Komunikacija

267 odnosi: Aleksandar Lukašenko, Američki dolar, Amfibijska operacija, Asimilacija (sociologija), Autonomna Republika Krim, Azovsko more, Španjolska, Švedska, Židovi, Žitomirska oblast, Češka, Černihiv, Černihivska oblast, Černobil, Čip, Bahmut, BBC, Belgija, Belgorod, Belgorodska oblast, Bjelorusija, BM-21 Grad, BMP-2, Bojadisarski bodalj, Bojna Azov, Brežnjevljeva doktrina, Bugarska, BVP M-80, Caesar, Challenger 2, Charles Michel, Crno more, Crnomorska flota, De facto, Demilitarizacija, Denacifikacija, Denis Šmigalj, Devizni tečaj, Dezinformacija, Dnjepar, Donbas, Donjeck, Donjecka Narodna Republika, Donjecka oblast, Drugi čečenski rat, Drugi hladni rat, Drugi svjetski rat, Elektroenergetski sustav, Elon Musk, Engleski jezik, ..., Estonija, Eufemizam, Euro, Euromajdan, Europska komisija, Europska unija, Europsko vijeće, Feodosija, Finska, Francuska, G7, General Dynamics F-16 Fighting Falcon, Genocid, Glavni tajnik Ujedinjenih naroda, Grad duhova, Grčka, Grupa Wagner, Harkiv, Harkivska oblast, Harpoon, Hazari, Helenizam, Herson, Hersonska oblast, Holokaust, Hreščatik, Hrvatska, Ikona, Iljušin Il-76, Imperijalizam, Indija, Ingulec, Iredentizam, Istočna Europa, Istočnoeuropsko vrijeme, Italija, Izrael, Izvanredno stanje, Jens Stoltenberg, Jevgenij Prigožin, Joe Biden, Josep Borrell, Južna Osetija, Julija Tymošenko, Justin Trudeau, Kamov Ka-50, Kanada, Kenija, Kijev, Kijevska oblast, Kijevska Rus', Kina, Kolaboracija, Kolonijalizam, Krajnja desnica, Kramators'k, Kremenčuk, Kremlj, Krim, Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika, Krimski Kanat, Krimski Tatari, Latvija, Leonid Kučma, Leopard 2, Litva, Logistika, Lugansk, Luganska Narodna Republika, Luganska oblast, M1 Abrams, M109A3GNM, M142 HIMARS, M270 MLRS, M777, Mađarska, Marinski zbor Sjedinjenih Država, Mariupolj, Mateusz Morawiecki, Međunarodna agencija za atomsku energiju, Međunarodna zračna luka Borispilj, Međunarodne sankcije, Međunarodni Crveni križ, Međunarodni kazneni sud, Međunarodni monetarni fond, MiG-29, Mihail Gorbačov, Mikolajiv, Mil Mi-17, Mil Mi-24, Mil Mi-8, Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država, Minobacač, Mobilizacija, Moldavija, Moskovsko vrijeme, Moskva, Nacionalna sigurnost, Napad uskraćivanjem resursa, Narančasta revolucija, NATO, Neon, Neonacizam, Nizozemska, Njemačka, Norveška, Novi list, Novosibirsk, Nuklearna elektrana Zaporižja, Obuhvat (vojni manevar), Odeška oblast, Odesa, Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj, Oj, u luzi červona kalina, Omsk, Opća skupština Ujedinjenih naroda, Operacija pod lažnom zastavom, Oružane snage Rusije, Oružane snage Ukrajine, Osmansko Carstvo, Panzerhaubitze 2000, Paradržava, Parlament, Pentagon (zgrada), Pink Floyd, Podzemna željeznica, Policijski sat, Poljska, Popis nepriznatih država, Portugal, Povijesni revizionizam, Pravo na samoodređenje, Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država, Pripjat, Prirodni plin, Protobugari, Prvi čečenski rat, PT-91, Raspad SSSR-a, Rat u istočnoj Ukrajini, Rat u Pridnjestrovlju, Reuters, Rostov na Donu, Rostovska oblast, Rubalj, Rumunjska, Rusi, Rusija, Ruska aneksija Krima, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski jezik, Ruski rubalj, Rusko Carstvo, Rusko-gruzijski rat 2008., Rusko-ukrajinski rat, Rusofobija, Sabotaža, Samohodno topništvo, Sankcija, Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije, Separatizam, Sevastopolj, Sjedinjene Američke Države, Skiti, Slaveni, Slov"jans'k, Slovačka, Slovenija, Sovjetski Savez, Središnja banka, Središnja banka Ruske Federacije, Starlink, Stožer, Strojnica, Suhoj Su-27, Sumi, Sumska oblast, Suncokret, Svjetska banka, T-55, Termoelektrane, Topništvo, Turska, Ugljen, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, Ukrajinska grivnja, Ukrajinska Narodna Republika, Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika, Uljanovsk, Usurijsk, UTC+2, UTC+3, Varšava, Varšavski ugovor, Verhovna Rada, Veto, Vijeće Europe, Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda, Viktor Janukovič, Viktor Juščenko, Viktor Orbán, Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava, Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, Vitalij Kličko, Vladimir Putin, Vod, Vojni helikopter, Volinjska oblast, Volodimir Zelenski, Zastava Moldavije, Zlatna Horda, Zmijski otok (Crno more), Zračna nadmoć, ZUZANA, 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin. Proširite indeks (217 više) » « Stisni indeks

Aleksandar Lukašenko

Aleksandar Lukašenko Aljaksandar Ryhoravič Lukašenka (bje. Алякса́ндар Рыго́равіч Лукашэ́нка) (Kopjisi, Vitebska oblast, 30. kolovoza 1954.) bjeloruski je predsjednik.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Aleksandar Lukašenko · Vidi više »

Američki dolar

Dolar je sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene u SAD-u. Odmah poslije rata za nezavisnost 1785. godine, prvi ministar financija nove vlade, Alexander Hamilton, je kao sredstvo plaćanja, obračuna i razmjene predložio dolar.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Američki dolar · Vidi više »

Amfibijska operacija

Overlord. Amfibijska operacija (eng. amphibious operation), kombinirana napadna operacija pomorskih, mornaričko-desantnih, zrakoplovnih, raketnih i kopnenih snaga s mora i iz zraka protiv obale i otoka koje brani i kontrolira protivnik, radi zauzimanja desantne osnovice.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Amfibijska operacija · Vidi više »

Asimilacija (sociologija)

Asimilacija opisuje u sociologiji proces kulturne prilagodbe etničke manjine prevladavajućoj kulturi ili pojedinim dijelovima stanovništva.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Asimilacija (sociologija) · Vidi više »

Autonomna Republika Krim

Autonomna Republika Krim (ukr. Крим, Автономна Республіка Крим, rus. Крым, Автономная Республика Крым, krim. Qırım, Qırım Muhtar Cumhuriyeti) je jedina ukrajinska autonomna republika smještena na gornjoj obali Crnog mora, na istoimenom poluotoku.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Autonomna Republika Krim · Vidi više »

Azovsko more

Azovsko more (krimski tatarski: Azaq deñizi; rus.: Азовское море; ukr.: Азовське море) je more u istočnoj Europi povezano s Crnim morem uskim Kerčkim vratima (oko 4 km), a ponekad se smatra sjevernim produžetkom Crnog mora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Azovsko more · Vidi više »

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Španjolska · Vidi više »

Švedska

Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Švedska · Vidi više »

Židovi

Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Židovi · Vidi više »

Žitomirska oblast

Žitomirska (ukrajinski: Житомирська область, poljski: Obwód żytomierski) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjevernoj Ukrajini na granici s Bjelorusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Žitomirska oblast · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Češka · Vidi više »

Černihiv

Černihiv ili Černigov (ukrajinski: Чернігів, ruski: Чернигов) grad je u sjevernoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Černihiv · Vidi više »

Černihivska oblast

Černihivska oblast (ukrajinski: Чернігівська область) oblast je koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Černihivska oblast · Vidi više »

Černobil

Černobil (ukrajinski: Чорнобиль / Čornobilj, u literaturi često prema ruskom obliku: Černobil) ukrajinski je gradić u blizini sjeverne ukrajinske granice, otprilike 100 km sjeverno od Kijeva i 15 kilometara od Čornobyljske nuklearne elektrane.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Černobil · Vidi više »

Čip

Čip sa spojnim žicama Čip je u elektronici naziv za komponentu dobivenu rezanjem pločice poluvodiča (wafer) na kojoj se istovremeno proizvodi veći broj jednakih komponenti, a prije nego što se ugradi u kućište.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Čip · Vidi više »

