Sadržaj
103 odnosi: Alkemija, Alotropija, Analitička kemija, Anorganska kemija, Antoine Laurent de Lavoisier, Atom, Atomski radijus, Avogadrov broj, Biokemija, D-blok, Dmitrij Ivanovič Mendeljejev, Elektrokemija, Elektronegativnost, Elektronska konfiguracija, Elektronski afinitet, Empirijska formula, Energija ionizacije, Entalpija, Entropija, Ernest Rutherford, F-blok, Farmacija, Fizika, Fizika čvrstog stanja, Fizikalna kemija, Flogistonska kemija, Fran Bubanović, Gibbsova slobodna energija, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Humphry Davy, Idealni plin, Ion, Ionski radijus, Izomer, Izotop, Jake kiseline, Jöns Jakob Berzelius, John Dalton, Kalorimetrija, Kemija okoliša, Kemijska formula, Kemijska jednadžba, Kemijska kinetika, Kemijska ravnoteža, Kemijska reakcija, Kemijska veza, Kemijske zakonitosti, Kemijski element, Kemijski polaritet, ... Proširite indeks (53 više) »
Alkemija
Alkemičar, djelo Sir Williama Fettesa Douglasa iz 1853. Alkemija je drevna vještina preobrazbe neplemenitih metala u plemenite, te težnja za pronalaskom Kamena mudraca odnosno potraga za životnim eliksirom.
Pogledaj Kemija i Alkemija
Alotropija
8 alotropa ugljika Alotropske modifikacije ugljika, dijamant lijevo i grafit desno. Alotropska modifikacija ili alotropija je pojava da se ista tvar javlja u više strukturnih oblika koji se razlikuju po fizikalnim i/ili kemijskim svojstvima.
Pogledaj Kemija i Alotropija
Analitička kemija
Analitička kemija je grana kemije koja se bavi istraživanjem kvalitativnog i kvantitativnog sastava tvari metodama kemijske analize.
Pogledaj Kemija i Analitička kemija
Anorganska kemija
Anorganska kemija dio je kemije koji proučava kemijska svojstva i reakcije svih kemijskih elemenata osim ugljika i njegovih spojeva kao i kemijske procese koje se zbivaju između njih.
Pogledaj Kemija i Anorganska kemija
Antoine Laurent de Lavoisier
Antoine Laurent de Lavoisier (Pariz, 26. kolovoza 1743. – Pariz, 8. svibnja 1794.), francuski kemičar.
Pogledaj Kemija i Antoine Laurent de Lavoisier
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).
Pogledaj Kemija i Atom
Atomski radijus
Atomski radijus predstavlja polovicu međuatomske udaljenosti dva istovrsna atoma.
Pogledaj Kemija i Atomski radijus
Avogadrov broj
obujmu plina neovisno o vrsti plina. Avogadrov broj ili Avogadrova konstanta je prirodna konstanta koja određuje broj čestica (molekula, atoma ili iona) u jednom molu neke tvari.
Pogledaj Kemija i Avogadrov broj
Biokemija
Biokemija je kemija života, most između biologije i kemije koji proučava kako složene kemijske reakcije stvaraju život.
Pogledaj Kemija i Biokemija
D-blok
D-blok u periodnom sustavu je skup kemijskih elemenata kod kojih se, kod nepobuđenih atoma, elektroni s najvišim energijama nalaze u d-orbitali.
Pogledaj Kemija i D-blok
Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Periodni sustav elemenata. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Originalni periodni sustav elemenata. Mendeljejev kako piše u svojoj sobi. Dmitrij Ivanovič Mendeljejev (rus. Дми́трий Ива́нович Менделе́ев, Tobolsk, 8. veljače 1834. – Sankt Peterburg 2.
Pogledaj Kemija i Dmitrij Ivanovič Mendeljejev
Elektrokemija
Elektrokemija jedna je od grana kemije.
Pogledaj Kemija i Elektrokemija
Elektronegativnost
Elektronegativnost je sposobnost nekog atoma da privuče elektronski par koji unutar molekule dijeli s drugim atomom u kovalentnoj vezi.
