Sadržaj
94 odnosi: Albert Haler, Aleksa Kokić, Alija Nametak, Ante Ciliga, Ante Kadić, Ante Sekulić, Antun Barac, Antun Bonifačić, Antun Nizeteo, Antun Pinterović, Argentina, Artur Schneider, Asaf Duraković, August Cesarec, Školske novine, Živan Bezić, Barcelona, Blaž Jurišić, Bogdan Radica, Boris Maruna, Branimir Livadić, Buenos Aires, Džafer Kulenović, Dobriša Cesarić, Dominik Mandić, Drago Ivanišević, Dragutin Tadijanović, Enver Mehmedagić, Eugen Dido Kvaternik, Ferid Karihman, Filip Lukas, Franjo Bučar, Franjo Fancev, Franjo Kuharić, Franjo Tuđman, Frano Alfirević, Gustav Krklec, Hasan Kikić, Hrvatska politička emigracija, Hrvatski jezik, Husnija Čengić, Iseljeništvo, Ivan Esih, Ivan Goran Kovačić, Ivan Meštrović, Ivana Brlić-Mažuranić, Ivo Kozarčanin, Jerolim Miše, Jeronim Korner (hrvatski pjesnik), Josip Bogner, ... Proširite indeks (44 više) »
Albert Haler
Albert Haler (ili Haller) (Vrgorac, 3. kolovoza 1883. – Kamnica kraj Maribora, 18. svibnja 1945.) bio je hrvatski estetičar, esejist, književni kritičar i književni povjesničar.
Pogledaj Hrvatska revija i Albert Haler
Aleksa Kokić
Aleksa Kokić (Subotica, 14. listopada 1913. – Cetinje 17. srpnja 1940.), hrvatski književnik, pjesnik, prozni i pisac kazališnih komada, te esejist i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Aleksa Kokić
Alija Nametak
Alija Nametak (Mostar, 6. ožujka 1906. – Sarajevo, 8. studenoga 1987.) bio je bosanskohercegovački pripovjedač, dramatičar, folklorist, bošnjački i hrvatski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Alija Nametak
Ante Ciliga
Ante Ciliga (Šegotići, općina Marčana, 20. veljače 1898. – Zagreb, 21. listopada 1992.), bio je hrvatski političar, ljevičarski revolucionar, novinar i publicist.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Ciliga
Ante Kadić
Branko Kadić (Krug, Dolnja Poljica, 4. travnja 1919. - Buenos Aires, 3. srpnja 1991.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, esejist, kulturni povjesničar i književni kritičar, jedan od najboljih poznavatelja hrvatske emigrantske pisane riječiŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Kadić
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ante Sekulić
Antun Barac
Crikvenici Antun Barac (Kamenjak Grižane kod Crikvenice, 20. kolovoza 1894. - Zagreb, 1. studenoga 1955.), bio je hrvatski književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Barac
Antun Bonifačić
Dr Antun Bonifačić (Punat, otok Krk, Hrvatska, 8. listopada 1901. – Chicago, SAD, 24. travnja 1986.), hrvatski političar, emigrantski novinar i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Bonifačić
Antun Nizeteo
Antun Nizeteo (Zadar, 5. veljače 1913. 4. travnja 2000.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, prevoditelj, knjižničar, povjesničar i diplomatŠimun Šito Ćorić:, Šimun Šito Ćorić, (arhivirano na 5. prosinca 2012. Pristupljeno 22. travnja 2019.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Nizeteo
Antun Pinterović
Antun Pinterović (Zagreb, 5. ožujka 1940. 5. svibnja 2009.), hrvatski domovinski i iseljenički književnik, psihoanalitičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Antun Pinterović
Argentina
Argentina je država u Južnoj Americi, smještena između Anda na zapadu i Atlantskog oceana na istoku.
Pogledaj Hrvatska revija i Argentina
Artur Schneider
Artur Schneider (Zagreb, 26. kolovoza 1879. – Zagreb, 10. ožujka 1946.), hrvatski povjesničar umjetnosti, glazbeni pisac i likovni kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Artur Schneider
Asaf Duraković
Asaf Duraković (Stolac, Bosna i Hercegovina, 16. svibnja 1940. – Washington, D.C., Sjedinjene Američke Države, 16. prosinca 2020.) bio je hrvatski, kanadski i američki liječnik medicine (specijalist radiologije i nuklearne medicine), doktor veterinarske medicine, doktor znanosti, profesor medicine, hrvatski pjesnik, derviš halvetijevskog reda, šeih sufi esejist i publicist rodom iz Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Asaf Duraković
August Cesarec
August Cesarec (Zagreb, 4. prosinca 1893. − zagrebačka Dotrščina 17. srpnja 1941.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i politički djelatnik.