Bahmut

Bahmut (ukrajinski: Бахмут) grad je u istočnoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Bahmut · Vidi više »

BBC

BBC (British Broadcasting Corporation) je najveća korporacija za emitiranje radijskog i televizijskog programa u svijetu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i BBC · Vidi više »

Belgija

Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Belgija · Vidi više »

Belgorod

Belgorod (ruski: (Бе́лгород) je grad u zapadnoj Rusiji. Nalazi se na obalama rijeke Severskeg Doneca, 40 km istočno od ukrajinske međe, na. Broj stanovnika: 450.000 (2004. godine). Ime mu u prijevodu znači "bijeli grad", zbog blizine bogatih naslaga vapnenca. Naselje se prvi put spominje 1237. kada su ga razorile horde Batu-kana. 1596. godine je ponovno izgrađen po zapovjedi Borisa Godunova, kao jedna od brojnih utvrda izgrađenih za obraniti južnu granicu od Krimskih Tatara. Kad se ruska granica pomakla dalje prema jugu, tvrđava je zapuštena, a grad je dodijeljen upravi vlasti iz Kurska. Petar Veliki ga je posjetio uoči poltavske bitke, i dragunska regimenta je bila stacionirana u gradu sve do 1917.godine. Za vrijeme bitke kod Kurska, obližnje selo Prohorovka u Belgorodskoj oblasti je bilo mjesto najveće oklopničke bitke u povijesti, 12. srpnja, 1943.). Spomenici iz drugog svjetskog rata uključuju Belgorodsku dioramu i veliku katedralu iz Prohorovke.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Belgorod · Vidi više »

Belgorodska oblast

Belgorodska oblast je oblast u Rusiji na granici s Ukrajinom, oko 500 – 700 km od Moskve.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Belgorodska oblast · Vidi više »

Bjelorusija

Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Bjelorusija · Vidi više »

BM-21 Grad

BM-21 Grad (Ruski: БМ-21 "Град") je sovjetski 122 mm višecijevni lanser raketa razvijeni ranih 1960-ih.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i BM-21 Grad · Vidi više »

BMP-2

BMP-2 je borbeno vozilo pješaštva bivšeg SSSR-a. BMP-2 je nastao kao pokušaj da se na bazi iste koncepcije napravi borbeno vozilo pješaštva koje će imati bolje karakteristike od prethodnika, BMP-1.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i BMP-2 · Vidi više »

Bojadisarski bodalj

Bojadisarski bodalj (mala žutinica, šafranika, latinski: Carthamus tinctorius) je biljka Mediterana, porijeklom je iz Egipta.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Bojadisarski bodalj · Vidi više »

Bojna Azov

Pukovnija Azov (izv. ukr. Окремий загін спеціального призначення «Азов») je ukrajinska vojna postrojba (od 12. studenog 2014. dio je ukrajinske nacionalne garde).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Bojna Azov · Vidi više »

Brežnjevljeva doktrina

Brežnjevljeva doktrina bila je sovjetska politička doktrina, koju je predstavio Leonid Brežnjev u govoru na Petome kongresu Poljske ujedinjene radničke partije, dana 13. studenoga 1968. Glasila je.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Brežnjevljeva doktrina · Vidi više »

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Bugarska · Vidi više »

BVP M-80

BVP M-80 je borbeno vozilo pješaštva proizvedeno u bivšoj Jugoslaviji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i BVP M-80 · Vidi više »

Caesar

Caesar (CAmion Equipé d'un Système d'ARtillerie) je 155 mm top/haubica razvijena od tvrtke GIAT.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Caesar · Vidi više »

Challenger 2

FV4034 Challenger 2 je britanski glavni borbeni tenk (MBT) kojeg trenutno koriste vojske Velike Britanije i Omana.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Challenger 2 · Vidi više »

Charles Michel

Charles Yves Jean Ghislaine Michel (Namur, Belgija 21. prosinca 1975.) belgijski je političar.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Charles Michel · Vidi više »

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Crno more · Vidi više »

Crnomorska flota

Ratni brod u Sevastopolju, dio Crnomorske flote Crnomorska flota (ruski: Черноморский флот) je dio ratne mornarice Ruske Federacije, nasljednik nekadašnje Sovjetske Crnomorske flote koja je jedno vrijeme imala ambiciju postati rival američkoj 6.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Crnomorska flota · Vidi više »

De facto

De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i De facto · Vidi više »

Demilitarizacija

Demilitarizacija je čin ili proces razoružavanja naoružanih pojedinaca ili organiziranih paravojnih skupina u određenim području ili situaciji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Demilitarizacija · Vidi više »

Denacifikacija

Mijenjanje naziva ulice bivše „Adolf-Hitler-Straße“ na prethodni naziv. Denacifikacija (njem. Entnazifizierung) je naziv za Savezničku inicijativu oslobađanja njemačkog i austrijskog društva, kulture, tiska, gospodarstva, pravosuđa i politike od nacionalsocijalističkog utjecaja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Denacifikacija · Vidi više »

Denis Šmigalj

Denis Šmigalj (ukr. Денис Шмигаль; Krivij Rih, Ukrajina; 15. listopada 1975.) ukrajinski je političar i izabrani premijer Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Denis Šmigalj · Vidi više »

Devizni tečaj

Devizni tečaj izražava cijenu strane valute u domaćem novcu, te pokazuje koliko je domaćeg novca potrebno dati za jednu ili 100 jedinica stranog novca.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Devizni tečaj · Vidi više »

Dezinformacija

Dezinformacija označava širenje lažnih ili obmanjujućih informacija.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Dezinformacija · Vidi više »

Dnjepar

Dnjepar (bjeloruski: Дняпро/Dnjapro, ruski: Днепр/Dnjepr, ukrajinski: Дніпро/Dnipro) rijeka je u Istočnoj Europi koja izvire u Rusiji, teče kroz Bjelorusiju a u Ukrajini se ulijeva u Crno more.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Dnjepar · Vidi više »

Donbas

invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. Donbas ili Donjecki bazen (ukrajinski: Донбас, Донецький басейн) - područje u Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Donbas · Vidi više »

Donjeck

Donjeck (ukr. Донецьк / Donec'k, rus. Доне́цк / Donjeck) je najveći grad istočne Ukrajine, koji leži na rijeci Kaljmius.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Donjeck · Vidi više »

Donjecka Narodna Republika

Donjecka Narodna Republika (rus. Донецкая Народная Республика) ili Narodna Republika Donjeck je međunarodno nepriznata republika Rusije u okupiranim dijelovima istočne Ukrajine u Donjeckoj oblasti s glavnim gradom u Donjecku.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Donjecka Narodna Republika · Vidi više »

Donjecka oblast

Donjecka oblast (ukrajinski: Донецька область, Donec’ka oblast’) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugoistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Donjecka oblast · Vidi više »

Drugi čečenski rat

Drugi čečenski rat bio je oružani sukob koji se vodio između oružanih snaga Ruske Federacije i Čečenske Republike Ičkerije u razdoblju od 26. kolovoza 1999. do 30. travnja 2000., kada su trajale glavne ratne operacije. U nastavku: od svibnja 2000. do travnja 2009. godine, sukob se nastavio u obliku protu-gerilskog rata.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Drugi čečenski rat · Vidi više »

Drugi hladni rat

Drugi hladni rat, Novi hladni rat, Hladni rat 2.0 ili Nastavak hladnog rata izrazi su kojim se opisuje gospodarski, politički i diplomatski sukob koji je sredinom 2010-ih nastao između bloka pretežno zapadnih država na čelu sa SAD-om na jednoj, te Rusije i njoj savezničkih država na drugoj strani.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Drugi hladni rat · Vidi više »

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Drugi svjetski rat · Vidi više »

Elektroenergetski sustav

Distribucijska transformatorska stanica Elektroenergetski sustav čine proizvodnja, prijenos, distribucija i potrošnja električne energije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Elektroenergetski sustav · Vidi više »

Elon Musk

Elon Reeve Musk (Pretoria, 28. lipnja 1971.) južnoafrički je investitor, inženjer, i izumitelj.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Elon Musk · Vidi više »

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Engleski jezik · Vidi više »