Pogledaj Kemija i Elektronegativnost
Elektronska konfiguracija
Elektronske ljuske i stanja elektrona kod atoma i molekula. Bohrov model atoma litija. Orbitale se popunjavaju sljedećim redosljedom: 1s2 2s2 2p6 3s2 3p6 4s2 3d10 4p6 5s2 4d10 5p6 6s2 4f14 5d10 6p6 7s 2 5f14 7p6. Broj u potenciji označuje maksimalan broj elektrona (e-) koji određena podljuska može imati.
Pogledaj Kemija i Elektronska konfiguracija
Elektronski afinitet
*Elektronski afinitet je težnja atoma ili iona nekog elementa u plinovitom stanju da veže na sebe elektron, e−.
Pogledaj Kemija i Elektronski afinitet
Empirijska formula
Empirijska formula je najmanji mogući omjer kemijskih elemenata u nekom spoju.
Pogledaj Kemija i Empirijska formula
Energija ionizacije
U fizici i kemiji, energija ionizacije je najmanja količina energije potrebna da se ukloni elektron iz izoliranog atoma, iona ili molekule.
Pogledaj Kemija i Energija ionizacije
Entalpija
Entalpija (grč. ἐνϑάλπεıν: grijati unutra; oznaka H) je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma (volumena) V sustava i dana je izrazom: Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i definirao Heike Kamerlingh Onnes iz Gibbsove energije: koja opisuje smjer procesa te ravnotežu izobarno-izotermnih sustava kod kojih su tlak i temperatura konstantni.
Pogledaj Kemija i Entalpija
Entropija
toplinske energije s okolinom. Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura.
Pogledaj Kemija i Entropija
Ernest Rutherford
beta-čestice. alfa-čestice (protoni su prestavljeni crvenim kuglicama, a neutroni plavim kuglicama). Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. ''Gornja slika'': Očekivani rezultati: alfa-čestice prolaze kroz Thomsonov model atoma. ''Donja slika'': Dobiveni rezultati: samo mali dio alfa-čestice skreće, pokazujući da postoji pozitivan naboj u atomskoj jezgri (treba napomenuti da mjere nisu stvarne, atomska jezgra je još puno manja).
Pogledaj Kemija i Ernest Rutherford
F-blok
F-blok ili unutarnji prijelazni elementi su elementi čiji elektroni najviše razine popunjavaju f atomske orbitale.
Pogledaj Kemija i F-blok
Farmacija
Farmacija (ljekarništvo ili apotekarstvo; od grčki φάρμακον.
Pogledaj Kemija i Farmacija
Fizika
Osnovna podjela fizike. Fizika (grč. φυσıϰή, od φυσıϰός: prirodan, naravan) je temeljna prirodna znanost koja se bavi materijom, gibanjem, energijom i međudjelovanjem.
Pogledaj Kemija i Fizika
Fizika čvrstog stanja
kubičnog kristalnog sustava. čvrstoću. fotonaponski članak. Valentni pojasevi poluvodiča pokazuju potpuno popunjen valentni pojas i prazan vodljivi pojas. Fermijev nivo leži unutar zabranjenog pojasa. elektronskim mikroskopom. m. provođenja ili kondukcije topline. feromagnet u obliku potkove. Meissnerovog učinka (Walther Meissner).
Pogledaj Kemija i Fizika čvrstog stanja
Fizikalna kemija
Fizikalna kemija je grana kemije koja koristi fizikalne zakone i metode kod istraživanja kemijskih sustava i reakcije.
Pogledaj Kemija i Fizikalna kemija
Flogistonska kemija
Flogistonska kemija je naziv za kemiju u 17. i 18. stoljeću kada se, za razliku od alkemije, koja joj je prethodila, sve kemijske mijene pokušavaju objasniti jednim principom.
Pogledaj Kemija i Flogistonska kemija
Fran Bubanović
Fran Bubanović (Sisak, 19. studenoga 1883. - Zagreb, 6. veljače 1956.), bio je hrvatski kemičar.