Pogledaj Hrvatska revija i August Cesarec
Školske novine
Školske novine su hrvatski tjednik za odgoj i obrazovanje.
Pogledaj Hrvatska revija i Školske novine
Živan Bezić
Don Živan Bezić (Grohote, Šolta, 18. svibnja 1921. – Split, 17. rujna 2007.) bio je profesor splitskog Katoličkoga bogoslovnog fakulteta.
Pogledaj Hrvatska revija i Živan Bezić
Barcelona
Barcelona, glavni grad španjolske autonomne pokrajine Katalonije i glavno trgovačko i industrijsko središte u Španjolskoj, jedna od najvećih luka i najveći grad na Sredozemnom moru.
Pogledaj Hrvatska revija i Barcelona
Blaž Jurišić
Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
Pogledaj Hrvatska revija i Blaž Jurišić
Bogdan Radica
Bogdan Radica (Split, 26. kolovoza 1904. – New York, 5. prosinca 1993.), hrvatski povjesničar (sveučilišni profesor), publicist, diplomat, književnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Bogdan Radica
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Pogledaj Hrvatska revija i Boris Maruna
Branimir Livadić
Branimir Wiesner Livadić (Samobor, 30. rujna 1871. – Zagreb, 30. srpnja 1949.), hrvatski književnik, novelist, pjesnik, putopisac, esejist i kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Branimir Livadić
Buenos Aires
Buenos Aires (špa. izgovor ˈbwenoˈsaiɾes, hrv. Dobar zrak, službeno Ciudad de Buenos Aires, skraćeno BsAs ili Ciudad Autónoma de Buenos Aires, skraćeno CABA) glavni je grad Argentine, a ujedno i njezin najveći grad i luka te političko, gospodarsko i kulturno središte zemlje.
Pogledaj Hrvatska revija i Buenos Aires
Džafer Kulenović
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Džafer Kulenović
Dobriša Cesarić
Dobriša (Dobroslav)Cesarić, Dobriša. Izabrana djela, prir. Vinko Brešić, 2. dopunjeno izd., Zagreb: Matica hrvatska, 2008.,, str. 31., str. 192. Cesarić (Požega, 10. siječnja 1902. – Zagreb, 18. prosinca 1980.), bio je hrvatski pjesnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Dobriša Cesarić
Dominik Mandić
Dominik Mandić (Lise, Široki Brijeg, 2. prosinca 1889. – Chicago, SAD, 23. kolovoza 1973.), hrvatski povjesničar, crkveni povjesničar i političar, franjevac.
Pogledaj Hrvatska revija i Dominik Mandić
Drago Ivanišević
Drago Ivanišević (Trst, 10. veljače 1907. – Zagreb, 1. lipnja 1981.) bio je hrvatski pjesnik, dramatik, prevoditelj, urednik i slikar, kazališni djelatnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Drago Ivanišević
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Pogledaj Hrvatska revija i Dragutin Tadijanović
Enver Mehmedagić
Enver Mehmedagić (Zagreb, 29. listopada 1929.) je hrvatski, talijanski i španjolski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Enver Mehmedagić
Eugen Dido Kvaternik
Eugen "Dido" Kvaternik (Zagreb, 29. ožujka 1910. – Rio Cuarto, 10. ožujka 1962.)Eugen Dido Kvaternik, Sjećanja i zapažanja 1925-1945, Prilozi za hrvatsku povijest. Uredio dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Eugen Dido Kvaternik
Ferid Karihman
Ferid Karihman (Vlasenica, BiH, 14. studenoga 1930.) je bio hrvatski emigrantski esejist, publicist, kroničar i pjesnik iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Ferid Karihman
Filip Lukas
Filip Lukas (Kaštel Stari, 29. travnja 1871. – Rim, 26. veljače 1958.), bio je hrvatski zemljopisac, geopolitičar, povjesničar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac.