Estonija

Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru. Teritorij Estonije čini kopno i ukupno 2222 otoka u Baltičkom moru, ukupne površine od 45 227 km, od čega 2839 km otpada na vodene površine. Klima u Estoniji je vlažna kontinentalna. Glavni grad Tallinn i grad Tartu najveća su urbana središta u zemlji. Ostali važniji gradovi su Narva, Pärnu, Kohtla-Järve i Viljandi. Službeni jezik u državi je estonski jezik. Teritorij moderne Estonije naseljen je barem od 9000 godine pr. Kr. Drevni Estonci bili su među posljednjim europskim poganskim narodima koji su prihvatili kršćanstvo nakon Livonskog križarskog rata u 13. stoljeću. Nakon stoljeća uzastopne vladavine Nijemaca, Danaca, Šveđana, Poljaka i Rusa, krajem 19. i početkom 20. stoljeća dolazi do formiranja i jačanja estonskog nacionalnog identiteta. To je kulminiralo neovisnošću od Rusije nakon kratkog rata za neovisnost vođenog nedugo nakon završetka Prvog svjetskog rata. Inicijalno demokratska republika do Velike depresije, Estonija je od 1934. godine bila pod diktaturom tijekom tzv. Doba šutnje. Tijekom Drugog svjetskog rata, Estonija je cijelo vrijeme bila metom ekspanzionističkih težnji Sovjetskog Saveza i Trećeg Reicha, da bi na koncu pripala Sovjetima. Nakon de facto gubitka neovisnosti, državni kontinuitet Estonije i ostalih Baltičkih država održavan je zahvaljujući diplomatima i vladi u izgnanstvu. Godine 1987. izbila je mirna Raspjevana revolucija protiv sovjetske uprave, što je kulminiralo obnovom neovisnosti 20. kolovoza 1991. Suverena država Estonija unitarna je parlamentarna republika podijeljena na 15 okruga. Sa stanovništvom od otprilike 1.3 milijuna ljudi, Estonija je jedna od najslabije naseljenih država Europske unije, Eurozone, OECD-a, Schengenskog prostora, NATO-a i, od 2020. godine, Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Estonija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom, koje je bilo jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europske unije od estonskog pristupanja 2004. godine. Ima izrazito visok indeks ljudskog razvoja, a komparativno dobro stoji i po pitanju ekonomskih i građanskih sloboda, obrazovanja te slobode medija. Državljani Estonije imaju općedostupno javno zdravstvo, besplatno obrazovanje te najduži plaćeni porodiljni dopust među zemljama članicama OECD-a. Kao jedna od digitalno najnaprednijih zemalja svijeta, Estonija je 2005. postala prvom zemljom koja je održala izbore preko interneta te, od 2014., prva zemlja koja je uvela e-boravište.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Estonija · Vidi više »

Eufemizam

Eufemizam (grč. euphemos.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Eufemizam · Vidi više »

Euro

Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Euro · Vidi više »

Euromajdan

Euromajdan (ukr. Євромайдан); u prijevodu "Eurotrg"; u Ukrajini poznatiji kao Revolucija dostojanstva (ukr. Революція гідності) je masovni prosvjed protiv vlade u Ukrajini započet na ulicama Kijeva u studenom 2013. godine i djelomično završen širom Ukrajine krajem veljače u 2014.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Euromajdan · Vidi više »

Europska komisija

Logotip Europske komisije Europska komisija je političko te glavno izvršno tijelo Europske unije, nadležna je promicanje općih interesa Europske unije, predlaganje zakonodavnih akata, provedbu odluka Europskog parlamenta i Vijeća EU-a, poštovanje ugovora Europske unije i izvršavanje proračuna EU.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Europska komisija · Vidi više »

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Europska unija · Vidi više »

Europsko vijeće

Logo Europskog vijeća Europsko vijeće (engleski The European Council), nakon stupanja na snagu Lisabonskog ugovora, institucija je Europske unije koja se sastoji od predsjednika država ili predsjednika vlada država članica Europske unije, predsjednika Europskog vijeća te predsjednika Europske komisije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Europsko vijeće · Vidi više »

Feodosija

Feodosija (krimskotatarski: Kefe, ruski: Феодосия, turski: Kefe, ukrajinski: Феодо́сія, Теодо́сія), također Teodosija (od grčkog: Θεοδοσία) lučki je grad na jugu Krima.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Feodosija · Vidi više »

Finska

Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom. Ålandski Otoci su, uz jugozapadnu obalu, pod Finskom vrhovnom vlašću, ali uživaju ekstenzivnu autonomiju. Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se Helsinki, glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom. Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. Godine 1995. postala je članica Europske unije. Godine 2023. postala je članica NATO-a.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Finska · Vidi više »

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Francuska · Vidi više »

G7

Zemlje članice G7 i EU Skupina G7 (svjetski ekonomski vrh) naziv je za savjetodavni forum sedam najznačajnijih industrijskih zemalja svijeta.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i G7 · Vidi više »

General Dynamics F-16 Fighting Falcon

F-16 Fighting Falcon je američki višenamjenski borbeni zrakoplov četvrte generacije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i General Dynamics F-16 Fighting Falcon · Vidi više »

Genocid

Pojam genocid definiran je u Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida koju je Opća skupština Ujedinjenih naroda prihvatila 9. prosinca 1948. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Genocid · Vidi više »

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda na čelu je Tajništva Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Glavni tajnik Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Grad duhova

Grad Craco u regiji Basilicata, na jugu Italije. Napušten oko 1963. godine. Grad duhova (engleski: ghost town) je izraz kojim se opisuje naselje, obično gradskog tipa, koje je iz raznih razloga izgubilo sve svoje stanovništvo.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Grad duhova · Vidi više »

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km. Najveća gustoća naseljenosti je oko Atene i njene luke Pireja, a najmanja u Epiru, Trakiji i središnjoj Grčkoj. Budući da je Grčka nerazvijena, oko 1/4 stanovništva trajno se odselilo u inozemstvo, a velik broj stanovništva zaposlen je u inozemstvu unatoč pomanjkanju radne snage, posebno u industrijskim djelatnostima. Etnička pripadnost.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Grčka · Vidi više »

Grupa Wagner

Grupa Wagner (rus. Группа Вагнера) ruska je privatna paravojna organizacija.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Grupa Wagner · Vidi više »

Harkiv

Harkiv ili Harkov (ukrajinski: Харків, ruski: Харьков) drugi je po veličini grad u Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Harkiv · Vidi više »

Harkivska oblast

Harkovska oblast (ukrajinski: Харківська область, Kharkivs’ka oblast’; Kharkivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Harkivska oblast · Vidi više »

Harpoon

Harpoon je protubrodski projektil kojeg je razvila i proizvela američka tvrtka McDonnell Douglas (danas Boeing Defense, Space & Security).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Harpoon · Vidi više »

Hazari

Kazarska država. Hazari su bila turkijska nomadska plemena naseljena uz obale Volge.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Hazari · Vidi više »

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Helenizam · Vidi više »

Herson

Herson(Ukrajinski: Херсон) je grad u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Herson · Vidi više »

Hersonska oblast

Hersonska oblast (ukrajinski: Херсонська область, Khersons’ka oblast’, Khersonshchyna) oblast je koja se nalazi se u južnoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Hersonska oblast · Vidi više »

Holokaust

Trećem Reichu Holokaust ili šoa (heb. הַשׁוֹאָה‎, HaShoah – u prijevodu: »katastrofa«), nazivi su za sistematski državni progon i genocid nad različitim etničkim, vjerskim i političkim skupinama ljudi tijekom Drugog svjetskog rata od strane Velikonjemačkog Reicha i njezinih suradnika.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Holokaust · Vidi više »

Hreščatik

Hreščatik Hreščatik je glavna gradska ulica u središtu Kijeva.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Hreščatik · Vidi više »

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Hrvatska · Vidi više »

Ikona

''Sveti Juraj'', novgorodska ikona iz 15. stoljeća, tempera na dasci, 58.4x41.8x3.5, Ruski državni muzej, Sankt-Peterburg. Ikona (grčki eikon.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ikona · Vidi više »

Iljušin Il-76

Iljušin IL-76 (NATO naziv: Candid) je četveromotorni teški transportni zrakoplov proizvod ruske tvrtke Iljušin.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Iljušin Il-76 · Vidi više »

Imperijalizam

Imperijalizam se odnosi na politiku države koja nastoji proširiti svoj utjecaj na druge zemlje ili narode.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Imperijalizam · Vidi više »

Indija

Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Indija · Vidi više »

Ingulec

Ingulec (ukrajinski: Інгулець) je rijeka u središnjoj Ukrajini pritoka Dnjepra, duga 549 km.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ingulec · Vidi više »

Iredentizam

Iredentizam je naziv za nacionalističke pokrete i ideologije koje se zalažu za mijenjanje državnih granica kako bi etničke manjine koje žive na pojedinom prostoru došle pod vlast države gdje čine većinu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Iredentizam · Vidi više »

Istočna Europa

Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Istočna Europa · Vidi više »

Istočnoeuropsko vrijeme

Istočnoeuropsko vrijeme, skraćeno EET je vremenska zona koju koriste, među ostalim, države Bugarska, Egipat, Estonija, Finska, Grčka, Izrael, Latvija, Litva, Rumunjska, Turska i Ukrajina.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Istočnoeuropsko vrijeme · Vidi više »

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Italija · Vidi više »

Izrael

Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Izrael · Vidi više »

Izvanredno stanje

Izvanredno stanje je vrsta pravnog stanja u državi u kojem, prema hrvatskom Ustavu, vlada "neposredna ugroženost neovisnosti i jedinstvenosti republike".