Pogledaj Kemija i Fran Bubanović
Gibbsova slobodna energija
Egzotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se oslobađa toplina. Endotermna reakcija je kemijska reakcija kojom se veže toplina. bar. Ipak, čak i ako je poželjna, ona je toliko spora da se ne primjećuje. Ako je kemijska reakcija termodinamički poželjna, to ne određuje njenu brzinu. Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija (oznaka G) je fizikalna veličina koja opisuje oslobođenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom (reverzibilnom) procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p.
Pogledaj Kemija i Gibbsova slobodna energija
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Kemija i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Kemija i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Humphry Davy
električne struje. Davyjeva svjetiljka ili prva rudarska sigurnosna svjetiljka. čavla. Humphry Davy (Penzance, 17. prosinca 1778. - Ženeva, 29. svibnja 1829.), engleski kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemija i Humphry Davy
Idealni plin
Temperatura idealnog plina je mjera prosječne kinetičke energije molekula Idealni plin je takav plin čije čestice (atomi ili molekule) imaju ukupno zanemarljivo malen vlastiti obujam.
Pogledaj Kemija i Idealni plin
Ion
Ion je čestica – atom ili skupina atoma, npr.
Pogledaj Kemija i Ion
Ionski radijus
Ionski radijus je polumjer aniona i kationa u kristalnoj rešetki ionskog spoja, na osnovi pretpostavke da su ioni sfernog oblika određene veličine.
Pogledaj Kemija i Ionski radijus
Izomer
Izomeri su spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule koje je otkrio dr.sc.
Pogledaj Kemija i Izomer
Izotop
atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.
Pogledaj Kemija i Izotop
Jake kiseline
Jake kiseline su one kiseline koje otapanjem u vodi potpuno disociraju, što općenito znači da je u normalnim uvjetima koncentracija hidronijevih iona (H3O+) jednaka koncentraciji otopljene kiseline.
Pogledaj Kemija i Jake kiseline
Jöns Jakob Berzelius
Jöns Jakob Berzelius (Väversunda, 20. kolovoza 1779. – Stockholm, 7. kolovoza 1848.), švedski kemičar, liječnik i pronalazač.
Pogledaj Kemija i Jöns Jakob Berzelius
John Dalton
eng. ''New System of Chemical Philosophy'', I, 1808.). Rutherfordov model atoma. nm. vlage u zraku povećava ukupan tlak zraka. mrežnici oka. Treba primijetiti da mrežnica oka sadrži vrlo malo receptora za plavu boju. John Dalton (Eaglesfield, 6. rujna 1766. - Manchester, 27. srpnja 1844.), engleski prirodoslovac, kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemija i John Dalton
Kalorimetrija
latentnu toplinu. Kalorimetar s bombom. Kalorimetar s bombom. Kalorimetrija je mjerna metoda za određivanje količine topline.
Pogledaj Kemija i Kalorimetrija
Kemija okoliša
Kemija okoliša je područje kemije koje se bavi kemijskim sastavom tla, vode i zraka te utjecajem raznih kemijskih tvari na ekološku ravnotežu i načinima da se ta ekološka ravnoteža vrati u normalno – prvobitno stanje, odnosno sačuva.
Pogledaj Kemija i Kemija okoliša
Kemijska formula
Kemijska formula je skraćeni oblik prikazivanja sastava i građe molekula, iona ili općenito formulskih jedinki tvari s pomoću simbola kemijskih elemenata.
Pogledaj Kemija i Kemijska formula
Kemijska jednadžba
Kemijska jednadžba je način prikazivanja kemijske reakcije uz pomoć kemijskih simbola i formula.
Pogledaj Kemija i Kemijska jednadžba
Kemijska kinetika
Kemijska kinetika je grana fizikalne kemije koja se bavi istraživanjem brzina kemijskih reakcija.
Pogledaj Kemija i Kemijska kinetika
Kemijska ravnoteža
Kemijska ravnoteža između kromata i dikromata. Dodavanjem NaOH, ravnoteža se pomiče u desno, a otopina postaje žuta. Kemijska ravnoteža je stanje u reakcijskom sustavu, pri kojem se koncentracije reaktanata i produkata ne mijenjaju tijekom vremena.