Pogledaj Hrvatska revija i Filip Lukas
Franjo Bučar
'''Franjo Bučar'''. Godine 1892. donio je u Zagreb prvu nogometnu loptu iz Stockholma. dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Bučar
Franjo Fancev
Franjo Fancev (Virje, 24. rujna 1882. – Zagreb, 31. ožujka 1943.) bio je hrvatski knjižničar, filolog i povjesničar književnosti.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Fancev
Franjo Kuharić
Franjo Kuharić (Gornji Pribić, 15. travnja 1919. – Zagreb, 11. ožujka 2002.), hrvatski kardinal, počasni akademik HAZU.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Kuharić
Franjo Tuđman
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Franjo Tuđman
Frano Alfirević
Frano Alfirević (Zadar, 11. rujna 1903. – Zagreb, 2. veljače 1956.), hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj i putopisac.
Pogledaj Hrvatska revija i Frano Alfirević
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Pogledaj Hrvatska revija i Gustav Krklec
Hasan Kikić
Hasan Kikić (Gradačac, 20. kolovoza 1905. – Čemernica, planina, 6. svibnja 1942.), bio je bošnjački i hrvatski književnik koji se često nalazi u hrvatskim antologijama suvremene književnosti i humoristike.
Pogledaj Hrvatska revija i Hasan Kikić
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatska politička emigracija
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Hrvatska revija i Hrvatski jezik
Husnija Čengić
Husnija Čengić (Rataji kraj Foče, 27. listopada 1907. – Zagreb, 1986.) je hrvatski književnik iz BiH.
Pogledaj Hrvatska revija i Husnija Čengić
Iseljeništvo
Austro-Ugarske u Trstu početkom 20. stolječa Iseljeništvo ili latinizam emigracija (iz lat. ex migrare: seliti se), proces je odseljavanja stanovništva s nekoga prostora uzrokovan njegovim određenim, za stanovništvo odbojnim čimbenicima, ili - češće - jačim privlačnim čimbenicima nekoga drugoga prostora, u koji se stanovništvo seli.
Pogledaj Hrvatska revija i Iseljeništvo
Ivan Esih
Ivan Esih (Ljubuški, 7. kolovoza 1898. – Zagreb, 23. siječnja 1966.) hrvatski je publicist, prevoditelj, poliglot i leksikograf.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Esih
Ivan Goran Kovačić
Ivan Goran Kovačić (Lukovdol, Gorski kotar, 21. ožujka 1913. – okolica Foče, kod sela Vrbnice,Dragutin Rosandić, Miroslav Šicel, Književnost 3: čitanka s pregledom književnosti, uredio Zvonimir Diklić, I. (V., prerađeno izd.), Školska knjiga, Zagreb, u siječnju 1980., str.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Goran Kovačić
Ivan Meštrović
Ivan Meštrović (Vrpolje, 15. kolovoza 1883. – South Bend, Indiana, SAD, 16. siječnja 1962.), bio je hrvatski kipar, arhitekt i književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivan Meštrović
Ivana Brlić-Mažuranić
Ivana Brlić-Mažuranić (Ogulin, 18. travnja 1874. – Zagreb, 21. rujna 1938.), bila je hrvatska književnica koja je u Hrvatskoj i u svijetu priznata kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivana Brlić-Mažuranić
Ivo Kozarčanin
Ivo Kozarčanin (Hrvatska Dubica, 14. listopada 1911. – Zagreb 4. veljače 1941.), bio je hrvatski pjesnik, prozaik, književni kritičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Ivo Kozarčanin
Jerolim Miše
Jerolim Miše (Split, 25. rujna 1890. – Split, 14. rujna 1970.), bio je hrvatski slikar, poznat po svom opusu slika razuzdanih tema i mrtvih priroda.
Pogledaj Hrvatska revija i Jerolim Miše
Jeronim Korner (hrvatski pjesnik)
Jeronim Korner (Herceg Novi, 3. siječnja 1909. – Volterra kraj Pise, 21. siječnja 1976.), hrvatski književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Jeronim Korner (hrvatski pjesnik)
Josip Bogner
Josip Bogner (Vinkovci, 6. veljače 1906. – Zagreb, 16. ožujka 1936.), književni kritičar Studirao je jugoslavistiku u Zagrebu.
