Brže od pregledniku!Sličnosti između KBC Zagreb i Klinički bolnički centar
KBC Zagreb i Klinički bolnički centar imaju 26 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bavarska, Bolnica, Europa, Harvardovo sveučilište, Hrvatska, Jetra, Koštana srž, Kosovo, Liječnik, München, Medicina, Medicinska sestra, Medicinski fakultet u Zagrebu, Pedijatrija, Sjedinjene Američke Države, Srce, Stomatologija, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, 1942., 1950., 1976., 1983., 1988., 1990., 2001..
Bavarska
Bavarska (njem. Bayern) punim imenom Slobodna Država Bavarska (njem. Freistaat Bayern) je površinom najveća savezna zemlja ('Bundesland') Njemačke, smještena na njezinom jugoistoku.
Bavarska i KBC Zagreb · Bavarska i Klinički bolnički centar ·
Bolnica
'''H''' - međunarodni znak za bolnice KB Dubrava u Zagrebu Bolnica (u prošlosti hospital ili lazaret) je javna ili privatna zdravstvena ustanova za liječenje bolesnika.
Bolnica i KBC Zagreb · Bolnica i Klinički bolnički centar ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i KBC Zagreb · Europa i Klinički bolnički centar ·
Harvardovo sveučilište
Harvardovo sveučilište (engl. Harvard University), najstarije sveučilište u SAD-u. Jedno je od najcjenjenijih uz Yaleovo sveučilište i član je "Lige bršljana".
Harvardovo sveučilište i KBC Zagreb · Harvardovo sveučilište i Klinički bolnički centar ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i KBC Zagreb · Hrvatska i Klinički bolnički centar ·
Jetra
Jetra čovjeka označena crvenom bojom (pogled sprijeda) Јetra (grč. hepar) je za život važan organ kod kralježnjaka, uključuјući tu i ljude, te još nekih životinja.
Jetra i KBC Zagreb · Jetra i Klinički bolnički centar ·
Koštana srž
Presjek anatomije stanica u koštanoj srži Biopsija koštane srži Primjerak koštane srži u goveda Koštana srž (znana i kao medulla, osium i koštana moždina), je krvotvorno tkivo smješteno u moždinskim šupljinama kosti i u prostorima među gredicama spužvastog koštanog tkiva.
KBC Zagreb i Koštana srž · Klinički bolnički centar i Koštana srž ·
Kosovo
Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue. Kosovo se nalazi pod upravom EULEX-a od 2008. godine, a izvan nadzora Republike Srbije. Od kolovoza 2006., Kosovo je bilo „entitet pod privremenom međunarodnom upravom“ kojemu je glavni grad Priština (alb. Prishtinë). 17. veljače 2008. kosovska Skupština proglasila je neovisnost, uz jamčenje prava srpskog i ostalih manjinskih naroda koji ondje žive. Tu odluku Srbija nije priznala, Vlada Republike Srbije -, 14. veljače 2008. dok su neovisnost Kosova uskoro priznale SAD, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo, većina država Arapskoga poluotoka, Njemačka i druge zemlje, uključujući Hrvatsku. Zbog svoje apsolutne većine, Albanci imaju potpunu vlast na Kosovu, uz iznimku dijelova nekoliko općina na sjeveru Kosova. Dio Srba (Kosovci) ne žele sudjelovati ni u kakvoj vladi koja nije vođena iz Beograda. Prema rezultatima službenog popisa iz 2011. na Kosovu je živjelo 1 739 825 stanovnika, od čega 92,93 posto čine Albanci, a 1,47 posto Srbi. Popis nije proveden na Sjevernome Kosovu, u trima općinama s većinskim srpskim stanovništvom: Zubin Potoku, Zvečanu i Leposaviću. Kosovo je formirano kao zasebna država povodom Rata na Kosovu krajem 1990.-ih godina, kada je Srbija albansku oružanu pobunu pokušala slomiti protjerivanjem većinskoga albanskog stanovništva Kosova. Međunarodna zajednica na to je odgovorila vojnom intervencijom koja se u prvom redu sastojala od NATO-ova zračna bombardiranja Srbije i Crne Gore velikih razmjera, koja je dovela do sloma režima Slobodana Miloševića i prestanka srbijanske vlasti nad Kosovom.