Pogledaj Kemija i Kemijska ravnoteža
Kemijska reakcija
Kemijska reakcija je proces međusobnog djelovanja tvari uz utjecaj fizikalnih uvjeta (toplina, električna struja, elektromagnetsko zračenje), kojim se bitno mijenjaju i gube jedna svojstva, a pritom nastaju nove tvari s potpuno drugačijim svojstvima.
Pogledaj Kemija i Kemijska reakcija
Kemijska veza
Kemijska veza je privlačna sila kojom se atomi ili atomske skupine udružuju u energijski stabilnije molekule ili kristale.
Pogledaj Kemija i Kemijska veza
Kemijske zakonitosti
Kemijske zakonitosti su zakonitosti po kojima se ponašaju sve tvari pri kemijskim reakcijama.
Pogledaj Kemija i Kemijske zakonitosti
Kemijski element
Kemijski element je skup svih istovrsnih atoma u prirodi (svemiru), koji u jezgri imaju isti broj protona, Kemijski elementi mogu imati više izotopa, dakle kemijski element je skup atoma jednog ili više izotopa.
Pogledaj Kemija i Kemijski element
Kemijski polaritet
Molekula vode je dipol s negativnim polom prema kisikovu atomu Kemijski polaritet je razdvajanje kemijskog naboja zbog kojeg nastaje kemijski dipol ili multipol cijele molekule ili jedne ili više njezinih skupina.
Pogledaj Kemija i Kemijski polaritet
Kemijski spojevi
Kemijski spojevi su spojevi više vrsta atoma povezanih kemijskom vezom.
Pogledaj Kemija i Kemijski spojevi
Kinetička teorija plinova
kinetičke energije molekula. toplinskim gibanjem čestica izjednačuju. Brownovog gibanja za veliku česticu (česticu prašine) kola se sudara s velikim brojem malih čestica (molekule plina) koje se kreću s različitim brzinama i u slučajnim smjerovima. Brownovog gibanja za 5 čestica (žuto) koje se sudaraju s 800 čestica.
Pogledaj Kemija i Kinetička teorija plinova
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Pogledaj Kemija i Kisik
Koloidni sustav
Koloidni sustavi heterogene su smjese u kojima je jedna tvar ravnomjerno izmiješana s drugom tvari.
Pogledaj Kemija i Koloidni sustav
Koncentracija
U kemiji, „koncentracija“ je definirana kao udio otopljene tvari podijeljen s volumenom otopine.
Pogledaj Kemija i Koncentracija
Kovalentni radijus
Kovalentni radijus je srednje rastojanje najudaljenijih elektrona od jezgre atoma koji se javljaju u pojedinačnim kemijskim vezama koje grade ti atomi.
Pogledaj Kemija i Kovalentni radijus
Kvantna mehanika
valne duljine. Fotoelektrični učinak: fotoni slijeva padaju na metalnu ploču i iz nje izbijaju elektrone. nm. kamera će pokazati zračenje. temperature 8 mK. ultraljubičaste zrake. I. Newton 1672. kako bi objasnio ravnocrtno gibanje svjetlosti, te pojave loma svjetlosti (refrakcija) i odbijanja svjetlosti (refleksija).
Pogledaj Kemija i Kvantna mehanika
Le Chatelierovo načelo
Le Chatelierovo načelo je načelo u ravnotežnim sustavima koje glasi, ako sustavu promijenimo neku intenzivnu veličinu, sustav će nastojati tu promjenu umanjiti.
Pogledaj Kemija i Le Chatelierovo načelo
Louis Pasteur
'''Louis Pasteur''' Louis Pasteur (Dole, 27. prosinca 1822. – St. Cloud, 28. rujna 1895.), francuski kemičar i biolog.
Pogledaj Kemija i Louis Pasteur
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Pogledaj Kemija i Maria Skłodowska-Curie
Masa
pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Pogledaj Kemija i Masa
Michael Faraday
galvanometru ''(G)''.http://books.google.com/books?id.
Pogledaj Kemija i Michael Faraday
Mol (mjerna jedinica)
Mol je osnovna mjerna jedinica za množinu tvari (oznaka n).
Pogledaj Kemija i Mol (mjerna jedinica)
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Pogledaj Kemija i Molekula
Molekulska formula
Molekulska formula je kemijska formula koja naznačuje broj atoma različitih atomskih vrsta u molekuli.