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Izvanredno stanje · Vidi više »

Jens Stoltenberg

Jens Stoltenberg (* Oslo, Norveška, 16. ožujka 1959.), norveški političar koji obnaša dužnost glavnog tajnika NATO-a od 2014. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Jens Stoltenberg · Vidi više »

Jevgenij Prigožin

Jevgenij Viktorovič Prigožin (rus. Евгений Викторович Пригожин; Sankt-Peterburg, 1. lipnja 1961. – Tverska oblast, 23. kolovoza 2023.), bio je ruski oligarh, poduzetnik i vođa skupine »Wagner«.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Jevgenij Prigožin · Vidi više »

Joe Biden

Joseph Robinette „Joe” Biden, Jr. (20. studenog 1942.) američki je političar i trenutačni, 46.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Joe Biden · Vidi više »

Josep Borrell

Josep Borrell Fontelles (La Pobla de Segur, 24. travnja 1947. epp-ed.eu (18. kolovoza 2011.)), španjolski političar (ŠSRP), predsjednik Europskog parlamenta od srpnja 2004. do siječnja 2007. Predstavnik je Španjolske pri Europskom parlamentu gdje sjedi s pripadnicima Stranke europskih socijalista.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Josep Borrell · Vidi više »

Južna Osetija

Južna Osetija (osetski: Хуссар Ирыстон, latinično: Xussar Iryston; gruzijski: სამხრეთ ოსეთი, latinično: Samkhret Oseti; ruski: Южная Осетия, latinično: Južnaja Osetija) je ''de facto'' nezavisna republika koja se nalazi unutar međunarodno priznate Gruzije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Južna Osetija · Vidi više »

Julija Tymošenko

Julija Volodymyrivna Tymošenko (ukr. Юлія Володимирівна Тимошенко); (rođena: 27. studenog 1960.); ukrajinska političarka i po prvi puta ukrajinska premijerka od 24. siječnja do 8. rujna 2005. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Julija Tymošenko · Vidi više »

Justin Trudeau

Justin Pierre James Trudeau (rođ. 25. prosinca 1971., Ottawa, Ontario, Kanada) kanadski je političar, 23. predsjednik Vlade Kanade i predsjednik Liberalne stranke.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Justin Trudeau · Vidi više »

Kamov Ka-50

Kamov Ka-50 Black Shark je jurišni helikopter kojeg je razvila ruska tvrtka Kamov, koja je sada dio tvrtke Oboronprom Corp. Kamov Ka-50, nastao je iz službenog zahtjeva sovjetske vojske za novim borbenim helikopterom koji je bio objavljen 1977. Prvi prototip poletio je 1982., dok su prvi primjerci sišli s proizvodne trake 1987. Ka-50 pokreću dva Klimov TV3-117VK turbo-osovinska motora, a helikopterom upravlja samo jedan pilot.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kamov Ka-50 · Vidi više »

Kanada

Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kanada · Vidi više »

Kenija

Kenija je država u istočnoj Africi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kenija · Vidi više »

Kijev

Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijev · Vidi više »

Kijevska oblast

Kijevska oblast (ukrajinski: Київська область, Kyivs’ka oblast’, Kyivshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u središnjoj Ukrajini.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijevska oblast · Vidi više »

Kijevska Rus'

Kijevska Rus' – (čitaj: Kijevska Rus', slovo «u» je naglašeno); (ukrajinski: Ки́ївська Русь – Kyjivs'ka Rus', ruski: Ки́евская Русь – Kievskaja Rus', bjeloruski: Кіеўская Русь – Kieŭskaja Rus') je prva istočnoslavenska država koja se pojavila pod istočnoslavenskim plemenom Poljanima i Vikinzima u 9.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kijevska Rus' · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kina · Vidi više »

Kolaboracija

Kolaboracija (lat. co-.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kolaboracija · Vidi više »

Kolonijalizam

Pod kolonijalizmom podrazumijeva se odnos vladanja između zajednica u kojem sve bitne odluke za život koloniziranih donosi manjina kulturno različitih i nespremnih na prilagođavanje kolonijalnih gospodara, uglavnom vođena eksternim interesima.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kolonijalizam · Vidi više »

Krajnja desnica

Prosvjed ekstremnih desničara u Münchenu. Krajnja, ekstremna ili radikalna desnica izrazi su kojima se označavaju politički pokreti, stranke i ideologije koje pripadaju desnici te ih karakterizira radikalno odbacivanje postojećeg političkog poretka odnosno svih ostalih političkih ideologija, pokreta i stranaka uključujući pluralizam, demokraciju i one koji pripadaju tzv.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krajnja desnica · Vidi više »

Kramators'k

Kramators'k (ukrajinski: Краматорськ, ruski: Краматорск) je grad u istočnoj Ukrajini u (Donjeckoj oblasti).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kramators'k · Vidi više »

Kremenčuk

Kremenčuk je grad u središnjoj Ukrajini, na obali rijeke Dnjepar.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kremenčuk · Vidi više »

Kremlj

Kremlj (ruski: кремль) je ruska riječ za dvorac, tvrđu, kaštil, kaštel, citadelu i odnosi se na mnoštvo utvrđenih središnjih građevinskih objekata u povijestnim ruskim gradovima.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Kremlj · Vidi više »

Krim

Satelitska snimka Krima Krim je poluotok kod Crnog mora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krim · Vidi više »

Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika

Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika ili kraće: Krimska ASSR (krimskotatarski: (po unificiranoj turskoj abecedi: Qrьm Avonomjalь Sotsialist Sovet Respublikasь, ruski: Крымская Автономная Советская Социалистическая Республика) je bivša sovjetska republika. Uspostavljena ja 18. listopada 1921., a raspuštena je 30. lipnja 1945. godine. Bila je dijelom RSFSR-a. Nalazila se na Krimu. Glavni grad joj je bio Simferopol. Službeni jezici su bili krimskotatarski jezik i ruski jezik. Značajan udjel stanovništva su bili Krimski Tatari. Godine 1944. im je bila oduzeta imovina i građanska prava i prisilno preseljeni u središnju Aziju. Ustavna prava su im bila vraćena 1967. godine. Ipak, nije im bio dopušten povratak sve do pred zadnje dane postojanja SSSR-a. Godine 1945. Krimska ASSR je preustrojena u Krimsku oblast RSFSR-a, koja je bila prebačena u Ukrajinsku SSR 1954. godine. Kategorija:Administrativna podjela SSSR-a Kategorija:Povijest Ukrajine Kategorija:Povijest Krima.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Krimski Kanat

Krimski Kanat (krim. Qırım Hanlığı, قريمخانلغى‎, rus. Крымское ханство, ukr. Кримське ханство, tur. Kırım Hanlığı) bila je država Krimskih Tatara od 1441. do 1784. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krimski Kanat · Vidi više »

Krimski Tatari

Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Krimski Tatari · Vidi više »

Latvija

Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Latvija · Vidi više »

Leonid Kučma

Leonid Danilovič Kučma (9. kolovoza 1938.) bio je zastupnik u Ukrajinskom parlamentu (Verhovnoj Radi) od 1990. do 1992., a 1992.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Leonid Kučma · Vidi više »

Leopard 2

Leopard 2 je njemački borbeni tenk kojeg je razvila njemačka kompanija Krauss-Maffei Wegmann.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Leopard 2 · Vidi više »

Litva

Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Litva · Vidi više »

Logistika

Logistika je uslužna djelatnost koja se bavi svladavanjem prostora i vremena uz najmanje troškove.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Logistika · Vidi više »

Lugansk

Luhansk,»Lugansk«.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Lugansk · Vidi više »

Luganska Narodna Republika

Luganska Narodna Republika (ruski: Луганская Народная Республика) je samoproglašena i nepriznata paradržava u na području Luganske oblasti na istoku Ukrajine bez međunarodnog priznanja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Luganska Narodna Republika · Vidi više »

Luganska oblast

Luganska oblast (ukrajinski: Луганська область, Luhans’ka oblast’; ruski: Луга́нська о́бласть, Luganska oblast) administrativna je oblast koja se nalazi se u istočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Luganska oblast · Vidi više »