KBC Zagreb i Kosovo · Klinički bolnički centar i Kosovo ·
Liječnik
Liječnik pregledava pacijenticu. Liječnik je zdravstveni radnik koji je završio medicinski fakultet i stekao akademski naziv doktora medicine.
KBC Zagreb i Liječnik · Klinički bolnički centar i Liječnik ·
München
München (Zemaljski glavni grad München,: Landeshauptstadt München, bavarski: Landeshaptstod Minga), glavni grad savezne pokrajine Bavarske.
KBC Zagreb i München · Klinički bolnički centar i München ·
Medicina
Medicina (lat. ars medica - umijeće liječenja; grč. iatriké téhne - tehnika liječenja) je grana ljudske djelatnosti kojoj je cilj liječenje i rehabilitacija bolesnih i čuvanje i unaprijeđenje zdravlja zdravih ljudi.
KBC Zagreb i Medicina · Klinički bolnički centar i Medicina ·
Medicinska sestra
Medicinska sestra / medicinski tehničar radi na području zdravstva, s ciljem zaštite zdravlja pojedinca, obitelji i cjelokupnog pučanstva.
KBC Zagreb i Medicinska sestra · Klinički bolnički centar i Medicinska sestra ·
Medicinski fakultet u Zagrebu
Medicinski fakultet u Zagrebu je najveći i najstariji medicinski fakultet u Hrvatskoj.
KBC Zagreb i Medicinski fakultet u Zagrebu · Klinički bolnički centar i Medicinski fakultet u Zagrebu ·
Pedijatrija
Pedijatrija Pedijatrija je grana medicine koja je definirana objektom svog interesa- djetetom, od rođenja do kraja adolescencije.
KBC Zagreb i Pedijatrija · Klinički bolnički centar i Pedijatrija ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
KBC Zagreb i Sjedinjene Američke Države · Klinički bolnički centar i Sjedinjene Američke Države ·
Srce
Presjek građe srca Srce je šuplji mišić, veličine stisnute šake, koji pumpa krv kroz krvne žile.
KBC Zagreb i Srce · Klinički bolnički centar i Srce ·
Stomatologija
Stomatolog operira pacijenta Stomatologija (grč. στομα, "usta"), ili dentalna medicina, predstavlja jednu od kliničkih disciplina koja je usko povezana s medicinom, ali i s tehnologijom izrade raznih naprava i postavljanja umjetnih materijala kojima se nadoknađuju i/ili nadograđuju izgubljeni zubi i okolne strukture.
KBC Zagreb i Stomatologija · Klinički bolnički centar i Stomatologija ·
Sveučilište u Zagrebu
Sveučilište u Zagrebu (lat. Universitas Studiorum Zagrabiensis) najstarije je sveučilište s neprekidnim djelovanjem u Hrvatskoj i među najstarijima je u Europi.
KBC Zagreb i Sveučilište u Zagrebu · Klinički bolnički centar i Sveučilište u Zagrebu ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
KBC Zagreb i Zagreb · Klinički bolnički centar i Zagreb ·
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
1942. i KBC Zagreb · 1942. i Klinički bolnički centar ·
1950.
Bez opisa.
1950. i KBC Zagreb · 1950. i Klinički bolnički centar ·
1976.
Bez opisa.
1976. i KBC Zagreb · 1976. i Klinički bolnički centar ·
1983.
Bez opisa.
1983. i KBC Zagreb · 1983. i Klinički bolnički centar ·
1988.
Bez opisa.
1988. i KBC Zagreb · 1988. i Klinički bolnički centar ·
1990.
Bez opisa.
1990. i KBC Zagreb · 1990. i Klinički bolnički centar ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što KBC Zagreb i Klinički bolnički centar imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između KBC Zagreb i Klinički bolnički centar
Usporedba između KBC Zagreb i Klinički bolnički centar
KBC Zagreb ima 33 odnose, a Klinički bolnički centar ima 63. Kao što im je zajedničko 26, Jaccard indeks 27.08% = 26 / (33 + 63).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između KBC Zagreb i Klinički bolnički centar. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