Pogledaj Hrvatska revija i Josip Bogner
Jozo Kljaković
Jozo Kljaković (Solin, 10. ožujka 1889. – Zagreb, 1. listopada 1969.), bio je hrvatski slikar, pisac, ilustrator i karikaturist, jedan od najznačajnijih majstora hrvatskoga slikarstva 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatska revija i Jozo Kljaković
Julije Benešić
Spomen-poprsje Juliju Benešiću u Iloku Julije Benešić (Ilok, 1. ožujka 1883. – Zagreb, 19. prosinca 1957.), hrvatski književnik, prevoditelj i jezikoslovac.
Pogledaj Hrvatska revija i Julije Benešić
Jure Kaštelan
Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Jure Kaštelan
Kerubin Šegvić
Kerubin Šegvić (Split, 23. veljače 1867. – Zagreb, 30. srpnja 1945.), bio je hrvatski povjesničar, književni kritičar, političar, katolički svećenik i profesor filologije; pogubio ga je nakon Drugoga svjetskog rata jugokomunistički režim.
Pogledaj Hrvatska revija i Kerubin Šegvić
Krsto Spalatin
Krsto Spalatin (Ston, 15. listopada 1909. – Sarasota, Florida, 16. prosinca 1994.),Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996.,, str.
Pogledaj Hrvatska revija i Krsto Spalatin
Kruno Krstić
Kruno Krstić (Arbanasi kod Zadra, 13. studenoga 1905. – Zagreb, 6. prosinca 1987.), bio je hrvatski jezikoslovac, filozof, psiholog, enciklopedist, prevoditelj i kritik.
Pogledaj Hrvatska revija i Kruno Krstić
Ljubo Babić
Ljubo Babić (Jastrebarsko, 14. lipnja 1890. – Zagreb, 14. svibnja 1974.), hrvatski slikar, povjesničar umjetnosti, likovni pedagog, ilustrator i scenograf.
Pogledaj Hrvatska revija i Ljubo Babić
Ljubo Karaman
Ljubo Karaman (Split, 15. lipnja 1886. – Zagreb, 19. travnja 1971.), hrvatski povjesničar umjetnosti i konzervator.
Pogledaj Hrvatska revija i Ljubo Karaman
Ljubomir Maraković
Dr.
Pogledaj Hrvatska revija i Ljubomir Maraković
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Ljudevit Jonke
Marko Čović
Marko Čović (Subotica, 17. prosinca 1915. – Sao Paolo, Brazil, 12. travnja 1983.)Lazar Merković: Na današnji dan.
Pogledaj Hrvatska revija i Marko Čović
Mate Meštrović
Mate Meštrović (Zagreb, 13. rujna 1930.), hrvatsko-američki je povjesničar, novinar i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Mate Meštrović
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Hrvatska revija i Matica hrvatska
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
Pogledaj Hrvatska revija i München
Milan Begović
Milan Begović (Vrlika, 19. siječnja 1876. – Zagreb, 13. svibnja 1948.), hrvatski književnik, kazališni djelatnik i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Milan Begović
Milan Blažeković
Milan Blažeković (Zagreb, 6. srpnja 1940. – Zagreb, 30. svibnja 2019.) hrvatski je redatelj, animator, glavni crtač crtanih filmova.
Pogledaj Hrvatska revija i Milan Blažeković
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Pogledaj Hrvatska revija i Mile Budak
Mile Starčević (1904. – 1953.)
Mile Starčević (Gospić, 15. rujna 1904. – Buenos Aires, 9. ožujka 1953.), bio je hrvatski, publicist, političar i ministar u vladi NDH.
Pogledaj Hrvatska revija i Mile Starčević (1904. – 1953.)
Miloš Obrknežević
Miloš Obrknežević (Beograd, 1910.Milan Blažeković, Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije, Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., ISBN 953-160-107-0, str. 389.-390. – ?), bio je pravnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Miloš Obrknežević
Milovan Gavazzi
Milovan Gavazzi (Gospić, 18. ožujka 1895. – Zagreb, 20. siječnja 1992.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20.
Pogledaj Hrvatska revija i Milovan Gavazzi
Milutin Cihlar Nehajev
Milutin Cihlar Nehajev (Senj, 25. studenoga 1880. – Zagreb, 7. travnja 1931.), bio je hrvatski književnik (novelist, romanopisac, dramatičar, prevoditelj, publicist, esejist, kritičar), novinar, svestrano obrazovan intelektualac.