M1 Abrams

M1 Abrams je glavni borbeni tenk američke vojske koji je originalno zamišljen kao nasljednik tenka M-60 i američki odgovor na tadašnji sovjetski tenk T-72.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i M1 Abrams · Vidi više »

M109A3GNM

M109A3GNM je norveška inačica američkog samohodnog topništva M109.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i M109A3GNM · Vidi više »

M142 HIMARS

HIMARS (pokrata za) topnički je sustav višecjevnih raketnih bacača proizvođača Lockheed Martin montiran na laki kamion.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i M142 HIMARS · Vidi više »

M270 MLRS

M270 MLRS (skr. za eng. Multiple Launch Rocket System) je američki višecijevni raketni sustav.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i M270 MLRS · Vidi više »

M777

M777 je 155 mm vučni top kojeg proizvodi britanska vojna industrija BAE Systems Land and Armaments dok se završna integracija i ispitivanje topa vrše u BAE-ovom pogonu američkom Hattiesburgu u Mississippiju.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i M777 · Vidi više »

Mađarska

Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mađarska · Vidi više »

Marinski zbor Sjedinjenih Država

Marinski zbor Sjedinjenih Država (engl.: United States Marine Corps, USMC) ili samo Marinci Sjedinjenih Država (United States Marines) je grana Oružanih snaga SAD-a. Marinski zbor podpada pod odjel mornarice (Department of the Navy) i pomoćnika ministra obrane za ratnu mornaricu, ali se radi o zasebnoj grani oružanih snaga koja usko vezana uz Američku ratnu mornaricu (US Navy) u pogledu vježbi, transporta i logistike.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Marinski zbor Sjedinjenih Država · Vidi više »

Mariupolj

Bez opisa.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mariupolj · Vidi više »

Mateusz Morawiecki

Mateusz Jakub Morawiecki (Wrocław, 20. lipnja 1968.) poljski je političar i menadžer.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mateusz Morawiecki · Vidi više »

Međunarodna agencija za atomsku energiju

Međunarodna agencija za atomsku energiju (eng. International Atomic Energy Agency - IAEA) međunarodna je organizacija čija je svrha razvoj nuklearne energije u miroljubive svrhe i ograničenje nuklearnog naoružanja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodna agencija za atomsku energiju · Vidi više »

Međunarodna zračna luka Borispilj

Međunarodna zračna luka Borispilj (ukrajinski: Міжнародний аеропорт «Бориспіль») je zračna luka 6 km od mjesta Borispilj, i 29 kilometara od glavnog grada Ukrajine, Kijeva.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodna zračna luka Borispilj · Vidi više »

Međunarodne sankcije

Međunarodne sankcije u pravilu su nenasilne mjere koje pojedine države poduzimaju protiv drugih država kako bi ih prisilile na promjenu pojedinih aspekata vanjske i unutrašnje politike koje drže neprihvatljivim.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodne sankcije · Vidi više »

Međunarodni Crveni križ

Znak Crvenog križa Crveni križ međunarodna je humanitarna organizacija sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodni Crveni križ · Vidi više »

Međunarodni kazneni sud

države potpisnice Rimskog statuta Zgrada Međunarodnog kaznenog suda u Den HaaguMeđunarodni kazneni sud (engl. International Criminal Court; franc. Cour pénale internationale) stalna je ustanova, osnovana na temelju Rimskog statuta Međunarodnoga kaznenog suda koji je stupio na snagu 1. srpnja 2002. Sud je ovlašten sukladno Statutu izvršavati svoju sudbenost nad osobama za najteža kaznena djela međunarodnog značaja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodni kazneni sud · Vidi više »

Međunarodni monetarni fond

Međunarodni monetarni fond (MMF) je osnovan u srpnju 1944. godine s ciljem promoviranja međunarodne monetarne suradnje, sigurne razmjene i pouzdanih dogovora o razmjeni te kako bi poticao ekonomski rast i povećanje zaposlenosti, i osigurao privremenu financijsku pomoć zemljama kojima je potrebno olakšati izravnanje platnih bilanca.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Međunarodni monetarni fond · Vidi više »

MiG-29

Mikojan Gurjevič MiG-29 (Ruski: МиГ-29, NATO-va oznaka: Fulcrum) je višenamjenski lovački avion dizajniran za preuzimanje nadmoći u zračnom prostoru tadašnjeg SSSR-a. Razvijan je tijekom 1970-ih u zavodu Mikojan, a u uporabu ulazi 1983. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i MiG-29 · Vidi više »

Mihail Gorbačov

Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mihail Gorbačov · Vidi više »

Mikolajiv

Mikolajiv ili Nikolajev (ukr. Миколаїв, rus. Николаев) je grad i luka u južnoj Ukrajini i središte Mikolajivske oblasti.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mikolajiv · Vidi više »

Mil Mi-17

Mil Mi-17 (NATO naziv "Hip") je višenamjenski helikopter nastao u bivšem SSSR-u. Inačica je helikoptera Mi-8 s ugrađenim jačim motorima, većim rotorom i prijenosom razvijanim na Mi-14.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mil Mi-17 · Vidi više »

Mil Mi-24

Mil Mi-24 (Ruski: Ми-24, NATO naziv "Hind") je veliki jurišni helikopter, ali i manji transportni helikopter (može prevest do 8 vojnika).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mil Mi-24 · Vidi više »

Mil Mi-8

Mil Mi-8 (Ruski: Ми-8, NATO naziv "Hip") je transportni helikopter sovjetske proizvodnje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mil Mi-8 · Vidi više »

Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država

Državno tajništvo Sjedinjenih Američkih Država (amer. engl. United States Department of State) jest ministarstvo vanjskih poslova zaduženo za međunarodne odnose SAD-a s ostalim državama svijeta.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Minobacač

M224 Minobacač je topničko oružje koje se sastoji od tri osnovna dijela: cijevi, podloge i dvonošca.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Minobacač · Vidi više »

Mobilizacija

Mobilizacija ili vojačenje, čin je okupljanja i dovođenja vojne sile i zaliha u stanje spremnosti za rat.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Mobilizacija · Vidi više »

Moldavija

Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moldavija · Vidi više »

Moskovsko vrijeme

Moskovsko vrijeme iznosi UTC+3.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moskovsko vrijeme · Vidi više »

Moskva

Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Moskva · Vidi više »

Nacionalna sigurnost

Nacionalna sigurnost je pojam koji se može definirati kao stanje zaštićenosti temeljnih vrijednosti društva i na njima zasnovanih institucija, zaštita vitalnih nacionalnih interesa,Škoro Pevec, K., Nacionalna sigurnost: vodič za novinare, Zagreb, 2003., str.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Nacionalna sigurnost · Vidi više »

Napad uskraćivanjem resursa

Napadi uskraćivanjem resursa ili DoS napadi (DoS - denial-of-service) oblik su zloćudnih računalnih mrežnih napada pomoću posebno pripremljenih mrežnih paketa.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Napad uskraćivanjem resursa · Vidi više »

Narančasta revolucija

Narančasta vrpca - simbol ukrajinske ''Narančaste revolucije''. Takve su vrpce uobičajeno obilježje mirnih prosvjeda. Narančasta revolucija je naziv za niz prosvjeda i političkih događaja u Ukrajini koji su se odvijali od kraja listopada 2004. godine do siječnja 2005. Uslijedili su nakon drugoga glasačkog kruga za izbor novoga predsjednika, kad su ustanovljene nepravilnosti prilikom brojanja glasačkih listića.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Narančasta revolucija · Vidi više »

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i NATO · Vidi više »

Neon

Neon su 1898. godine otkrili britanski kemičari Sir William Ramsay i Morris Travers.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Neon · Vidi više »

Neonacizam

Militantno nastrojen neonacist iz SAD-aNeonacizam (starogrčki: νέος, néos, „novo, mlado” i Nacizam) je ideologija stvorena nakon Drugog svjetskog rata koja teži obnavljanju nacionalsocijalizma te stvaranju Četvrtog Reicha.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Neonacizam · Vidi više »

Nizozemska

Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Nizozemska · Vidi više »

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Njemačka · Vidi više »

Norveška

Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Norveška · Vidi više »

Novi list

Izdanja Novog lista Spomenik Franu Supilu ispred zgrade Novog lista Novi list, riječke dnevne novine, izlaze svakodnevno osim blagdanom u Rijeci, a distribuiraju se na cijelom tržištu Hrvatske.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Novi list · Vidi više »

Novosibirsk

Novosibirsk (ruski: Новосиби́рск) je grad u Rusiji, s 1 397 213 stanovnika treći grad po veličini zemlji iza Moskve i Sankt-Peterburga.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Novosibirsk · Vidi više »

