnja 2019.) hrvatski je redatelj, animator, glavni crtač crtanih filmova.

Pogledaj Hrvatska revija i Milan Blažeković

Mile Budak

Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.

Pogledaj Hrvatska revija i Mile Budak

Mile Starčević (1904. – 1953.)

Mile Starčević (Gospić, 15. rujna 1904. – Buenos Aires, 9. ožujka 1953.), bio je hrvatski, publicist, političar i ministar u vladi NDH.

Pogledaj Hrvatska revija i Mile Starčević (1904. – 1953.)

Miloš Obrknežević

Miloš Obrknežević (Beograd, 1910.Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390. – ?), bio je pravnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Miloš Obrknežević

Milovan Gavazzi

Milovan Gavazzi (Gospić, 18. ožujka 1895. – Zagreb, 20. siječnja 1992.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20.

Pogledaj Hrvatska revija i Milovan Gavazzi

Milutin Cihlar Nehajev

Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.

Pogledaj Hrvatska revija i Milutin Cihlar Nehajev

Miroslav Krleža

Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska revija i Miroslav Krleža

Nada Kesterčanek Vujica

Nada Kesterčanek Vujica (Sarajevo, 29. ožujka 1917. – Wilkes-Barre Pennsylvania SAD, 10. lipnja 1971.) bila je hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja i pripovjedačica.

Pogledaj Hrvatska revija i Nada Kesterčanek Vujica

Novak Simić

Novak Simić (Vareš, 14. siječnja 1906. – Zagreb, 19. studenog 1981.) jest hrvatski književnik, podrijetlom Srbin iz Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Hrvatska revija i Novak Simić

Olinko Delorko

Olinko Delorko (30. siječnja 1910., Split – 18. veljače 2000., Zagreb) hrvatski je književnik, proučavatelj usmene književnosti i prevoditelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Olinko Delorko

Petar Guberina

Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.

Pogledaj Hrvatska revija i Petar Guberina

Pseudonim

Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.

Pogledaj Hrvatska revija i Pseudonim

Rajmund Kupareo

Spomenik Rajmundu Kupareu u Vrboskoj Spomen-ploča Rajmund Kupareo (krsnim imenom Luka) (Vrboska, Hrvatska 16. studenog 1914. – Zagreb, 6. lipnja 1996.) bio je hrvatski svećenik, sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik dominikanac.

Pogledaj Hrvatska revija i Rajmund Kupareo

Savić Marković Štedimlija

Savić Marković Štedimlija (crnog. ćiril. Савић Марковић Штедимлија, Stijena, Piperi, Podgorica, 12. siječnja 1906. – Zagreb, 25. siječnja 1971.), bio je crnogorski publicist, književnik i znanstvenik.

Pogledaj Hrvatska revija i Savić Marković Štedimlija

Slavko Batušić

Slavko Batušić (Novska, 2. lipnja 1902. – Zagreb, 25. travnja 1979.), hrvatski književnik, publicist, teatrolog, predavač, povjesničar umjetnosti i redatelj.

Pogledaj Hrvatska revija i Slavko Batušić

Stjepan Ivšić

Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.

Pogledaj Hrvatska revija i Stjepan Ivšić

Tias Mortigjija

Matija Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29.

Pogledaj Hrvatska revija i Tias Mortigjija

Tin Ujević

Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Tin Ujević

Vijenac (časopis)

Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.

Pogledaj Hrvatska revija i Vijenac (časopis)

Vinko Nikolić

Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.

Pogledaj Hrvatska revija i Vinko Nikolić

Vjekoslav Majer

Vjekoslav Majer (Zagreb, 27. travnja 1900. – Zagreb, 4. prosinca 1975.) bio je hrvatski književnik, pjesnik i pripovjedač.

Pogledaj Hrvatska revija i Vjekoslav Majer

Vladimir Kirin

Vladimir Kirin (Zagreb, 31. svibnja 1894. – Zagreb, 5. listopada 1963.) hrvatski slikar i grafičar.

Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Kirin

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Nazor

Vladislav Kušan

Vladislav Kušan (1904. – 1985.) je bio srijemski hrvatski književnik rodom iz Srijemske Mitrovice.

Pogledaj Hrvatska revija i Vladislav Kušan

Vladko Maček

Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.

Pogledaj Hrvatska revija i Vladko Maček

Vlado Vlaisavljević

Vlado Vlaisavljević (Jastrebarsko, 14. srpnja 1900. – Jastrebarsko, 9. ožujka 1943.) hrvatski pjesnik.

Pogledaj Hrvatska revija i Vlado Vlaisavljević

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Hrvatska revija i Zagreb

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

Pogledaj Hrvatska revija i 1928.

2001.

2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.

Pogledaj Hrvatska revija i 2001.

, Jozo Kljaković, Julije Benešić, Jure Kaštelan, Kerubin Šegvić, Krsto Spalatin, Kruno Krstić, Ljubo Babić, Ljubo Karaman, Ljubomir Maraković, Ljudevit Jonke, Marko Čović, Mate Meštrović, Matica hrvatska, München, Milan Begović, Milan Blažeković, Mile Budak, Mile Starčević (1904. – 1953.), Miloš Obrknežević, Milovan Gavazzi, Milutin Cihlar Nehajev, Miroslav Krleža, Nada Kesterčanek Vujica, Novak Simić, Olinko Delorko, Petar Guberina, Pseudonim, Rajmund Kupareo, Savić Marković Štedimlija, Slavko Batušić, Stjepan Ivšić, Tias Mortigjija, Tin Ujević, Vijenac (časopis), Vinko Nikolić, Vjekoslav Majer, Vladimir Kirin, Vladimir Nazor, Vladislav Kušan, Vladko Maček, Vlado Vlaisavljević, Zagreb, 1928., 2001..