Pogledaj Hrvatska revija i Milutin Cihlar Nehajev
Miroslav Krleža
Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893. – Zagreb, 29. prosinca 1981.), bio je hrvatski književnik i enciklopedist, po mnogima najveći hrvatski pisac 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatska revija i Miroslav Krleža
Nada Kesterčanek Vujica
Nada Kesterčanek Vujica (Sarajevo, 29. ožujka 1917. – Wilkes-Barre Pennsylvania SAD, 10. lipnja 1971.) bila je hrvatska i bosanskohercegovačka pjesnikinja i pripovjedačica.
Pogledaj Hrvatska revija i Nada Kesterčanek Vujica
Novak Simić
Novak Simić (Vareš, 14. siječnja 1906. – Zagreb, 19. studenog 1981.) jest hrvatski književnik, podrijetlom Srbin iz Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Hrvatska revija i Novak Simić
Olinko Delorko
Olinko Delorko (30. siječnja 1910., Split – 18. veljače 2000., Zagreb) hrvatski je književnik, proučavatelj usmene književnosti i prevoditelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Olinko Delorko
Petar Guberina
Petar Guberina (Šibenik, 22. svibnja 1913. – Zagreb, 22. siječnja 2005.) bio je hrvatski jezikoslovac, fonetičar i teoretičar stilistike.
Pogledaj Hrvatska revija i Petar Guberina
Pseudonim
Pseudonim (starogrčki ψεῦδο.
Pogledaj Hrvatska revija i Pseudonim
Rajmund Kupareo
Spomenik Rajmundu Kupareu u Vrboskoj Spomen-ploča Rajmund Kupareo (krsnim imenom Luka) (Vrboska, Hrvatska 16. studenog 1914. – Zagreb, 6. lipnja 1996.) bio je hrvatski svećenik, sveučilišni profesor, pjesnik, teološki pisac, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik i redovnik dominikanac.
Pogledaj Hrvatska revija i Rajmund Kupareo
Savić Marković Štedimlija
Savić Marković Štedimlija (crnog. ćiril. Савић Марковић Штедимлија, Stijena, Piperi, Podgorica, 12. siječnja 1906. – Zagreb, 25. siječnja 1971.), bio je crnogorski publicist, književnik i znanstvenik.
Pogledaj Hrvatska revija i Savić Marković Štedimlija
Slavko Batušić
Slavko Batušić (Novska, 2. lipnja 1902. – Zagreb, 25. travnja 1979.), hrvatski književnik, publicist, teatrolog, predavač, povjesničar umjetnosti i redatelj.
Pogledaj Hrvatska revija i Slavko Batušić
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Pogledaj Hrvatska revija i Stjepan Ivšić
Tias Mortigjija
Matija Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29.
Pogledaj Hrvatska revija i Tias Mortigjija
Tin Ujević
Tin Ujević (Vrgorac, 5. srpnja 1891. – Zagreb, 12. studenoga 1955.), bio je hrvatski pjesnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Tin Ujević
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Hrvatska revija i Vijenac (časopis)
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vinko Nikolić
Vjekoslav Majer
Vjekoslav Majer (Zagreb, 27. travnja 1900. – Zagreb, 4. prosinca 1975.) bio je hrvatski književnik, pjesnik i pripovjedač.
Pogledaj Hrvatska revija i Vjekoslav Majer
Vladimir Kirin
Vladimir Kirin (Zagreb, 31. svibnja 1894. – Zagreb, 5. listopada 1963.) hrvatski slikar i grafičar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Kirin
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladimir Nazor
Vladislav Kušan
Vladislav Kušan (1904. – 1985.) je bio srijemski hrvatski književnik rodom iz Srijemske Mitrovice.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladislav Kušan
Vladko Maček
Vladimir Matija Adam Vladko Maček (Jastrebarsko, 20. srpnja 1879. – Washington, DC, 15. svibnja 1964.), bio je hrvatski pravnik i političar.
Pogledaj Hrvatska revija i Vladko Maček
Vlado Vlaisavljević
Vlado Vlaisavljević (Jastrebarsko, 14. srpnja 1900. – Jastrebarsko, 9. ožujka 1943.) hrvatski pjesnik.
Pogledaj Hrvatska revija i Vlado Vlaisavljević
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Hrvatska revija i Zagreb
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Hrvatska revija i 1928.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Hrvatska revija i 2001.