Nuklearna elektrana Zaporižja

Pogled na nuklearnu elektranu sa zapada s blokovima 1 do 6 (s desna na lijevo). Dva visoka dimnjaka pripadaju termoelektrani, a dvije bijele zgrade s njihove lijeve strane su njezine kotlovnice. Nuklearna elektrana Zaporižja nalazi se na rijeci Dnjepru na području grada Enerhodara u jugoistočnoj Ukrajini, 55 km jugozapadno od grada Zaporižja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Nuklearna elektrana Zaporižja · Vidi više »

Obuhvat (vojni manevar)

Obuhvat je vojni manevar u kojem napadačka sila nastoji izbjeći primarnu obranu neprijatelja zauzimanjem položaja u neprijateljskoj pozadini, s ciljem uništavanja neprijatelja na njegovom trenutnom položaju.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Obuhvat (vojni manevar) · Vidi više »

Odeška oblast

Odeška oblast (ukrajinski: Одеська область, Odes’ka oblast’, Odeshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u jugozapadnoj Ukrajini na granici s Rumunjskom i Moldovom i na obalama Crnog mora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odeška oblast · Vidi više »

Odesa

Odesa ili Odessa (ukr.: Odesa / Одеса, rus.: Odessa / Одесса, grč.: Οδησσός) je ukrajinski grad i pomorska luka, značajno povijesno i kulturno središte bivšeg Ruskog carstva i današnje Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odesa · Vidi više »

Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj

Ukrajina i Rusija su u neprijateljskim odnosima još od 2014.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Odjeci rusko-ukrajinskog rata u Hrvatskoj · Vidi više »

Oj, u luzi červona kalina

Oj, u luzi červona kalina (ukr.: Ой, у лузі червона калина, hrv.: Oh, na livadi crvena hudika) ukrajinska je domoljubna koračnica.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Oj, u luzi červona kalina · Vidi više »

Omsk

Omsk je ruski grad i administrativni centar Omske oblasti.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Omsk · Vidi više »

Opća skupština Ujedinjenih naroda

Dvorana Opće skupštine Ujedinjenih naroda Opća skupština Ujedinjenih naroda jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Opća skupština Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Operacija pod lažnom zastavom

Operacija pod lažnom zastavom (engl. false flag operation) označava tajnu operaciju koju provodi vlast, tvrtka ili druge organizacije a koja je oblikovana tako da se čini da ju netko drugi provodi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Operacija pod lažnom zastavom · Vidi više »

Oružane snage Rusije

Oružane snage Rusije (rus. Вооружённые силы Российской Федерации) su vojna komponenta Ruske Federacije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Oružane snage Rusije · Vidi više »

Oružane snage Ukrajine

Amblem OS Ukrajine Oružane snage Ukrajine (ukr. Збройні cили України) oružane su postrojbe Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Oružane snage Ukrajine · Vidi više »

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Osmansko Carstvo · Vidi više »

Panzerhaubitze 2000

Panzerhaubitze 2000 ili skraćeno PzH 2000 je njemačka 155 mm samohodna haubica koju su razvile Krauss-Maffei Wegmann (KMW) i Rheinmetall za potrebe njemačke vojske.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Panzerhaubitze 2000 · Vidi više »

Paradržava

Paradržave označavaju područja na kojima djeluju nezakonite i često nasilne skupine unutar dijela državnog područja vlastite međunarodno priznate države i koje pokušavaju postići međunarodno priznanje od strane drugih država i Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Paradržava · Vidi više »

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Parlament · Vidi više »

Pentagon (zgrada)

Pentagon Pentagon je naziv za zgradu koja se nalazi pokraj Washingtona u saveznoj državi Virginiji i u kojoj je smješteno Ministarstvo obrane Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Pentagon (zgrada) · Vidi više »

Pink Floyd

Pink Floyd bio je engleski rock sastav, osnovan 1965. godine u Cambridgeu, Engleskoj, poznat po psihodeličnim i progresivnim rock skladbama, filozofskim tekstovima pjesama, zvučnim eksperimentiranjem, inovativnim omotima albuma i pomno osmišljenim nastupima uživo.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Pink Floyd · Vidi više »

Podzemna željeznica

Podzemna željeznica '''New York subway''' Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn (Untergrundbahn) njem., metro franc., ili subway eng. je željeznički sustav zatvorenog tipa koji služi za masovi prijevoz ljudi u urbanim područjima velikih gradova odnosno u njihovoj regiji, a koja može obuhvaćati i manja mjesta i gradove u njihovoj okolici.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Podzemna željeznica · Vidi više »

Policijski sat

Policijski sat je određeno vrijeme u danu nakon kojeg određene osobe (ili sve osobe) moraju biti u vlastitim domovima.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Policijski sat · Vidi više »

Poljska

Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Poljska · Vidi više »

Popis nepriznatih država

Članice UN-a koje barem jedna članica ne priznaje Ovo je popis država koje nisu međunarodno priznate ili su ih priznale samo neke države, odnosno popis država koje nisu članice Organizacije ujedinjenih naroda i Republika Hrvatska njih ne priznaje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Popis nepriznatih država · Vidi više »

Portugal

Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Portugal · Vidi više »

Povijesni revizionizam

Povijesni revizionizam označava pokušaje ponovne procjene ili reinterpretacija pogleda na dokaze, motive i proces odlučivanja koji obuhvaću pojedine povijesne događaje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Povijesni revizionizam · Vidi više »

Pravo na samoodređenje

Pravo na samoodređenje u međunarodnom pravu podrazumijeva pravo na odlučivanje o vlastitoj sudbini u međunarodnom poretku.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Pravo na samoodređenje · Vidi više »

Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država

Pečat Predsjednika SAD-a Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država je šef države i šef vlade Sjedinjenih Američkih Država.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država · Vidi više »

Pripjat

Pripjat (ukr. Прип'ять) napušteni je grad u sjevernoj Ukrajini, u Kijevskoj oblasti.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Pripjat · Vidi više »

Prirodni plin

Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. molni udjel veći od 90%). Prirodni plin je smjesa nižih alifatskih ugljikovodika, pretežito metana, koja se u prirodnim podzemnim ležištima nalazi u plinovitom stanju (slobodni plin), otopljena u sirovoj nafti ili je s njom u dodiru (vezani ili naftni plin).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Prirodni plin · Vidi više »

Protobugari

Protobugari, Bulgari ili vrlo rijetko Bolgari, su bili polunomadska turkijska ratnička plemena koja su živjela u kaspijskoj stepi i uz rijeku Volgu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Protobugari · Vidi više »

Prvi čečenski rat

Prvi čečenski rat bio je rat koji se vodio između čečenskih separatista i ruske federalne vojske u periodu od 11.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Prvi čečenski rat · Vidi više »

PT-91

PT-91 je poljski glavni borbeni tenk zasnovan na tenku T-72M1.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i PT-91 · Vidi više »

Raspad SSSR-a

Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Raspad SSSR-a · Vidi više »

Rat u istočnoj Ukrajini

Rat u istočnoj Ukrajini (ukr. Війна на сході України) ili ranije Oružani sukob na istoku Ukrajine (rus. "Вооружённый конфликт на востоке Украины") je oružani sukob koji se od proljeća 2014. u istočnim područjima Ukrajine vodi između ukrajinskih vojnih i paravojnih formacija na jednoj, te proruskih separatističkih paravojnih postrojba samoproglašene Donjecke Narodne Republike i Luganske Narodne Republike na drugoj strani, u početku predvođene ruskim državljaninom Igorom Strelkovom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u istočnoj Ukrajini · Vidi više »

Rat u Pridnjestrovlju

Rat u Pridnjestrovlju (negdje Rat u Moldovi acig.org (5. veljače 2012.)), oružani sukob koji se 1992.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rat u Pridnjestrovlju · Vidi više »

Reuters

Reuters je međunarodna novinska agencija sa sjedištem u Londonu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Reuters · Vidi više »

Rostov na Donu

Rostov na Donu, rus., Ростов-на-Дону, je grad u južnoj Rusiji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rostov na Donu · Vidi više »

Rostovska oblast

Rostovska oblast (ruski: Росто́вская о́бласть) je federalni subjekt Ruske Federacije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rostovska oblast · Vidi više »

Rubalj

Ruski rubalj iz 1898. godine Sovjetski rubalj iz 1961. godine Rubalj (na ruskom 'pубль') je naziv novčane jedinice u Rusiji i Bjelorusiji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rubalj · Vidi više »

Rumunjska

Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rumunjska · Vidi više »

Rusi

Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusi · Vidi više »

Rusija

Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusija · Vidi više »

Ruska aneksija Krima

Sergej Aksionov, Vladimir Konstantinov, Vladimir Putin i Aleksej Čali potpisuju pristupanje Krima Ruskoj Federaciji Karta Krima Ruska aneksija Krima odigrala se u ožujku 2014.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruska aneksija Krima · Vidi više »

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika

Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »

Ruski jezik

Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruski jezik · Vidi više »

Ruski rubalj

Rubalj (ISO 4217: RUB, ruski: рубль, množina: рубли́) je ime ruske valute.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ruski rubalj · Vidi više »

Rusko Carstvo

Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusko Carstvo · Vidi više »

Rusko-gruzijski rat 2008.

