Brže od pregledniku!
38 odnosi: Alojzije Stepinac, Biskupija, Bogoslovska smotra, Crkva u svijetu, Diacovensia (časopis), Drugi vatikanski sabor, Fabijan Svalina, Franjo Šeper, Hrvatska, Hrvatska pošta, Jelena Brajša, Kardinal, Katoličanstvo, Koadjutor, Komunizam, Listopad, Nadbiskup, Poštanska marka, Prehrana, Prosinac, Rat, Revija za socijalnu politiku, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Stjepan Baloban, Tomislav Mesić, Vice John Batarelo, Vladimir Stanković, Zagreb, Zagrebačka nadbiskupija, Zdravstvo, 1934., 1946., 1966., 1989., 1992., 1995., 20. listopada, 2023..
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Alojzije Stepinac · Vidi više »
Biskupija
Rimskoga Carstva. Biskupija je u katoličkoj i nekim drugim kršćanskim crkvama upravna prostorna jedinica kojom upravlja biskup.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Biskupija · Vidi više »
Bogoslovska smotra
Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Bogoslovska smotra · Vidi više »
Crkva u svijetu
Crkva u svijetu (CuS), hrvatski je teološki znanstveni časopis iz Splita.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Crkva u svijetu · Vidi više »
Diacovensia (časopis)
Diacovensia (Ephemerides Theologica Diacovensis) je znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Đakovu.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Diacovensia (časopis) · Vidi više »
Drugi vatikanski sabor
Bazilike sv.Petra u kojoj se održavao Drugi vatikanski sabor Drugi vatikanski sabor bio je 21.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Drugi vatikanski sabor · Vidi više »
Fabijan Svalina
Fabijan Svalina (Đakovo, 7. studenoga 1971.) je srijemski biskup koadjutor.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Fabijan Svalina · Vidi više »
Franjo Šeper
Franjo Šeper (Osijek, 2. listopada 1905. – Rim, 30. prosinca 1981.), hrvatski nadbiskup i kardinal.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Franjo Šeper · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Hrvatska pošta · Vidi više »
Jelena Brajša
Jelena Brajša (Zagreb, 18. kolovoza 1935. – Zagreb, 5. studenoga 2021.) bila je hrvatska socijalna radnica i humanitarna djelatnica, dugogodišnja ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Jelena Brajša · Vidi više »
Kardinal
Odjeća kardinala Kardinal (lat. cardinalis – stožerni), skraćeno od Kardinal Svete Rimske Crkve, također i stožernik, u katoličkoj je hijerarhiji, nakon papinske, najviša crkvena služba.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Kardinal · Vidi više »
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Katoličanstvo · Vidi više »
Koadjutor
Jorge Mario Bergoglio bio je koadjutor buenosaireski (1997. i 1998.) Koadjutor (lat. coadiutor) je pomoćnik biskupa, postavljen u skladu s potrebama biskupije, s pravom preuzimanja biskupske časti, za razliku od pomoćnog biskupa koji nema pravo preuzimanja.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Koadjutor · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Komunizam · Vidi više »
Listopad
Listopad lišće, po kojem je listopad dobio ime Listopad (lat. october) deseti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Listopad · Vidi više »
Nadbiskup
Nadbiskup (grč. αρχεπίσκοπος, riječ složena od arché »prvi« i episkopos »nadglednik«, odnosno »biskup«) je naslov što ga u Katoličkoj Crkvi redovito ima biskup, koji se nalazi na čelu nadbiskupije i koji je, obično, prvi među biskupima jedne crkvene pokrajine ili metropolije.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Nadbiskup · Vidi više »
Poštanska marka
Poštanske marke s motivima automobila Poštanska marka je najčešće na komadu papira otisnuta novčana protuvrijednost poštanske usluge.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Poštanska marka · Vidi više »
Prehrana
Voće i povrće na tržnici, osnovne namirnice u prehrani čovjeka. Prehrana je jedna od potreba svakoga čovjeka na Zemlji, to je proces u kome čovjek unosi u organizam hranu, dok se nastavak procesa u kojem se onda u probavnom traktu hrana prerađuje u energiju (ili skladišti) naziva probava.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Prehrana · Vidi više »
Prosinac
Prosinac Prosinac (lat. december) dvanaesti je i zadnji mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Prosinac · Vidi više »
Rat
Klasična bitka Rat je organizirani sukob naoružanih ljudi, kao produženje politike država, nacija, klasa sredstvima oružanog nasilja u cilju ostvarivanja određene političke, gospodarske i druge dobiti.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Rat · Vidi više »
Revija za socijalnu politiku
Revija za socijalnu politiku časopis je Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Revija za socijalnu politiku · Vidi više »
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Vidi više »
Stjepan Baloban
Stjepan Baloban (Brebrovac, 14. srpnja 1954.), hrvatski je rimokatolički teolog.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Stjepan Baloban · Vidi više »
Tomislav Mesić
Tomislav Mesić (Čajniče, 23. rujna 1912. – Chicago, 24. studenoga 1995.), hrvatski rodoljub, dugogodišnji glavni tajnik Hrvatskoga svjetskog kongresa.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Tomislav Mesić · Vidi više »
Vice John Batarelo
Vincent John "Vice" Batarelo (Sydney, Australija, 9. lipnja 1969.) hrvatski je sociolog i aktivist, predsjednik udruge konzervativnih aktivista Vigilare.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Vice John Batarelo · Vidi više »
Vladimir Stanković
Mons.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Vladimir Stanković · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka nadbiskupija
Zagrebačka nadbiskupija (lat. Archidioecesis Zagrebiensis) je brojem vjernika najveća upravna jedinica Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Zagrebačka nadbiskupija · Vidi više »
Zdravstvo
Zdravstvo ili javno zdravstvo i zdravstvena zaštita bavi se opasnostima za opće zdravlje zajednice na temelju zdravstvenih analiza stanovništva.
Novi!!: Hrvatski Caritas i Zdravstvo · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1934. · Vidi više »
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1946. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1966. · Vidi više »
1989.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1989. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1992. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 1995. · Vidi više »
20. listopada
20.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 20. listopada · Vidi više »
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Novi!!: Hrvatski Caritas i 2023. · Vidi više »