Pogledaj Kemija i Molekulska formula
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Pogledaj Kemija i Nobelova nagrada za kemiju
Nuklearna kemija
Rutherfordov model atoma Nuklearna kemija je polje kemije, koja se bavi radioaktivnošću, nuklearnim procesima i svojstvima.
Pogledaj Kemija i Nuklearna kemija
Nuklearna magnetska rezonancija
''Bruker'' 700 MHz NMR spektrometar. spektrometra. Nuklearna magnetska rezonancija ili NMR je apsorpcija radiofrekvencijskoga zračenja pri prijelazu između kvantnih stanja atomskih jezgri neke tvari koja se nalazi u jakom magnetskom polju.
Pogledaj Kemija i Nuklearna magnetska rezonancija
Orbitale
Početkom XX.
Pogledaj Kemija i Orbitale
Organska kemija
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Pogledaj Kemija i Organska kemija
Otkriće kemijskih elemenata
Kemijski su elementi tijekom povijesti bili postupno otkrivani, a neki su čovjeku bili poznati još od davnina.
Pogledaj Kemija i Otkriće kemijskih elemenata
Otopine
Otopina u širem smislu je homogena smjesa u kojoj se sastojci nalaze u molekularnom (prava otopina) ili koloidnom razdjeljenju (koloidna otopina) i koja može biti u sva tri agregatna stanja: plinska smjesa, smjesa kapljevina, čvrsta otopina (npr. srebra u zlatu, vodika u metalu paladiju).
Pogledaj Kemija i Otopine
P-blok
P-blok u periodnom sustavu čine elementi koji u valentnoj ljusci, osim ns2 elektrona imaju i np1-6 elektrone.
Pogledaj Kemija i P-blok
Periodni sustav elemenata
1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. Atom vodika je dugo bio atomska jedinica mase. Periodni sustav elemenata je sustavni tablični poredak kemijskih elemenata koji odražava njihovu atomsku građu i sličnost njihovih fizikalnih i kemijskih svojstava.
Pogledaj Kemija i Periodni sustav elemenata
PH
pH (lat. potentia hydrogenii: snaga vodika) ili pH-vrijednost je broj koji služi kao mjera kiselosti (aciditeta), odnosno lužnatosti (alkaliteta) vodenih otopina a koji se dobiva kao negativan dekadski logaritam množinske koncentracije (točnije: aktiviteta) vodikovih iona u otopini: Pri 25 °C vrijednost pH neke otopine može biti između 0 i 14.
Pogledaj Kemija i PH
Pierre Curie
olovna ploča. Marie i Pierre Curie vrše pokuse s radijem (crtež napravio André Castaigne). silom. Pierre Curie (Pariz, 15. svibnja 1859. - Pariz, 19. travnja 1906.), francuski kemičar i fizičar.
Pogledaj Kemija i Pierre Curie
Polimer
pmid.
Pogledaj Kemija i Polimer
Povijest kemije
Robert Boyle (1627. – 1691.) prvi je uočio razliku između elemenata i spojeva, postavio zakon o ovisnosti obujma plina o tlaku (Boyle-Mariotteov zakon), izolirao metilni alkohol i aceton. Suvremena se kemija počela razvijati prije otprilike 200 godina iz drevnih učenja alkemičara prethodnih 2000 godina.
Pogledaj Kemija i Povijest kemije
Prirodne znanosti
Prirodne znanosti (prirodoslovlje) su znanosti koje proučavaju živu i neživu prirodu, opisujući i pokušavajući ih objasniti.
Pogledaj Kemija i Prirodne znanosti
Rani razvoj kemije
Prva pojava kemije, smatra se pojava recepata za plavu glazuru u Babilonu oko 3500.
Pogledaj Kemija i Rani razvoj kemije
Ravnoteža
Stabilna, labilna i indiferentna ravnoteža Ravnoteža je stanje mirovanja tijela.
Pogledaj Kemija i Ravnoteža
Redoks
oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. izgaranje). željezne rude. Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Redoks ili redoks reakcija je takva kemijska reakcija kod koje dolazi do oksidacije i redukcije, izmjene elektrona između dva redoks sustava i time promjene oksidacijskih brojeva atoma reagirajućih kemijskih tvari.