Rusko-gruzijski rat je oružani sukob koji je izbio 7. kolovoza 2008. napadom Gruzije na Južnu Osetiju, jednu od dvije pokrajine koje su proglasile nezavisnost 16 godina ranije (1992.). Oružane snage Rusije odgovorile su protunapadom uz obrazloženje zaštite Južne Osetije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusko-gruzijski rat 2008. · Vidi više »

Rusko-ukrajinski rat

Za masovnu invaziju Rusije na Ukrajinu započetu 2023., vidi članak Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. Rusko-ukrajinski rat dugotrajni je rat između Rusije (zajedno s proruskim separatističkim snagama) i Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusko-ukrajinski rat · Vidi više »

Rusofobija

Rusofobija (rus. русофобия); antirusko raspoloženje; je društveno-politička pojava za koju je karakteristična netrpeljivost (nerijetko i mržnja) prema Rusima, ruskoj kulturi i običajima, ruskom jeziku i ruskoj globalnoj politici.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Rusofobija · Vidi više »

Sabotaža

drvena klompa kao simbol sabotaže Sabotaža je pojam koji se odnosi na namjerno ometanje gospodarstvenog ili vojnog djelovanja kako bi se postigli određeni (najčešće politički) ciljevi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sabotaža · Vidi više »

Samohodno topništvo

Njemačka oklopna haubica PzH 2000 Samohodno topništvo je vrsta topništva koje je opremljeno samohodnim topničkim naoružanjem, odnosno topničkim oružjem ugrađenim na vozilo na vlastiti pogon.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Samohodno topništvo · Vidi više »

Sankcija

Sankcija je onaj dio pravne norme kojim se utvrđuje pravna posljedica nekog ponašanja koje je kvalificirano kao delikt, odnosno pravna posljedica koju će državna tijela provesti prema adresatima koji ne postupe kako nalaže dispozicija pravne norme.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sankcija · Vidi više »

Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije

Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije (rus.: Федеральная служба безопасности Российской Федерации, Federalʹnaja služba bezopasnosti Rossijskoj Federacii, FSB) je sigurnosna služba Ruske Federacije i nasljednica sovjetske tajne službe KGB.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Savezna sigurnosna služba Ruske Federacije · Vidi više »

Separatizam

Pod separatizmom se podrazumijeva potpora za ustroj jedne države, iz političkih, kulturnih, etničkih, jezičkih, vjerskih ili drugih razloga za odvajanje od suparničke skupine, često i u kombinaciji s velikom političkom autonomijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Separatizam · Vidi više »

Sevastopolj

Sevastopolj, Sevastopol, u hrvatskim izvorima također i kao Sebastopolje i Sebastopolj (ukr./rus.: Севастополь, krimski tatarski: Aqyar) je grad na zapadnoj obali poluotoka Krima u središtu Crnog mora.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sevastopolj · Vidi više »

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »

Skiti

Skiti (grčki: Σκύθες, Σκύθοι), nomadski narodi i plemena iranskog porijekla koja u 8.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Skiti · Vidi više »

Slaveni

Slavenske zemlje Rasprostranjenost slavenskih jezika Položaj i seoba Slavena u 6. i 7. stoljeću. Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću. Slaveni su najbrojnija etnička i jezična skupina naroda u Europi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slaveni · Vidi više »

Slov"jans'k

Slov"jans'k (ukrajinski: Слов'янськ, ruski: Славянск Slavjansk) je ukrajinski grad na istoku zemlje, u Donjeckoj oblasti.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slov"jans'k · Vidi više »

Slovačka

Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slovačka · Vidi više »

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more. Područje moderne Slovenije je bilo dio Rimskog carstva, Karantanije (sjeverna Slovenija), Svetog Rimskog Carstva, Austro-Ugarske, Države Slovenaca, Hrvata i Srba, Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevine Jugoslavije između dva svjetska rata, i SFR Jugoslavije od 1945. do nezavisnosti u 1991. godini. Slovenija je članica Ujedinjenih naroda, a od 1. svibnja 2004. i Europske unije i saveza NATO.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Slovenija · Vidi više »

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sovjetski Savez · Vidi više »

Središnja banka

Središnja banka je središnja monetarna ustanova u nekoj državi koja ima monopol emisije novca i vrijednosnih papira.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Središnja banka · Vidi više »

Središnja banka Ruske Federacije

Logo banke Moskvi Središnja banka Ruske Federacije (ru: Банк России) je središnja i glavna banka Ruske Federacije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Središnja banka Ruske Federacije · Vidi više »

Starlink

Starlink sateliti Starlink je projekt američke tvrtke SpaceX kojemu je cilj omogućiti pristup internetu putem satelita u bilo kojem dijelu Zemlje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Starlink · Vidi više »

Stožer

Vojni stožer je formalno ustrojena cjelina (stalna ili privremena) sastavljena od časnika i dočasnika koja omogućuje dvosmjernu razmjenu informacija između zapovjednika i podređenih postrojba.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Stožer · Vidi više »

Strojnica

Minigun Strojnica ili ponekad mitraljez je automatsko streljačko oružje koje je u stanju u kratkom periodu ispaliti nekoliko uzastopnih hitaca (rafal).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Strojnica · Vidi više »

Suhoj Su-27

Suhoj Su-27 (NATO naziv: "Flanker") je mlazni borbeni lovac koji se prvotno proizvodio u SSSR-u a dizajnirala ga je tvrtka Suhoj.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Suhoj Su-27 · Vidi više »

Sumi

Sumi ili Sumy (ukr. Суми, rus.: Сумы) je grad u sjeveroistočnoj Ukrajini središte Sumske oblasti.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sumi · Vidi više »

Sumska oblast

Sumska oblast (ukrajinski: Сумська область, Sums’ka oblast’ Sumshchyna) administrativna je oblast koja se nalazi se u sjeveroistočnoj Ukrajini na granici s Rusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Sumska oblast · Vidi više »

Suncokret

Suncokret (sunčanica, lat. Helianthus), biljni rod iz porodice glavočika (Compositae) s preko 60 vrsta koje mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Suncokret · Vidi više »

Svjetska banka

Upravna zgrada Svjetske banke u Washingtonu Svjetska banka (eng. World Bank) prvotno je osnovana u svrhu financiranja obnove oštećenih zemalja nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Svjetska banka · Vidi više »

T-55

T-54 i T-55 ime je za sovjetski tenk koji je nastao kao zamjena za vrlo uspješni tenk T-34 iz Drugog svjetskog rata.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i T-55 · Vidi više »

Termoelektrane

Termoelektrana na ugljen Termoelektrana-toplana Zagreb Termoelektrane su energetska postrojenja koje energiju dobivaju sagorijevanjem goriva, a glavna primjena i svrha termoenergetskih postrojenja je proizvodnja pare koja će pokretati turbinu, a potom i generator električne energije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Termoelektrane · Vidi više »

Topništvo

Hrvatske vojske Topništvo ime za rod kopnene vojske kojima je zadaća opsluživanje topničkih oružja.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Topništvo · Vidi više »

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Turska · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ugljen · Vidi više »

