Brže od pregledniku!Sličnosti između Iranske pokrajine i Perzijski zaljev
Iranske pokrajine i Perzijski zaljev imaju 22 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Širaz, Četvorni kilometar, Bandar Abas, Bušeher, Bušeherska pokrajina, Fars, Gospodarstvo Irana, Hamadan, Hormuzgan, Huzestan, Irak, Iran, Kaspijsko jezero, Kuvajt, Perzijski jezik, Saudijska Arabija, Teheran, Turska, Zemljopis Irana, 1814., 20. stoljeće, 2010..
Širaz
Širaz (perz. شیراز „Širâz“) glavni je grad provincije Fars i šesti najmnogoljudniji grad u Iranu.
Širaz i Iranske pokrajine · Širaz i Perzijski zaljev ·
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Iranske pokrajine i Četvorni kilometar · Perzijski zaljev i Četvorni kilometar ·
Bandar Abas
Bandar Abas (perz. بندر عباس; ranije poznati i kao Hormuzad, Comorão i Gamerun) je grad u Iranu, sjedište pokrajine Hormuzgan i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Bandar Abas i Iranske pokrajine · Bandar Abas i Perzijski zaljev ·
Bušeher
Bušeher (perz. بوشهر; Būšeher/Bušehr) je grad u Iranu, sjedište Bušeherske pokrajine i važna luka na obali Perzijskog zaljeva.
Bušeher i Iranske pokrajine · Bušeher i Perzijski zaljev ·
Bušeherska pokrajina
Bušeherska pokrajina (perz. استان بوشهر; Ostān-e Būšeher/Būšehr) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Bušeherska pokrajina i Iranske pokrajine · Bušeherska pokrajina i Perzijski zaljev ·
Fars
Fars (perz. فارس; Fârs ili پارس; Pârs, punim imenom استان فارس; Ostān-e Fārs), jedna je od 31 pokrajine u Iranu koja se nalazi na jugozapadu zemlje.
Fars i Iranske pokrajine · Fars i Perzijski zaljev ·
Gospodarstvo Irana
Iransko gospodarstvo mješavina je centralno planiranog državnog vlasništva nad naftnim i drugim velikim poduzećima, privatnog poduzetništva i seoske poljoprivrede, orijentiranog k apsolutnoj samodostatnosti u svim gospodarskim granama. Krajem 2000-ih godina iransko gospodarstvo bilo je 18. najveće u svijetuVidi:• • • (s tendencijom rasta na 12. mjesto do 2015. godine), s najrazvijenijom industrijom, poljoprivredom, energetikom, informatičkom tehnologijom i građevinarstvom na Bliskom istoku. Cilj iranske vlade na gospodarskom planu je smanjiti ovisnost o proizvodnji nafte i uvesti raznolikost u gospodarstvo planiranim tržišnim reformama. U pokušaju ostvarenja tog cilja, iranska vlada ulaže u područja automobilske, zračne, elektroničke, petrokemijske i nuklearne industrije. Jako naftno tržište od 1996. godine pomoglo je u smanjenju financijske ovisnosti i redovito otplaćivanje dugova zbog čega je Iran danas treća zemlja svijeta s najmanjim postotkom vanjskog duga u odnosu na BDP (3,7% odnosno 12,8 milijardi USD). Nafta i prirodni plin, nekoć glavni iranski gospodarski aduti, danas sačinjavaju 70% izvoza ali ujedno manje od 10% ukupnog bruto domaćeg proizvoda., str. 15. Posljednjih 20-ak godina cvjeta lokalna proizvodnja najmjenjena domaćnoj potrošnji što uključuje kućanske uređaje, automobile, poljoprivredne proizvode, lijekove, itd. Danas Iran ima razvijenu domaću industriju, a mnogo se ulaže i u napredne znanosti poput nanotehnologije, biotehnologije, farmakologije, svemirske i nuklearne tehnologije, itd. Iran ima i veliki turistički potencijal s obzirom na to da se na temelju atraktivnih prirodnih i povijesnih lokaliteta navodi kao jedna među prvih 10 turističkih zemalja svijeta. Između 2005. i 2010. godine Iran je prošao proces privatizacije zbog čega je državni udjel u bruto domaćem proizvodu smanjen s 80% na 40%, dok se narednih godina planira spuštanje istog na 20%.Vidi:• • Gospodarstvo Irana u 2010. godini