Brže od pregledniku!
22 odnosi: Austrija, Beč, Graz, Gušavost, Jod, Liječnik, Malarija, Medicina, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Wels, 1857., 1874., 1880., 1883., 1887., 1889., 1893., 1917., 1927., 1940., 27. rujna, 7. ožujka.
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Austrija · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Beč · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Graz · Vidi više »
Gušavost
Struma ili guša Gušavost (lat. gutteria, guša, struma) je posljedica povećanja štitne žlijezde koja se nalazi s prednje strane donjeg dijela vrata.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Gušavost · Vidi više »
Jod
Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Jod · Vidi više »
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Liječnik · Vidi više »
Malarija
Malarija (tal. male aria - loš zrak) je zarazna bolest uzrokovana protistima roda lat. Plasmodium.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Malarija · Vidi više »
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Medicina · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Wels
Wels je statutarni grad u austrijskoj saveznoj državi Gornjoj Austriji.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i Wels · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1857. · Vidi više »
1874.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1874. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1880. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1883. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1889. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1893. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1917. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1927. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 1940. · Vidi više »
27. rujna
27.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 27. rujna · Vidi više »
7. ožujka
7.
Novi!!: Julius Wagner-Jauregg i 7. ožujka · Vidi više »