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje. To je najveća i najpoznatija međunarodna organizacija na svijetu. Sjedište UN-a je na međunarodnom teritoriju u New Yorku, a ima i druge glavne urede u Ženevi, Nairobiju, Beču i Haagu. UN je osnovan nakon Drugog svjetskog rata s ciljem sprječavanja budućih ratova, nasljeđujući prilično neučinkovitu Ligu naroda. Dana 25. travnja 1945., 50 vlada sastalo se u San Franciscu na konferenciji i započelo izradu nacrta Povelje UN-a, koja je usvojena 25. lipnja 1945. i stupila na snagu 24. listopada 1945., kada je UN počeo s radom. Sukladno Povelji, ciljevi organizacije uključuju održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, zaštitu ljudskih prava, isporuku humanitarne pomoći, promicanje održivog razvoja i pridržavanje međunarodnog prava. UN je pri svom osnivanju imao 51 državu članicu; s dodatkom Južnog Sudana 2011. godine, postoje 193 države članice, što predstavlja gotovo sve suverene države svijeta. Misija organizacije očuvanja mira u svijetu bila je komplicirana u početku zbog Hladnog rata između Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza i njihovih saveznika. Misije su se prvenstveno sastojale od nenaoružanih vojnih promatrača i lako naoružanih postrojbi s prvenstveno ulogom praćenja, izvješćivanja i izgradnje povjerenja. Članstvo u UN-u značajno je poraslo nakon raširene dekolonizacije koja je započela 1960-ih. Od tada je 80 bivših kolonija steklo neovisnost, uključujući 11 teritorija pod starateljstvom koje je nadziralo Starateljsko vijeće. Do 1970-ih, proračun UN-a za programe gospodarskog i društvenog razvoja daleko je nadmašio njegovu potrošnju na očuvanje mira. Nakon završetka Hladnog rata, UN je promijenio i proširio svoje terenske operacije, poduzimajući širok raspon složenih zadataka. UN ima šest glavnih organa: Opću skupštinu; Vijeće sigurnosti; Ekonomsko i socijalno vijeće (ECOSOC); Starateljsko vijeće; Međunarodni sud pravde; i Tajništvo UN-a. Sustav UN-a uključuje mnoštvo specijaliziranih agencija, fondova i programa kao što su Grupa Svjetske banke, Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), Svjetski program za hranu (WFP), UNESCO i UNICEF. Osim toga, nevladinim se organizacijama može dodijeliti status savjetovanja s ECOSOC-om i drugim agencijama za sudjelovanje u radu UN-a. Glavni administrativni službenik UN-a je glavni tajnik, trenutno portugalski političar i diplomat António Guterres, koji je svoj prvi petogodišnji mandat započeo 1. siječnja 2017. i ponovno je izabran 8. lipnja 2021. Organizacija se financira procijenjenim i dobrovoljnim prilozima iz svojih država članica. UN, njegovi službenici i njegove agencije osvojili su mnoge Nobelove nagrade za mir, iako su ocjene njegove učinkovitosti bile različite. Neki vjeruju da je organizacija važna snaga za mir i ljudski razvoj, dok su je drugi nazvali neučinkovitom, pristranom ili korumpiranom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ujedinjeni narodi · Vidi više »

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajina · Vidi više »

Ukrajinska grivnja

Novčanica od 100 hrivnji Hrivnja (ukrajinski: гривня, IPA:, ISO 4217: UAH) službena je novčana valuta Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska grivnja · Vidi više »

Ukrajinska Narodna Republika

Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika

Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika · Vidi više »

Uljanovsk

Uljanovsk (ruski: Улья́новс&#1082), bivši Simbirsk (ruski: Симби́рс&#1082) je grad na rijeci Volgi u Rusiji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Uljanovsk · Vidi više »

Usurijsk

Usurijsk (rus. Уссури́йск) je ruski grad koji se nalazi u Primorskom kraju.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Usurijsk · Vidi više »

UTC+2

UTC+2 odgovara sljedećim vremenskim zonama.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i UTC+2 · Vidi više »

UTC+3

UTC+3: Plavo (prosinac), narančasto (lipanj), žuto (cijela godina), svijetlo plavo - morska područja UTC+3 odgovara sljedećim vremenskim zonama.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i UTC+3 · Vidi više »

Varšava

Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Varšava · Vidi više »

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Varšavski ugovor · Vidi više »

Verhovna Rada

277x277px Verhovna Rada ime je ukrajinskog parlamenta.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Verhovna Rada · Vidi više »

Veto

Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Veto · Vidi više »

Vijeće Europe

Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vijeće Europe · Vidi više »

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda

'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda · Vidi više »

Viktor Janukovič

Viktor Janukovič (ukr. Віктор Федорович Янукович, rus. Виктор Фёдорович Янукович); (Jenakijeve, 9. srpnja 1950.); bio je četvrti predsjednik Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Janukovič · Vidi više »

Viktor Juščenko

Viktor Andrijovič Juščenko (ukr: Віктор Андрійович Ющенко); je treći ukrajinski predsjednik, trenutačno oporbeni političar u ukrajinskom parlamentu Vrhovnoj Radi.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Juščenko · Vidi više »

Viktor Orbán

Viktor Orbán (2013.) Viktor Orbán (Stolni Biograd, 31. svibnja 1963. -), mađarski političar, predsjednik vlade od 2010. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Viktor Orbán · Vidi više »

Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava

Ured Visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za ljudska prava, (engleski: Office of the United Nations High Commissioner for Human Rights), poznat i kao Ured Visokog povjerenika za ljudska prava (OHCHR) odjel je Tajništva Ujedinjenih naroda zadužen za promociju i zaštitu ljudskih prava garantiranih međunarodnim pravom, odnosno Općom deklaracijom o ljudskim pravima potpisanoj 1948. godine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Visoki povjerenik Ujedinjenih naroda za ljudska prava · Vidi više »

Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku

Josep Borrell, trenutačni visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku (engleski: High Representative of the Union for Foreign Affairs and Security Policy) glavni je koordinator i predstavnik Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (CFSP) Europske unije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku · Vidi više »

Vitalij Kličko

Potpis Vitalij Kličko (ukr. Віталій Кличко; Belovodsk, Kirgistan, 19. srpnja 1971.) ukrajinski je političar i bivši profesionalni boksač u teškoj kategoriji.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vitalij Kličko · Vidi više »

Vladimir Putin

Vladimir Vladimirovič Putin (rus. Владимир Владимирович Путин, Sankt Peterburg, 7. listopada 1952.), ruski je političar i bivši obavještajni djelatnik koji služi kao predsjednik Rusije.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vladimir Putin · Vidi više »

Vod

NATO oznaka za jedan vod. Vod je taktička postrojba rodova i službi oružanih snaga.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vod · Vidi više »

Vojni helikopter

Vojni borbeni helikopter Mil Mi-24 Vojni helikopteri su helikopteri koje posjeduju oružane snage (ratno zrakoplovstvo ili ratna mornarica), a koriste se za ratovanje ili za transport u vojne svrhe, kada je korištenje drugih vrsta zrakoplova (prije svega borbenih aviona) otežano, nemoguće ili izloženo povećanoj opasnosti (npr. za slijetanje na područje gdje ne mogu slijetati avioni).

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Vojni helikopter · Vidi više »

Volinjska oblast

Volinjska oblast (ukrajinski: Волинська область, Volyns’ka oblast’, Volyn’) oblast koja se nalazi u zapadnoj Ukrajini na granici s Poljskom i Bjelorusijom.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Volinjska oblast · Vidi više »

Volodimir Zelenski

Volodimir Oleksandrovič Zelenski (ukr. Володимир Олександрович Зеленський; Krivij Rih, 25. siječnja 1978.) ukrajinski je političar i šesti predsjednik Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Volodimir Zelenski · Vidi više »

Zastava Moldavije

20px Zastava Moldavije. Omjer 1:2 Državna zastava Moldavske Demokratske Republike (1917) Zastava Moldavske SSR Zastava RumunjskeZastava Moldavije je trobojka, s tri vertikalna polja (od jarbola) plave (azure), žute i crvene (gulos) boje.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Zastava Moldavije · Vidi više »

Zlatna Horda

Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Zlatna Horda · Vidi više »

Zmijski otok (Crno more)

Mapa otoka Zmijski otok (ukrajinski: острів Зміїний ostriv Zmiyinyy; rumunjski: Insula şerpilor) se nalazi u Crnom moru, nedaleko od obale Rumunjske i Ukrajine.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Zmijski otok (Crno more) · Vidi više »

Zračna nadmoć

Zračna nadmoć (eng. air supremacy) potpuna je dominacija nad nekim zračnim prostorom u ratno vrijeme.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i Zračna nadmoć · Vidi više »

ZUZANA

ZUZANA je slovačka 155 mm samohodna haubica nastala na temelju njene prethodnice DANE koja je razvijena i proizvedena u Čehoslovačkoj.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i ZUZANA · Vidi više »

2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin

Dioksin (di- + oksi- + -in), 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin ili 2,3,7,8 - TCDD, C12H4Cl4O2, je sporedni proizvod sinteze herbicida 2,4,5-triklorfenoksioctene kiseline.

Novi!!: Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. – 2023. i 2,3,7,8-tetraklordibenzodioksin · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Invazija Rusije na Ukrajinu 2022., Invazija Rusije na Ukrajinu 2022. godine, Rat u Ukrajini 2022., Ruska invazija na Ukrajinu 2022., Rusko-ukrajinski rat 2022..

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Sve informacije se ekstrahira iz Wikipedija, i to je dostupan pod licencom Creative Commons Imenovanje/Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

OdlazniDolazni