procjenjeno je između 858.66 i 863,5 milijardi USD prema paritetu kupovne moći, odnosno na oko 11.396 USD po glavi stanovnika što je četverostruki porast u odnosu na razdoblje prije revolucije 1979. godine unatoč udvostručenju stanovništva. Unatoč sankcijama nametnutih zbog nuklearnog programa, Iran je jedno od rijetkih vodećih svjetskih gospodarstava koje bilježi pozitivan gospodarski rast u vrijeme svjetske financijske krize.Vidi:• • Glavni gospodarski problemi tijekom 2000-ih godina bili su dvoznamenkasti postoci nezaposlenosti i inflacije, koji su 2010. godine iznosili 14,6% odnosno 8%. Vodeći iranski trgovački partneri su Kina, Njemačka, Južna Koreja, Francuska, Japan, Rusija, Turska i Italija, dok je povećana suradnja i sa zemljama u razvoju kao što su Sirija, Indija, Venecuela, Šri Lanka i Južna Afrika. Postotak žena u radnoj snazi je 33% odnosno 28,4% u industriji po čemu je Iran ispred svih vodećih svjetskih gospodarstava. Iranska metropola Teheran najjeftiniji je glavni grad svijeta.
Gospodarstvo Irana i Iranske pokrajine · Gospodarstvo Irana i Perzijski zaljev ·
Hamadan
Hamadan (Hamedān ili Hamadān; perz. همدان; Hagmatana, grč. Ekbatana) je grad u Iranu, odnosno glavni grad Hamadanske pokrajine, smješten oko 375 km jugozapadno od Teherana.
Hamadan i Iranske pokrajine · Hamadan i Perzijski zaljev ·
Hormuzgan
Hormuzgan (perz. هرمزگان; Hormuzgān, punim imenom استان هرمزگان; Ostān-e Hormuzgān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Hormuzgan i Iranske pokrajine · Hormuzgan i Perzijski zaljev ·
Huzestan
Huzestan (perz. خوزستان; Hūzestān, punim imenom استان خوزستان; Ostān-e Hūzestān) je jedna od 31 iranske pokrajine.
Huzestan i Iranske pokrajine · Huzestan i Perzijski zaljev ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Iranske pokrajine · Irak i Perzijski zaljev ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Iranske pokrajine · Iran i Perzijski zaljev ·
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Iranske pokrajine i Kaspijsko jezero · Kaspijsko jezero i Perzijski zaljev ·
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Iranske pokrajine i Kuvajt · Kuvajt i Perzijski zaljev ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Iranske pokrajine i Perzijski jezik · Perzijski jezik i Perzijski zaljev ·
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Iranske pokrajine i Saudijska Arabija · Perzijski zaljev i Saudijska Arabija ·
Teheran
Teheran (perz. تهران; Tehrān,Tehran.ir: O Teheranu (2011.) IPA) je glavni i najveći grad Irana, sjedište Teheranske pokrajine i jedan od najvećih gradova svijeta.
Iranske pokrajine i Teheran · Perzijski zaljev i Teheran ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Iranske pokrajine i Turska · Perzijski zaljev i Turska ·
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Iranske pokrajine i Zemljopis Irana · Perzijski zaljev i Zemljopis Irana ·
1814.
Bez opisa.
1814. i Iranske pokrajine · 1814. i Perzijski zaljev ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Iranske pokrajine · 20. stoljeće i Perzijski zaljev ·
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Iranske pokrajine i Perzijski zaljev imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Iranske pokrajine i Perzijski zaljev
Usporedba između Iranske pokrajine i Perzijski zaljev
Iranske pokrajine ima 93 odnose, a Perzijski zaljev ima 707. Kao što im je zajedničko 22, Jaccard indeks 2.75% = 22 / (93 + 707).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Iranske pokrajine i Perzijski zaljev. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