Pogledaj Kemija i Redoks
Robert Boyle
Robert Boyle (Lismore, 25. siječnja 1627. – London, 30. prosinca 1691.), irski kemičar, fizičar i izumitelj.
Pogledaj Kemija i Robert Boyle
S-blok
S-blok u periodnom sustavu čine alkalijski metali, zemnoalkalijski metali, vodik i helij.
Pogledaj Kemija i S-blok
SI osnovne jedinice
SI osnovnih jedinica ima sedam: za duljinu, masu, vrijeme, jakost el.
Pogledaj Kemija i SI osnovne jedinice
Silicij
Silicij (lat. silex.
Pogledaj Kemija i Silicij
Slabe kiseline
Slabe kiseline su kiseline koje se otapanjem u vodi slabo disociraju, što znači da u otopini postoji značajna količina molekula kiseline koje nisu disocirane.
Pogledaj Kemija i Slabe kiseline
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm.
Pogledaj Kemija i Spektroskopija
Stehiometrija
Stehiometrija (grč. "stoicheion" element i "metrija" mjerenje) je primijenjena matematika u kemiji kojom računamo omjere brojeva atoma pojedinih elemenata u kemijskom spoju odnosno omjere množine spojeva u jednadžbi kemijske reakcije.
Pogledaj Kemija i Stehiometrija
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).
Pogledaj Kemija i Svjetlost
Teorija relativnosti
fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.
Pogledaj Kemija i Teorija relativnosti
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile.
Pogledaj Kemija i Termodinamika
Termokemija
Termokemija (termo- + kemija) je grana fizikalne kemije koja se bavi proučavanjem toplinskih promjena pri kemijskim reakcijama.
Pogledaj Kemija i Termokemija
Titracija
pH-metrom (desno) Titracija (titriranje, titrimetrija) je volumetrijski postupak kojim se posredno određuje količina neke otopljene tvari mjerenjem obujma dodanoga reagensa.
Pogledaj Kemija i Titracija
Topljivost
Topljivost je svojstvo tvari da s drugom tvari tvori homogenu smjesu.
Pogledaj Kemija i Topljivost
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Pogledaj Kemija i Ugljik
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Pogledaj Kemija i Vodik
Zakon očuvanja energije
klatna. kemijsku energiju u mehanički rad. Zakon očuvanja energije je fizikalni zakon prema kojemu je u zatvorenom sustavu zbroj svih oblika energije (mehaničke, toplinske, električne, magneske i tako dalje) konstantan.
Pogledaj Kemija i Zakon očuvanja energije
Zakon očuvanja mase
Zakon o održanju mase (ili zakon o očuvanju mase) otkrio je i formulirao Antoine Laurent de Lavoisier.
Pogledaj Kemija i Zakon očuvanja mase
Zakon određenih proporcija
Zakon određenih proporcija ili zakon stalnih masenih omjera nazvan i Proustov zakon, koji je otkrio Joseph Louis Proust (1797.), a objavio ga 1799.
Pogledaj Kemija i Zakon određenih proporcija
Znanost
Znanost (grč. episteme: razumijevanje, spoznanje, studija; lat. scientia, eng. i fr. science, njem. Wissenschaft) organiziran je sustav sveukupnog ljudskog znanja stečenog opažanjem procesa i pojava u prirodi i društvu, a obrađenog racionalnim, znanstveno prihvatljivim metodama.
Pogledaj Kemija i Znanost
Znanost o materijalima
Znanost o materijalima područje je koje uključuje interdisciplinarni pristup fizike, kemije, informatike, primijenjene matematike i strojarstva Kategorija:Prirodne znanosti Kategorija:Znanost o materijalima.
Pogledaj Kemija i Znanost o materijalima
Znanstvena metoda
Znanstvena metoda obuhvaća mnoge tehnike za proučavanje fenomena, pribavljanje novih saznanja, te ispravljanje i dopunjavanje postojećih spoznaja.
Pogledaj Kemija i Znanstvena metoda
Također poznat kao Kemičar, Kemičarka, Lučba.